Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » MEDIJI » RAZOTKRIVENE NEVLADINE ORGANIZACIJE: Za┼íto ih Zapad financira? Da li je rije─Ź o promicanju ‘civilnog dru┼ítva’ ili dru┼ítva ─Źovje─Źnosti?

RAZOTKRIVENE NEVLADINE ORGANIZACIJE: Za┼íto ih Zapad financira? Da li je rije─Ź o promicanju ‘civilnog dru┼ítva’ ili dru┼ítva ─Źovje─Źnosti?

nevladine-udrugeTrenutno se na stranicama USAID-a mo┼że na─çi vi┼íe od 27┬ábanaka┬ákoje imaju zaklade za potporu nevladinim organizacijama. Da, dobro ste ─Źuli, banaka

Na primjer,┬áRabo Bank Foundation┬á- radi na pobolj┼íanju “┼żivota siroma┼ínih i ugro┼żenih skupina ljudi u zemljama u razvoju pru┼żaju─çi im priliku da ┼żive pun i samostalan ┼żivot.”

Triodos - vodeća britanska banka za socijalno poduzetništvo

Axis Bank Foundation┬á(ABF) – odr┼żivi razvoj

Barclays Bank┬á- rad za budu─çnost mladih u ┼íest zemalja – Brazil, Egipat,┬áIndija, Pakistan, Uganda i Zambija

Pojava svih glavnih dru┼ítvenih┬á pokreta u obliku nevladinih udruga, tisu─ça njih,┬á bilo onih u ÔÇ×borbiÔÇť za gra─Ĺanska prava, za┼ítitu okoli┼ía, prava ┼żena ili prava potro┼ía─Źa, prava LGTB zajednice, redom vremenski koincidira s usporednim padom tradicionalnh oblika politi─Źkog anga┼żmana op─çe populacije, poput glasanja na izborima, aktivnog uklju─Źivanja stanovni┼ítva u rad politi─Źkih stranaka i posebice umanjenjem zna─Źaja radni─Źkih sindikata ─Źije ─Źlanstvo je u stalnom opadanju.

Što su NVO?

Nevladine organizacije su, po definiciji, generalno prihva─çene organizacije koje nisu osnovane od strane vlada ili dogovorom izme─Ĺu vlada.

Prema Haroldu Jacbsonu, autoru etabliranog teksta o me─Ĺunarodnim organizacijama: ÔÇ×NVO┬á imaju redovne sastanke svojih predstavnika, onih ─Źlanova koji stvaraju i donose odluke i stalnog osoblja.

─îlanstvo tih organizacija ─Źine prvenstveno pojedinci i privatna udru┼żenja, a ne dr┼żavna. Oni stvaraju formalno etablirane mre┼że svojih asocijacija. NVO imaju ┼íirok spektar djelovanja koji uklju─Źuju humanitarnu pomo─ç, razvoj, ljudska┬á prava, mirotvorstvo i mnoga druga.ÔÇť

NVO i Ujedinjeni Narodi 

Na slu┼żbenim stranicama UN-a mo┼żemo pro─Źitati pregr┼ít informacija o va┼żnoj ulozi┬ánevladinih organizacija.

18. srpnja 1944. ni originalni “Ameri─Źki privremeni prijedlozi za generalnu me─Ĺunarodnu organizaciju”, niti prijedlog “Dumbarton Oaks”, kojeg predaju ─Źetiri velike sile – SAD, Velika Britanija, SSSR i Kina 7. listopada 1944, nisu sadr┼żavali nikakvu referencu┬áo ulozi nevladinih organizacija, ve─ç┬á samo o budu─çim specijaliziranim agencijama u sklopu sustava Uujedinjenih naroda.

Me─Ĺutim, ameri─Źka delegacija na konferenciji u San Franciscu kao savjetnike┬áuklju─Źuje u rad i predstavnike 42 nacionalne organizacije .

Me─Ĺu njima su udruge iz podru─Źja rada, prava, poljoprivrede, ekonomije i obrazovanja, plus predstavnike udruga┬á┼żena, crkve, branitelja i civilnih udruga.

Preporuka ovih savjetnika je da se ubudu─çe kao obvezna stavka predvi─Ĺaju konzultacije izme─Ĺu nevladinih organizacija i ECOSOC, te im omogu─çuje┬á va┼żnu ulogu predstavljanju me─Ĺunarodnih sindikata, ┼íto je dovelo do usvajnja ─Źlanka 71. Povelje UN-a.

─îlanak 71. Povelje UN-a omogu─çuje gospodarskom i socijalnom vije─çu ÔÇ×savjetovanje s nevladinim organizacijama u stvaranju odgovaraju─çih sporazuma, a koji su u domeni njihove kompetencijeÔÇť.

Takvi sporazumi mogu biti doneseni u suradnji sa me─Ĺunarodnim organizacijama kada je to potrebno, a nakon konzultacija s predstavnicima UN-a koji na odre─Ĺenoj stvari rade.

S pove─çanjem interesa NVO┬áza savjetni─Źki status pri UN-u 1993., ECOSOC tra┼żi da im┬áse prava pove─çaju i napokon u lipnju 2004.┬ágeneralni tajnik UN-a i tajnik Vije─ça┬áza civilno dru┼ítvo iznose izvje┼í─çe prema kojemu ─çe UN┬ávi┼íe ulagati u partnerstvo

- produbljivati fokus u radu na razini dr┼żave

- produbiti dijalog Vije─ça sigurnosti i NVO

- produbljivati suradnju sa izabranim predstavnicima

No, pogledajmo kako to izgleda u praksi.

Za┼íto NVO? Kako ameri─Źki donatori prigrljuju civilno dru┼ítvo nakon Hladnog rata

Tijekom ’90-ih Amerika provodi najambicioznije napore u promoviranju demokracije i civilnog dru┼ítva, naro─Źito u Rusiji i ostalim postsovjetskim dr┼żavama, ali i jugoistoku Europe. Ameri─Źke privatne zaklade i ameri─Źka vlada daju ogromne nov─Źane potpore za stvaranje nevladinih organizacija u ciljanim zemljama, kao i za njihov daljnji rad.

Kao rezultat te pomo─çi stvoreno je doslovno na desetke tisu─ça postsovjetskih NVO┬ái dobar dio istih se uzimaju kao mjerodavne, te prema njihovim procjenama SAD donose ocjenu o ÔÇ×stanju demokracijeÔÇť u navedenim dr┼żavama.

Ameri─Źka pomo─ç civilnom dru┼ítvu po─Źiva na dvjema temeljnim postavkama koje┬á se ÔÇ×uzimaju zdravo za gotovoÔÇť:

1) Civilno društvo se primarno utjelovljuje u NVO.

2) Civilno dru┼ítvo je prethodnica demokracije, stoga su NVO nezamjenjivi alat u procesu ÔÇ×demokratizacijeÔÇť.

Budu─çi da se ove pretpostavke smatraju samodokazivima, kako u krugovima donatora, tako i u akademskoj literaturi, postoji i nekoliko opse┼żnih analiza o njihovim korijenima. Demokracija nedvojbeno se┼że daleko u povijest, ali ove dvije pretpostavke zasigurno ne, one bivaju potvr─Ĺene i pridaje im se status samodokazivih istina tek nakon Hladnog rata.

To─Źnije, zbivanja u ranim ’90-ima potvr─Ĺuju ove pretpostavke i ideja civilnog dru┼ítva omogu─çuje stranim institucijama da u─Ĺu sa svojom ÔÇ×pomo─çiÔÇť u svijet u koji u vrijeme Sovjetskog Saveza nisu imale pristupa.

Zašto su donatori operacionalizirali civilno društvo kroz profesionalne NVO? Uzmimo za primjer postsovjetsku regiju.

Razvoj ideje civilnog društva

Razvoj ove ideje je potaknut doga─Ĺajima ranih ’90-ih u Isto─Źnoj Europi, na primjer, od strane intelektualaca poput Vaclav Havela u ─îehoslova─Źkoj i Adama Michnika u Poljskoj koji prvi opisuju pad socijalizma u svojim zemljama kao “trijumf civilnog dru┼ítva i njegove pobjede nad totalitarnim re┼żimima”.

Ovakve interpretacije su zvonko odjeknule kog zapadne elite i zapadnim institucijama, koje su po padu Sovjetskog Saveza┬ájedva do─Źekale ovakav rasplet doga─Ĺaja. Posebno SAD, koje su bile vje─Źni oponent i najve─çi zagovaratelj antikomunizma i antitotalitarizma (kakvog li licemjerja op.a.).

Prema ameri─Źkom diskursu, ideja ÔÇ×civilnog dru┼ítvaÔÇť, jo┼í uvijek vrlo op─çenita, u osnovi ovla┼í─çuje gra─Ĺane naspram dr┼żave i sadr┼żi normativne pretpostavke o ekonomskoj i dru┼ítvenoj organizaciji dru┼ítva.

Sredi┼ínja je tema “trijumf tr┼żi┼íta nad dr┼żavom” ili “pobjeda kapitalizma i demokracije nad socijalizmom i totalitarizmom”.

Dvije dobro poznate izjave iz 1990-tih, od strane Lestera Salomona, profesora na John Hopkinss sveu─Źili┼ítu i direktora Centra za studije civilnog dru┼ítva i Jessice Mathews, predsjednice instituta “Carnegie Endowment for International Peace”, mo┼żda najbolje opisuju sr┼ż ove teze:

ÔÇ×Svjedo─Źimo upe─Źatljivom uzletu u organiziranim volonterskim aktivnostima i stvaranju privatnih, neprofitnih i nevladinih organizacija. Opseg i doseg ovog fenomena je golem. Doista, mi smo usred globalne revolucije udruga koje se mogu dokazati kao zna─Źajne krajem dvadesetog stolje─ça, ba┼í kao ┼íto je bilo stvaranje nacionalne dr┼żave krajem devetnaestog. ┬áUspon tre─çeg sektora nam pokazuje ┬ákako je dugo tinjala kriza povjerenja u dr┼żavu.ÔÇť

ÔÇťZavr┼íetak Hladnog rata je doveo do ne samo puke prilagodbe me─Ĺu dr┼żavama, nego i nove preraspodjele mo─çi me─Ĺu dr┼żavama, tr┼żi┼ítima i civilnim dru┼ítvom. Nacionalne vlade nisu izgubile autonomiju u globaliziranom gospodarstvu. One dijele ovlasti u politi─Źkim, dru┼ítvenim i sigurnosnim ulogama u sr┼żi suvereniteta, s tvrtkama, me─Ĺunarodnim organizacijama, te mno┼ítvom skupina gra─Ĺana, poznatih kao nevladinim organizacijama (NVO). Stalna koncentracija mo─çi u rukama dr┼żave, koja je zapo─Źela 1648., u Vestfaliji, svr┼íena je, barem za neko vrijeme.ÔÇť

Znakovito, ideja o civilnom dru┼ítvu poklapa se sa kretanjima u intelektualnim krugovima u Sjedinjenim Ameri─Źkim Dr┼żavama. U ranim ’90-ima, djelo politologa Roberta Putnama je generiralo aktivnu raspravu o odnosu izme─Ĺu dru┼ítvenog kapitala, definiranog kao ÔÇ×dru┼ítvene mre┼że i pripadaju─çih normi reciprociteta┬á┬ái dr┼żave ameri─Źke demokracije.ÔÇŁ

U nastavku u svojoj knjizi ÔÇ×Stvaranje ameri─Źke demokracijeÔÇť gdje pi┼íe o gra─Ĺanskim obi─Źajima u Italiji, Putnam pro┼íiruje tvrdnju o povezanosti izme─Ĺu dru┼ítvenog kapitala i dugoro─Źnog razvoja: vi┼íe socijalnog kapitala dovodi do boljih ekonomskih rezultata i vi┼íe demokratskog poretka.

─îak i povremeni pogled na internetske stranice Svjetske banke i promotivnu literaturu, pokazuje kako je istaknuti pojam dru┼ítvenog kapitala, kori┼íten unutar civilnog dru┼ítva, postao sastavnim dijelom retorike u me─Ĺunarodnom razvoju.

Upravo ideja civilnog dru┼ítva je i dovela u prvi plan temu demokratizacije, koja je uvijek bila prisutna u ameri─Źkoj vanjskoj politici i retorici. Prema rije─Źima visokog ameri─Źkog du┼żnosnika, vanjska politika SAD-a tijekom 20. stolje─ça bila je usredoto─Źena na “neprijateljsku viziju odnosa pojedinog gra─Ĺanina i dr┼żave┬áili slobode u odnosu na tiraniju.”

Prema tome, dezintegracija Sovjetskog Saveza je do┼żivljena kao pobjeda ameri─Źke vizije.

Kao rezultat, na u┼í─çu vi┼íe struja ideja, civilno dru┼ítvo se pojavilo i prepoznato je kao sila par excellence koja simbolizira “slobodu, protu-etatizam i obranu demokracije”.

Kao ┼íto antropologinja Katherine Verdery navodi u svojoj poticajnoj knjizi iz 1996. ÔÇť┼áto je socijalizam i ┼íto slijedi?ÔÇŁ, simboli─Źne snage civilnog dru┼ítva proizlaze iz ─Źinjenice da je┬ás “demokracijom”, “tr┼żi┼ítem”, “privatizacijom” i drugim simbolima, “obilje┼żen kraj socijalizma”.

U isto vrijeme, ideja o ograni─Źavanju dr┼żave je u politi─Źkom carstvu dopunjena politikom ekonomske pomo─çi s┬áciljem umanjivanja dr┼żavnog udjela u┬á gospodarstvu.┬áIdeja civilnog dru┼ítva je iskori┼ítena da se redefinira ono ┼íto je razdvajalo Zapad od ostatka svijeta.

Tijekom Hladnog rata se svijet dijelio na razvijene zemlje s jedne strane, te socijalisti─Źke i nerazvijene zemlje Tre─çeg svijeta na drugoj strani. Danas je podjeljen na “demokracije sa sna┼żnim tr┼żi┼ítem i civilnim dru┼ítvom”, a s druge strane su “nedemokratske zemlje biv┼íeg Drugog i Tre─çeg svijeta, manjkave u jednom ili oba segmenta”. I nedemokratske i siroma┼íne.


Skupa s┬ádrugima, donatori, privatne zaklade i bilateralne i multilateralne organizacije su prigrlili ovakvo tuma─Źenje i do kraja ’90-ih┬áoni vide civilno dru┼ítvo kao na─Źin za promicanje ┼íirokih dru┼ítvenih, politi─Źkih i ekonomskih pobolj┼íanja.

Prihva─çanje narative civilnog dru┼ítva je omogu─çilo stranim organizacijama za pomo─ç da u─Źine dvije stvari, unaprijede paradigmu razvoja, koja je istekla s Hladnim ratom i ujedno uklju─Źe postsocijalisti─Źke zemlje u podru─Źje razvoja.

ÔÇ×Me─Ĺunarodna pomo─çÔÇť vi┼íe nije bila potrebna da bi se zauzdao Sovjetski Savez u njegovom utjecaju u postsocijalisti─Źkim zemljama, koje na kraju krajeva, nisu ni zaostajale u modernosti mjerenoj industrijalizacijom, urbanizacijom, emancipacijom ┼żena ili pismeno┼í─çu.

ÔÇ×Zapadna pomo─çÔÇť se kanalizira kroz anga┼żman NVO, te┬áu promicanju civilnog dru┼ítva i demokracije. Donatori, ali i mnogi drugi, izjedna─Źuju civilno dru┼ítvo s nevladinim organizacijama, ve─ç sveprisutnim na Zapadu i u me─Ĺunarodnom razvoju.

Ameri─Źka Agencija za me─Ĺunarodni razvoj USAID u svojem programskom priru─Źniku ÔÇ×Strate┼íki planoviÔÇť, navodi sljede─çe: ÔÇ×┼Żivo civilno dru┼ítvo je su┼ítinska komponenta vladavine demokracijeÔÇť i ÔÇ×agencija ─çe koncentrirati svoju pomo─ç za razvoj civilnog dru┼ítva preko nevladinih organizacija.ÔÇť

Nakon ┼íto je apstraktni pojam civilnog dru┼ítva napokon povezan s konkretnim i poznatim oblikom, donatori inozemne pomo─çi organiziraju skup o ┼íirenju stru─Źnih nevladinih organizacija u velikim razmjerima, u po─Źetku u Isto─Źnoj Europi i biv┼íem Sovjetskom Savezu.

Organizira se preusmjeravanje isporuke razvojne pomo─çi od nevladinih aktera ÔÇ×kod ku─çeÔÇť prema┬á nevladinim organizacijama u inostranstvu, kako bi se potaknuo brzi rast velikog broja NVO┬áu zemljama primateljima, ─Źime se dodatno osna┼żuje i legitimizira uloga nevladinih organizacija kao sastavne cjeline civilnog dru┼ítva.

Ameri─Źki┬ádonatori, uklju─Źuju─çi i one privatne poput Otvorenog dru┼ítva┬áGeorge Sorosa, igraju najistaknutiju ulogu u tom procesu, kao najraniji i najve─çi izvori pomo─çi civilnom dru┼ítvu u postsocijalisti─Źkim zemljama. Sje─çamo se njihovih aktivnosti u na┼íim krajevima ranih devedesetih.

Zašto NVO?

Kao ┼íto pokazuju ranije navedeni citati Jessice Mathews i Lestera Salomona, civilno dru┼ítvo, neprofitni sektor i NVO se tretiraju kao sinonimi od ranih ’90-ih. ┼áto je to ┼íto je nevladine udruge u─Źinilo toliko privla─Źnima donatorima? Kao ┼íto je ve─ç spomenuto, nevladine organizacije su ve─ç bile ÔÇ×sveprisutneÔÇť u SAD-u i imale su svoje predisponirane donatore, ve─ç prema profilu djelovanja.

NVO su zapravo partneri donatora koji djeluju kao prijemosnica izme─Ĺu interesa donatora i zemlje primatelja pomo─çi, a koli─Źina ÔÇ×pomo─çiÔÇť koju ─çe NVO primiti ovisi o tome ┼íto ima za ponuditi.

Naro─Źito kada je donator organizacija poput USAID, koja je inkorporirala NVO┬áu svoju razvojnu praksu, pa one moraju biti vrlo dobro organizirane i djelovati u skladu s interesima donatora i njihovih poslova.

Prvo, neophodno je definirati NVO. Profesionalne se nevladine organizacije sa zapadnim donatorima, npr., u biv┼íem Sovjetskom Savezu, prepoznaju po tome ┼íto su legalno prepoznate kao neprofitne organizacije. Nadalje, imaju stalno zaposleno i pla─çeno osoblje, prikupljanje donacija je integralni dio njihovih operacija i svrhu svojeg djelovanja tuma─Źe predstavljanjem javnog interesa.

Ukratko, profesionalna nevladina organizacija je u stvarnosti formalna birokratska struktura. Kao ┼íto znamo iz duge linije sociolo┼íkih istra┼żivanja koja se┼żu do Maxa Webera, formalne birokratske organizacije u┼żivaju legitimitet u zapadnim dru┼ítvima.┬áDakle, na┼íiroko su priznate┬ái pretpostavlja se da ih dru┼ítva u razvoju trebaju jo┼í i vi┼íe.

Kada se govori o “izgradnji kapaciteta”, a to je uobi─Źajeno u me─Ĺunarodnom razvoju, govori se upravo o tome: zamjeni, nikako razmjeni, lokalnog znanja i iskustava s onim zapadnja─Źkog stila i njihovim formalnim organizacijama.

─îak i razvojni ekonomisti sada izrijekom navode kako razvoj “vi┼íe nije prvenstveno proces akumulacije kapitala, nego proces organizacijske promjene”.

Ovo je jedan od razloga zašto NVO domaćim, kao i stranim donatorskim krugovima postaje inkarnacija civilnog društva, kako kod kuće, tako i u drugim zemljama.

Glavna aktivnost donatorskih organizacija, davanje novca (jer novac se nikada ne poklanja op.a.), usmjerava ih prema birokratskim strukturama sposobnim za obradu i daljnju distribuciju tih sredstava.

Stru─Źne nevladine organizacije se stoga do┼żivljava kao i legitimne i organizacijski prikladnim primateljima, ali samim time i promicateljima interesa donatora.

Istra┼żivanja ameri─Źke┬áÔÇ×filantropijeÔÇť pokazuju kako┬áu odnosu na neformalne grupe┬áprofesionalne nevladine organizacije privla─Źe lavovski udio donatorskih potpora .

I privatni i javni ameri─Źki donatori favoriziraju stru─Źne udruge naspram manje formalnih vrsta udruga. Ukratko, jednom kada su ameri─Źki donatori prigrlili ideju civilnog dru┼ítva, operacionalizirali su ga kroz profesionalne nevladine udruge iz dva glavna razloga. Prvo, NVO su profesionalne, birokratski odgovaraju─çe ÔÇ×produ┼żene rukeÔÇť donatora, a od ’90-ih postaju dominantni oblik┬ái platforma za provo─Ĺenje aktivnosti u interesu SAD-a i/ili krupnog kapitala.

Nadalje, a kao potvrda navedenog, vra─çaju─çi se u ’90-e, kada ameri─Źki Kongres donosi odluku o ÔÇ×rezanjuÔÇť prora─Źunskih sredstava za me─Ĺunarodnu pomo─ç, jer vi┼íe ne postoji ÔÇ×sovjetska prijetnjaÔÇť, ali i zbog uznapredovale korupcije u zemljama primateljicama te pomo─çi, USAID je prisiljen s manje sredstava u─Źiniti vi┼íe. Tu je bilo i dvadesetak isto─Źnoeuropskih zemalja koje ÔÇ×vape za pomo─çiÔÇť, pa je to dodatni poticaj okretanju NVO.

Dodatna korist, kako se pokazalo u o─Źima Kongresa, najva┼żnije politi─Źke publike USAID-a, bila je ┼íto je┬á manje novca zavr┼íilo u d┼żepovima dr┼żavnih slu┼żbenika, a vi┼íe u podru─Źju “demokratski orijentiranog civilnog dru┼ítva”.

Osim toga, USAID-u je lakše riješiti se eventualno neposlušne nevladine organizacije, nego korumpirane i neodgovorne vlade.

Jo┼í je jedan bitan faktor koji je bio presudan u povezivanju ameri─Źkih donatora s predstavnicima nevladinih organizacija, a to je njihovo nepoznavanje biv┼íih socijalisti─Źkih zemalja.

Kada donatori prvi puta stupaju nogom u Moskvu, organizacije postsovjetskog dru┼ítva su im posve strane i nedoku─Źive. Ve─çina postoje─çih institucija su ili neprepoznatljive ili ideolo┼íki neprijateljski nastrojene zbog njihove povezanosti sa sovjetskom dr┼żavom.

Tada donatori širenjem sebi poznatih organizacijskih oblika pripremaju teren i stvaraju organizacije koje im olakšavaju poslovanje i mogu primati donatorska sredstva.

Donatori poti─Źu osnivanje stru─Źnih nevladinih organizacija i privla─Źe one postoje─çe na Zapadu, a koje su do tada bile┬áupadljivo odsutne iz sovjetskog re┼żima, jer dru┼ítvu ÔÇ×doma─çinaÔÇť, mete ÔÇ×pomo─çiÔÇť su, smatra se, uvijek potrebne nove institucije i sposobnosti. Dakle, nevladine organizacije postaju klju─Źne za izgradnju civilnog dru┼ítva u postsocijalisti─Źkim zemljama.

Zaklju─Źak

Ameri─Źki donatori su prigrlili ÔÇ×civilno dru┼ítvoÔÇť u ranim ’90-ima, ali ne stoga ┼íto su NVO ustoli─Źenje vrline same po sebi, ve─ç stoga ┼íto su poslu┼żile kao simboli─Źno sredstvo interpretacije radikalne promjene koju je izazvao raspad Sovjetskog Saveza ili Socijalisti─Źke Jugoslavije.

NVO su poslu┼żile ameri─Źkim i europskim donatorima i prilikom uspostave prikladnog institucionalnog okru┼żenja┬áradi lak┼íeg snala┼żenja u postsovjetskim i postsocijalisti─Źkim zemljama, koje je trebalo “preurediti”.

Tako─Ĺer, u pitanju je i daleko ┼íiri zapadni konsenzus, donatori strane pomo─çi su odigrali klju─Źnu ulogu u legitimiranju i svjetskoj proliferaciji udruga. Inozemna pomo─ç je najve─ça stvar koja se dogodila nevladinim organizacijama u proteklih petnaestak godina, a mi, kako bismo bolje razumjeli ┼íirenje nevladinih organizacija u biv┼íem Sovjetskom Savezu ili na ovim prostorima moramo obratiti daleko vi┼íe pozornosti na utjecaj donatora.

Pomo─ç civilnom dru┼ítvu na velikoj skali zapo─Źela je upravo u Isto─Źnoj Evropi i biv┼íem Sovjetskom Savezu, te je susret donatora s postsocijalisti─Źkim dru┼ítvima olak┼ían preko nevladinih udruga.

Donatori pokre─çu programe potpore stru─Źnih nevladinih organizacija, jer se ti programi na ovaj ili onaj na─Źin, simboli─Źno, organizacijski, ekonomski ili politi─Źki, podudaraju s njihovim interesima.

Razlozi zbog kojih pomo─ç sti┼że nikada nisu altruisti─Źki, posebno ne humani. Od ranih ’90-ih je ameri─Źka pomo─ç civilnom dru┼ítvu omogu─çila stvaranje desetaka tisu─ça nevladinih organizacija samo u Rusiji. Te iste nevladine organizacije i dalje ovise o zapadnom financiranju, a ve─çina ima tek simboli─Źnu doma─çu podr┼íku.

Ako upitamo zapadnjake, ─Źemu uop─çe NVO, njihov odgovor ─çe biti: “Jer gajite postsocijalisti─Źku ostav┼ítinu pasivne javnosti ili represivne dr┼żave.”

To se ─Źesto i rado koristi kao obja┼ínjenje. No, da li je zaista tako? Mo┼żda je vrijeme da razmotrimo alternativno obja┼ínjenje.┬áKrenimo s pitanjem, koliko je zapadna pomo─ç vo─Ĺena potrebama ili uop─çe karakteristikama i osobitostima dru┼ítva koje prima pomo─ç i da li je u skladu s interesima primatelja?

Sljede─çe pitanje koje se postavlja je, ┼żelimo li civilno dru┼ítvo ili dru┼ítvo ─Źovje─Źnosti?┬á┼áto je iznjedrila ÔÇťdemokratizacijaÔÇŁ na┼íeg dru┼ítva po mjeri Zapada?

Trenutna paradigma se temelji na pretpostavci da zemlje u razvoju trebaju usvojiti neoliberalne politike.

Pojam razvoja je otet od strane bogatih korporacija i koncept siroma┼ítva depolitiziran i odvojen od strukturno ugra─Ĺenih odnosa mo─çi.
 
(altermainstreaminfo.com.hr/uredio:NSP)

Filed under: MEDIJI · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,