Amerikanci tvrde da ljudski mozak prima više podataka nego što sadrži cijeli internet

ONO ŠTO PAMTIMO ČUVA SE U VIDU ELEKTRIČNIH IMPULSA I KEMIJSKIH SIGNALA

Ljudski mozak – prema istraživanjima neurofiziologa iz američkog Instituta “Salk” – može primiti približno deset puta više informacija nego što se dosad smatralo.

Kako objavljuje internet izdanje Elif, može primiti nekoliko petabajta različitih podataka, što znači – cijeli sadašnji sadržaj interneta.

Suradnik spomenutog instituta Terry Sejnowski dodatno je objasnio: “Ovo je prava bomba za neurofiziologiju. Pronašli smo ključ za razumijevanje kako funkcioniraju neuroni hipokampusa, odnosno centra za pamćenje.”

Razjasnili smo vezu između niske razine energetske potrošnje i visoke učinkovitosti. Prema najsuzdržanijim procjenama, kapacitet našeg pamćenja je približno deset puta veći i usporediv je s razmjerima cijele globalne mreže”.

Institut “Salk” nalazi se u američkom gradu La Jolla, a Sejnowski naglašava da se sva naša sjećanja nalaze u posebnom dijelu mozga koji neurofiziolozima nazivaju hipokampusom. U njemu se zapamćeno čuva u vidu električnih impulsa koji se prenose od jednog neurona ka drugom, a i u formi kemijskih signala koje međusobno razmjenjuju živčane stanice.

Sejnowski i njegove kolege – da bi razjasnili kako protječu ti procesi – napravili su potpuni računalni model dijela hipokampusa veličine jedne krvne stanice. Ispostavilo se da je simulacija rada čak i jednog tako maleckog dijela mozga vrlo složen računalni zadatak zbog ogromnog broja spojeva međunervnih stanica.

Promatrajući funkcioniranje sinapsi – živčanih završetaka – američki neurofiziolozi su otkrili nešto vrlo neobično.

Pokazalo se da je cijeli niz živčanih stanica bio povezan s jednim te istim “susjedima”, ali ne jednom, već s nekoliko sinapsi približno jednake veličine i obima. Iz toga su izveli zaključak da one prenose po dvije kopije jednog te istog signala.

S druge strane, sinapse koje povezuju neuron s drugim stanicama bile su drugih veličina. To je omogućilo američkim znanstvenicima da odrede “volumen” pojedinačnog neurona, odredivši tipični broj sinapsi različitih veličina na svakoj nervnoj stanici u hipokampusu.

Sejnowski i njegove kolege su utvrdili da neuroni sadrže neočekivano mnogo sinapsi različitih veličina, odnosno – čak 26 tipova živčanih završetaka, a svaki se razlikovao po obimu od susjednih za 8,3 posto.

Iz ovoga su izveli zaključak da svaki neuron može u sebi čuvati 4,7 bita raznih informacija (26 = 2 ^ 4,7).

Kako sve ovo funkcionira?

Tajna je u tome što sinapse ne prenose informacije garantirano, već sa šansom (biti prenijete) od približno 60 posto.

Pouzdanost prenošenja informacija i podataka osigurava se višekratnim ponavljanjem signala i posebnim sustavom “autobaždarenja” sinapsi čije se razmjere svake dvije sekunde povećavaju ili smanjuju, ovisno od zahtjeva (i signala) koji dolaze iz drugih dijelova mozga.

Zahvaljujući ovome, hipokampus je u stanju primiti 5-20 petabajta podataka, što je usporedivo s mogućnostima interneta.

Sejnowski – imajući upravo ovo u vidu – naglašava da je ljudski mozak najmoćniji kompjuter koji troši samo 20 wata energije, pri čemu naš živčani sustav operira količinama podataka koji su nedostupni čak i za suvremene superkompjutore.

Amerikanci računaju da će ova njihova otkrića biti inspiracija za pokušaj da se mogućnosti ljudskog mozga iskoriste za pravljenje super učinkovitih računalnih strojeva.
 
(fakti.org/uredio:NSP)