Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » UPOZORENJE HRANA ! » GMO HRANA: Sve što jedemo utječe na naše gene, i to bi svi trebali znati

GMO HRANA: Sve što jedemo utječe na naše gene, i to bi svi trebali znati

embrio-gmoMožda će se tek u sljedećoj generaciji znati kakve su posljedice genetski modificirane hrane po zdravlje. U eksperimentima su dokazani štetni učinci ovih namirnica po životinje, ali rezultati nisu usporedivi

Ukrajina i Italija su najveći europski proizvođač soje koja nije genetski modificirana (GM), a neke balkanske zemlje ne zaostaju za njima..

Unatoč tome, postoje nagovještaji da se i na našim trpezama nalaze neki prehrambeni proizvodi, meso, jaja ili mlijeko, koji su, u lancu od proizvođača do trgovinskih lanaca, neizravno postali GMO.

Jesu li takve namirnice zdravstveno sigurne i što se događa u ljudskom organizmu nakon konzumiranja GMO hrane, pitanje je na koje stručnjaci, nažalost, još ne mogu dati precizan odgovor. Prije svega zbog takozvanog produženog efekta GMO hrane, koja se na tržištu nalazi tek 15 godina, što nije dovoljno da bi mogao sagledati njezin dugoročni utjecaj na zdravlje ljudi.

Međutim, prvi signali da GMO hrana može predstavljati potencijalni zdravstveni rizik dani su još krajem devedesetih godina prošlog stoljeća, svega nekoliko godina poslije pojave prve komercijalne GMO kulture, rajčice “flavour saver”.

Arpad Pustai, koji je istraživao utjecaj GMO hrane na laboratorijske štakore, u Rouet istraživačkom institutu u Aberdeenu, u Škotskoj, još 1998-1999. je ustanovio zadebljanje sluznice želuca kod laboratorijskih štakora, koje vodi ka gastritisu i čija posljedica može biti pojava čira i / ili malignosti – kaže profesor dr Miodrag Dimitrijević, redovni profesor Katedre za genetiku Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu.

Ove promjene je pripisao prehrani ovih štakora GMO krumpirom. U istraživanja Jermakova u Rusiji, Seralinjija u Francuskoj i u drugim zemljama, na eksperimentalnim životinjama, u laboratorijskim uvjetima, GMO hrana je dovedena u vezu s alergijama, degenerativnim promjenama, slabljenjem imunološkog sustava, povećanjem učestalost kancerogenih oboljenja, padom reproduktivne sposobnosti.

Također, utvrđen je produžen negativni učinak na dvije-tri generacije potomstva životinja koje su hranjene GMO hranom.

Imajući ukupna saznanja u vidu, postoje vrlo ozbiljne naznake da GMO hrana, na ovoj razini razvoja transgene tehnologije, može predstavljati opasnost po zdravstvenu sigurnost ljudi – napominje dr Dimitrijević.

Ali treba uzeti u obzir da su sitnije laboratorijske životinje brže u reakciji na prehranu, brže i u reprodukciji od ljudi. U pojedinim tretmanima hranjene su isključivo GMO hranom, što s ljudima nije slučaj.

Zato su efekti GMO hrane na laboratorijske organizme burniji, vidljiviji u kraćem vremenskom roku, dok bi se ti efekti kod ljudi, koji ne jedu koncentriranu GMO hranu, eventualno vidljiviji poslije dužeg vremenskog razdoblja.

Možda tek u nslijedećoj generaciji, pa bi time bilo teže da se povežu negativne zdravstvene posljedice, baš i isključivo s GMO hranom. Mi smo ono što jedemo.

Hrana mijenja naš nasljedni materijal na duge staze. To je dvosmjerni put, gdje čovjek prilagođava prehranu sebi, ali se i sam prilagođava onome što jede. Transgena tehnologija, koja proizvodi GMO i hrana koja nastaje od GMO-a sigurno utječe na promjene u organizmima, koji je usvajaju.

Novija istraživanja ukazuju da dijelovi nasljednog materijala iz hrane koju unosimo mogu ostati i opstati u organima za probavu – objašnjava naš sugovornik.

Sve doskoro se smatralo da se nasljedni materijal hrane raspada, degradira pri probavi i da ne utječe na nasljedni materijal i procese čovjeka. Iz tog razloga utjecaj prehrane na stanje ljudskog organizma, na molekularnoj razini, nije detaljnije proučavan.

Međutim, u posljednjih nekoliko godina je znanstvenim eksperimentima pokazano da pojedini dijelovi nukleinskih kiselina iz hrane mogu ne samo opsatati, već i da mijenjaju procese u ljudskom organizmu.

Ono što jedemo definitivno može utjecati na naše gene. Istraživanja iz 2005. godine pokazala su da elementi mikro RNK, koji mogu ući u naš organizam putem hrane, pa i GMO hrane, potencijalno mogu utjecati na rad oko 5.300 gena u ljudskoj nasljednoj osnovi, što čini oko 30 posto humanog genskog fonda.

Svaka nagla promjena nasljedne osnove, na način kako to radi današnja transgena tehnologija, od strane stanice (organizma) doživljava se kao agresija.

Prirodna reakcija stanice je da enzimskim mehanizmima izreže i “popravlja” promjenu tj. vrati nasljednu osnovu na stanje prijašnje. Ako to ne uspije, onda može pokušati blokirati genski produkt. Ako to ne uspije, onda je gotovo izvjesno da će s vremenom doći do promjene u samom genu koji je ubačen.

Pravac te promjene nije izvjestan ni u trajanju, ni u ishodu.
 
(b92.net/uredio:NSP)

HRVATSKI LIJEČNIK PRIZNAO: Zašto bi Vaša supruga išla na liječenje u inozemstvo, kad će ju tamo ionako ubiti
EKSKLUZIVNO: ŠOKANTNA ISTINA O ŠTEDNJI U HRVATSKOJ! Pola milijuna ljudi ima 56.000 kuna štednje, a 150.000 ljudi - milijun!

Filed under: UPOZORENJE HRANA ! · Tags: , , , , , , , , , , ,

 
reklama