Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » NOVAC » EKSKLUZIVNO: ┼áOKANTNA ISTINA O ┼áTEDNJI U HRVATSKOJ! Pola milijuna ljudi ima 56.000 kuna ┼ítednje, a 150.000 ljudi – milijun!

EKSKLUZIVNO: ┼áOKANTNA ISTINA O ┼áTEDNJI U HRVATSKOJ! Pola milijuna ljudi ima 56.000 kuna ┼ítednje, a 150.000 ljudi – milijun!

novac-hrvatskaVisoka koncentracija ┼ítednje unutar malog broja ┼ítedi┼ía! 20% najbogatijih ┼ítedi┼ía dr┼żi ─Źak 94% ┼ítednje u bankama

Hrvatska ima 150 tisu─ça gra─Ĺana koji su potpuno neokrznuti krizom i ─Źije se bogatstvo stalno pove─çava. U o┼żujku 2014. svaki od njih u prosjeku je imao u banci otprilike milijun kuna u┼íte─Ĺevine, a kasniji podaci pokazuju da se ta ┼ítednja samo pove─çavala!

S druge strane spektra nalazi se 320 tisu─ça blokiranih gra─Ĺana, od ─Źega je 140.000 blokirano jer nema 2-10 tisu─ça kuna da bi platili dugove.

Visoka koncentracija ┼ítednje unutar malog broja ┼ítedi┼ía pokazuje da su nejednakosti u zemlji puno ve─çe nego ┼íto su pokazivale dosada┼ínje analize koje su mjerile nejednakosti na osnovi redovnih primanja gra─Ĺana.

Za milijun kn 13 godina rada

U najnovijoj analizi Financijske stabilnosti kojom se, ina─Źe, prou─Źava utjecaj razli─Źitih zbivanja na stabilnost banaka, HNB je prvi put poku┼íao izra─Źunati utjecaj koncentracije ┼ítednje na bankarske rizike, koriste─çi podatke s kraja prvog tromjese─Źja 2014. godine.

HNB nam tako otkriva da 20% najbogatijih ┼ítedi┼ía dr┼żi ─Źak 94% ┼ítednje u bankama. Ina─Źe, oro─Źenu ┼ítednju u bankama imalo je tada 742.000 gra─Ĺana, no analiza je pokazala da je ─Źak 130 milijardi kuna depozita, od 138 milijardi kuna koliko je tada bilo oro─Źeno, glasilo na 150 tisu─ça najbogatijih.

Nakon ┼íto su izdvojili za na┼íe prilike ekstremne vrijednosti ┼ítednje, analiti─Źari sredi┼ínje banke do┼íli su do zaklju─Źka da prosje─Źna oro─Źena ┼ítednja ne┼íto vi┼íe od pola milijuna gra─Ĺana iznosi 56 tisu─ça kuna. Njihova u┼íte─Ĺevina odgovara protuvrijednosti deset prosje─Źnih mjese─Źnih pla─ça, dok za milijun kuna ┼ítednje treba raditi 13 godina.

Zanimljivo je da je uz 138 milijardi kuna oro─Źene ┼ítednje, u to vrijeme na ra─Źunima gra─Ĺana bilo i 17 milijardi neoro─Źene ┼ítednje te 18 milijardi kuna transakcijskog novca, kojim se pokrivaju redovni tro┼íkovi. Od 3 milijuna vlasnika ra─Źuna u bankama, 2,2 milijuna su ÔÇťtransakcijskiÔÇŁ na koje sjedaju pla─çe i mirovine, a oro─Źenu ┼ítednju ima to─Źno 742.728 hrvatskih gra─Ĺana.

Hrvatska narodna banka zaklju─Źila je da analizirani podaci ukazuju na visoku koncentraciju sustava jer se Ginijev koeficijent kre─çe u rasponu od 0,73 do 0,89. ┼áto je Ginijev koeficijent bli┼żi brojci jedan, to pokazuje ve─çu nejednakost unutar promatrane skupine, u ovom slu─Źaju ve─çu koncentraciju ┼ítednje u manjoj grupi ljudi. Ima banaka kod kojih je koeficijent 1, ┼íto zna─Źi da ovise o sudbini i pona┼íanju malog broja ┼ítedi┼ía. Najnovije europske direktive nala┼żu da se rizik banaka procjenjuje i po riziku koncentracije depozita.

U Hrvatskoj se dosad Ginijev koeficijent koristio za pra─çenje dohodovne nejednakosti i on kod nas iznosi 30 posto. Kad bi postojala savr┼íena jednakost, odnosno kad bi svaka osoba primala jednaki dohodak, tad bi Ginijev koeficijent iznosio 0%. ┼áto je vrijednost bli┼ża 100%, to je dohodovna nejednakost ve─ça.

Dobiveni rezultat od 30 posto smje┼íta nas u skupinu zemalja kod kojih nejednakosti u dohocima nisu jako izra┼żene, odmah ispod skladnih dr┼żava kao ┼íto su Slova─Źka, ─îe┼íka i Slovenija. No, koeficijent financijske nejednakosti od 89 posto otkriva da su legalne zarade i dohoci jedno, a financijsko i svako drugo bogatstvo u Hrvatskoj ne┼íto sasvim drugo.

Porez na kamate

Dr. Zdenko Babi─ç sa Studija za socijalni rad Pravnog fakulteta isti─Źe da zemlje s visokim Ginijevim koeficijentom financijske nejednakosti krasi visok udio sive ekonomije i slabe institucije socijalne dr┼żave.

┼átednja gra─Ĺana trebala bi biti zbroj njihovih dohodaka kroz godine rada umanjena za tro┼íkove ┼żivota. Ako je financijska imovina znatno iznad toga, ta ─Źinjenica ukazuje na visok udio sive ekonomije ÔÇô isti─Źe Babi─ç koji smatra da je ja─Źanje mehanizama socijalne dr┼żave jedini instrument kojim se vlade mogu koristiti u smanjenju nejednakosti. Hrvatska je lani po─Źela napla─çivati 12% poreza na kamate na ┼ítednju, ┼íto su mnogi primili s negodovanjem. ┼átednja je i 2015. nastavila rasti te je potkraj studenoga iznosila 168 milijardi kuna.
 

 
(vecernji.hr/uredio:NSP)

Filed under: NOVAC · Tags: , , , , , , , , ,