Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » MEDIJI » IMIGRANTSKA KRIZA: Nastaje katoli─Źka osovina za bolje odnose s Moskvom i “nacionalizaciju EU”

IMIGRANTSKA KRIZA: Nastaje katoli─Źka osovina za bolje odnose s Moskvom i “nacionalizaciju EU”

poljska-madjarskaJAROSLAV KACZYNSKI I VIKTOR ORBAN SE NA JUGU POLJSKE ŠEST SATI TAJNO DOGOVARALI

NA pravoslavno Badnje ve─Źe, u jednom od hotela na jugu Poljske srela su se dva ─Źovjeka – premijer Ma─Ĺarske Viktor Orban i predsjednik stranke Pravo i Pravednost (PiS), Jaroslaw Kaczynski, koga danas smatraju za najmo─çnijeg ─Źovjeka u Poljskoj.

Orban je doputovao u privatnu posjetu. Njegov razgovor sa Kaczynskim trajao je oko ┼íest sati, iako, po svemu sude─çi, toliko trajanje nije bilo unaprijed planirano. Redakcija poljskog radija za inozemstvo citira politi─Źara PiS-a, Joakima Brudzinskog koji je u svom blogu napisao: “Nitko od nas nije ni pretpostavljao da ─çe se taj sastanak zavr┼íiti tek jutros”.

Budu─çi da dru┼żenje utjecajnih europskih politi─Źara nije imalo slu┼żbeni status, njihove press-slu┼żbe izbjegle su davati komentare i otkrivati informacije o sadr┼żaju razgovora.

Ta tajanstvenost uznemirila je kako dio poljske i ma─Ĺarske, tako i europske tiska. U zraku je zamirisalo na zavjeru i konspirativnost u duhu stare dobre Europe s po─Źetka XX stolje─ça, ina─Źe, ┼íta bi jo┼í bilo potrebno medijima tijekom ovih novogodi┼ínjih dana odmora?

Sam Orban dodatno je zaintrigirao kada je na pitanje o ─Źemu je razgovarao s Kaczynskim ovako odgovorio: “Ako pogledate na┼íe biografije – onda ─çe vam biti jasno da lider poljske vladaju─çe partije i ja predstavljamo svojevrsne borce za slobodu. Stoga mogu re─çi da smo mi stari prijatelji i da mi je vrlo drago ┼íto sam posjetio svog prijatelja”.

Ma─Ĺarskom premijeru treba odati priznanje za sarkazam. I on i njegov poljski “stari prijatelj” danas se nalaze na ni┼íanu “demokratskih snaga” i u svojim zemljama i u Europi. Istina, Orban jo┼í od ranije.

Ve─ç nekoliko godina njega optu┼żuju zbog autoritarnosti, gu┼íenja “sloboda” u Ma─Ĺarskoj i nedostatka kriti─Źkog stava prema Rusiji, ┼íto je u Poljskoj izazvalo uznemirenost jo┼í po─Źetkom pro┼íle godine.

Kako je tada izvijestila agencija Regnum (u velja─Źi 2015.), uo─Źi posjete Var┼íavi ma─Ĺarski premijer izjavio je da je Europska unija veoma podijeljena u pogledu budu─çeg razvoja odnosa s Rusijom. Naglasio je da su s jedne strane su Ma─Ĺarska, ─îe┼íka, Slova─Źka, Austrija: “Mi smatramo da bez suradnje s Rusima ne mo┼żemo ostvariti na┼íe ciljeve”. A da su s druge strane dr┼żave Pribaltika, Poljska i Sjedinjene Dr┼żave koje smatraju da je neophodno da se “Rusija izbaci iz suradnje s Europskom unijom”.

Orban je usput iskritizirao klijenta njema─Źke kancelarke Angele Merkel, predsjednika Europskog vije─ça, Donald Tuska. Pri tom je partija Orbanovog “starog prijatelja”, Pravo i pravednost, optu┼żila premijera Ma─Ĺarske da on “po pitanju odnosa prema Rusiji postupa” protiv jedinstva u Europskoj uniji”.

Za Var┼íavu je tada glavni front bio na istoku. Danas su se nove poljske vlasti suo─Źile sa situacijom da prvenstveno moraju braniti sa zapadne strane.

Berlin je više nego ozbiljno nastrojen i namjerava napasti PiS ne samo u Bruxellesu.

Kako prenosi Deutsche Presse Agentur (DPA), vladaju─ça koalicija u Bundestagu razmatra mogu─çnost uvo─Ĺenja sankcija protiv “konzervativne vlade” u Poljskoj, koja “nastavlja da kr┼íi na─Źela vladavine prava, podjele vlasti i slobodu tiska”.

─îelnik parlamentarne koalicije i “desna ruka” Angele Merkel, Volker Kauder, izjavio je da u slu─Źaju “naru┼íavanja europskih vrijednosti dr┼żave-─Źlanice Europske unije moraju imati hrabrosti (Poljskoj) uvesti sankcije”.

Orban nedvosmisleno istupa protiv toga. Ma─Ĺarski premijer je izjavio da Budimpe┼íta nikada ne─çe dozvoliti Europskoj uniji da kazni Poljsku. A to nije samo gesta, ve─ç ispoljavanje odre─Ĺenog politi─Źkog kursa Budimpe┼íte.

Kako primje─çuje austrijski list Der Standard, Orban se nalazi i djeluje na ─Źelu “osovine nacionalnih dr┼żava u EU”. Po mi┼íljenju tog izdanja, vlade Ma─Ĺarske, Poljske i Velike Britanije poku┼íavaju usporiti europsku integraciju. Budimpe┼íta se zajedno s Var┼íavom i sa dvije druge zemlje Vi┼íegradske skupine, ─îe┼íkom i Slova─Źkom, pretvara u sna┼żan savez ─Źija je djelatnost usmjerena na u─Źvr┼í─çivanje “nacionalne politike” u Europskoj uniji.

A glavni oponent nalazi u Berlinu. Vrijeme je da se prizna ono ┼íto je o─Źito: nama su potrebni druga─Źija Njema─Źka i druga─Źiji Nijemci. Na┼żalost, kancelarka Merkel pokazala je da je Berlinu te┼íko da se pridr┼żava neke umjerene, srednje linije.

Njema─Źka se, ili kotrlja u nacizam, ili u krajnje pojednostavljeno shva─çanje sloboda i tolerancije. Europi i svijetu potrebni su zdravomisle─çiji Nijemci, fleksibilniji i tolerantniji, ali istovremeno sposobni ─Źvrsto braniti europske kr┼í─çanske vrijednosti i interese gra─Ĺana Europske unije.

Takva druga─Źija Njema─Źka, s druga─Źijim Nijemcima, danas mo┼że postati Austrija. Povijest nam ukazuje na to da se Austrijska, kasnije Austrougarska imperija odlikovala umije─çem u provo─Ĺenju reformi, virtuoznom (istovremeno i ─Źvrstom) nacionalnom i konfesionalnom politikom, kao i shva─çanjem s kim ima posla u liku Otomanske imperije. I u na┼íe vrijeme Be─Ź pokazuje zavidnu razboritost, ┼íto kod zemalja Centralne i Isto─Źne Europe izaziva ┼żelju da se na njega i orijentiraju.

Podsjetimo da je pro┼íle godine u ─Źe┼íkom zamku “Slavkov” saop─çeno da ─çe se osnovati “Slavkovski trokut”. Deklaraciju su potpisali premijeri tri zemlje – Austrije, ─îe┼íke i Slova─Źke, koji su najavile suradnju u pitanjima prometne infrastrukture, energetske sigurnosti, zapo┼íljavanja omladine, pograni─Źnih odnosa, socijalne dimenzije europske integracije i susjednih zemalja EU.

Kako je tim povodom istaknuo Daris Kavan, ekspert Poljskog instituta za me─Ĺunarodne odnose, Austrija dosljedno realizira politiku “uspostavljanja mostova” izme─Ĺu EU i Rusije. Be─Ź je aktivno sudjelovao u radu na Ju┼żnom toku, ┼íto bi mu omogu─çilo da poja─Źa ulogu plinskog ─Źvora Baumgarten i smatrao je nepotrebnim uvo─Ĺenje sankcija protiv Rusije.

Dok se u vrijeme prethodne vlade Poljska pridr┼żavala ─Źvrst antiruske retorike – to joj je stvaralo probleme u Vi┼íegradskoj skupini i uop─çe u Europi, u onim zemljama koje nisu smatrale za potrebno da provociraju konfrontaciju s Moskvom.

Je li to slu─Źajnost ili ne, ali postoji jo┼í jedna interesantna nijansa – ako se obrati pa┼żnja na dominantnu konfesionalnu pripadnost, onda se vidi da katoli─Źke zemlje Europe imaju dobronamerniji odnos prema Rusiji nego protestantske.

Do sada je Var┼íava bila anomalija i jedini izuzetak od tog pravila. Sada se u Poljskoj pojavljuje ┼íansa da zauzme dostojno mjesto u “osovini nacionalnih dr┼żava u EU”.

Dobro ─çe joj do─çi pomo─ç Ma─Ĺarske i premijera Orbana, a razvijanje odnosa s Be─Źom preko Budimpe┼íte tako─Ĺer ─çe pokazati da se Poljaci znaju dogovoriti i rade s Nijemcima, koliko god druga─Źije mislili u Berlinu.
 
(fakti.org [/three_fourths] /uredio:NSP)

Filed under: MEDIJI · Tags: , , , , , , , ,