Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » Uncategorized » Amerikanci tvrde da ljudski mozak prima vi┼íe podataka nego ┼íto sadr┼żi cijeli internet

Amerikanci tvrde da ljudski mozak prima vi┼íe podataka nego ┼íto sadr┼żi cijeli internet

mozak-slikaONO ŠTO PAMTIMO ČUVA SE U VIDU ELEKTRIČNIH IMPULSA I KEMIJSKIH SIGNALA

Ljudski mozak – prema istra┼żivanjima neurofiziologa iz ameri─Źkog Instituta “Salk” – mo┼że primiti pribli┼żno deset puta vi┼íe informacija nego ┼íto se dosad smatralo.

Kako objavljuje internet izdanje Elif, mo┼że primiti nekoliko petabajta razli─Źitih podataka, ┼íto zna─Źi – cijeli sada┼ínji sadr┼żaj interneta.

Suradnik spomenutog instituta Terry Sejnowski dodatno je objasnio: “Ovo je prava bomba za neurofiziologiju. Prona┼íli smo klju─Ź za razumijevanje kako funkcioniraju neuroni hipokampusa, odnosno centra za pam─çenje.”

Razjasnili smo vezu izme─Ĺu niske razine energetske potro┼ínje i visoke u─Źinkovitosti. Prema najsuzdr┼żanijim procjenama, kapacitet na┼íeg pam─çenja je pribli┼żno deset puta ve─çi i usporediv je s razmjerima cijele globalne mre┼że”.

Institut “Salk” nalazi se u ameri─Źkom gradu La Jolla, a Sejnowski nagla┼íava da se sva na┼ía sje─çanja nalaze u posebnom dijelu mozga koji neurofiziolozima nazivaju hipokampusom. U njemu se zapam─çeno ─Źuva u vidu elektri─Źnih impulsa koji se prenose od jednog neurona ka drugom, a i u formi kemijskih signala koje me─Ĺusobno razmjenjuju ┼żiv─Źane stanice.

Sejnowski i njegove kolege – da bi razjasnili kako protje─Źu ti procesi – napravili su potpuni ra─Źunalni model dijela hipokampusa veli─Źine jedne krvne stanice. Ispostavilo se da je simulacija rada ─Źak i jednog tako maleckog dijela mozga vrlo slo┼żen ra─Źunalni zadatak zbog ogromnog broja spojeva me─Ĺunervnih stanica.

Promatraju─çi funkcioniranje sinapsi – ┼żiv─Źanih zavr┼íetaka – ameri─Źki neurofiziolozi su otkrili ne┼íto vrlo neobi─Źno.

Pokazalo se da je cijeli niz ┼żiv─Źanih stanica bio povezan s jednim te istim “susjedima”, ali ne jednom, ve─ç s nekoliko sinapsi pribli┼żno jednake veli─Źine i obima. Iz toga su izveli zaklju─Źak da one prenose po dvije kopije jednog te istog signala.

S druge strane, sinapse koje povezuju neuron s drugim stanicama bile su drugih veli─Źina. To je omogu─çilo ameri─Źkim znanstvenicima da odrede “volumen” pojedina─Źnog neurona, odrediv┼íi tipi─Źni broj sinapsi razli─Źitih veli─Źina na svakoj nervnoj stanici u hipokampusu.

Sejnowski i njegove kolege su utvrdili da neuroni sadr┼że neo─Źekivano mnogo sinapsi razli─Źitih veli─Źina, odnosno – ─Źak 26 tipova ┼żiv─Źanih zavr┼íetaka, a svaki se razlikovao po obimu od susjednih za 8,3 posto.

Iz ovoga su izveli zaklju─Źak da svaki neuron mo┼że u sebi ─Źuvati 4,7 bita raznih informacija (26 = 2 ^ 4,7).

Kako sve ovo funkcionira?

Tajna je u tome ┼íto sinapse ne prenose informacije garantirano, ve─ç sa ┼íansom (biti prenijete) od pribli┼żno 60 posto.

Pouzdanost preno┼íenja informacija i podataka osigurava se vi┼íekratnim ponavljanjem signala i posebnim sustavom “autoba┼żdarenja” sinapsi ─Źije se razmjere svake dvije sekunde pove─çavaju ili smanjuju, ovisno od zahtjeva (i signala) koji dolaze iz drugih dijelova mozga.

Zahvaljujući ovome, hipokampus je u stanju primiti 5-20 petabajta podataka, što je usporedivo s mogućnostima interneta.

Sejnowski – imaju─çi upravo ovo u vidu – nagla┼íava da je ljudski mozak najmo─çniji kompjuter koji tro┼íi samo 20 wata energije, pri ─Źemu na┼í ┼żiv─Źani sustav operira koli─Źinama podataka koji su nedostupni ─Źak i za suvremene superkompjutore.

Amerikanci ra─Źunaju da ─çe ova njihova otkri─ça biti inspiracija za poku┼íaj da se mogu─çnosti ljudskog mozga iskoriste za pravljenje super u─Źinkovitih ra─Źunalnih strojeva.
 
(fakti.org/uredio:NSP)

Filed under: Uncategorized · Tags: , , , , , , , , ,