Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » SVIJET U RATU » Staljingrad je bio prijelom izme─Ĺu Njema─Źke i SSSR, prijelom izme─Ĺu Rusije i SAD je – Sirija

Staljingrad je bio prijelom izme─Ĺu Njema─Źke i SSSR, prijelom izme─Ĺu Rusije i SAD je – Sirija

staljingrad-2013AMERIKANCI SU VE─ć USTUKNULI, OD SADA ─ćE SE NJIHOVI PROBLEMI SAMO – UMNO┼ŻAVATI!

Prije godinu dana, na samom po─Źetku 2015. godine, u jednom od komentara, napisao sam da ─çe 2015. godina postati godina korjenitog preokreta.

Pritom sam napravio analogiju sa 1943-om godinom. A ta analogija mo┼że biti primijenjena i za 2016. godinu.

U Velikom ratu korjenit preokret se dogodio baš 1943. godine.

Poslije razbijanja i uni┼ítenja 6.-te Paulus armije kod Staljingrada, najboljem strategu Reicha, general-feldmar┼íalu Erich von Mansteinu, po┼ílo je za rukom da izvu─Źe s Kavkaza poluokru┼żene jedinice grupe armija “A”, stabilizirati front i nanesti sovjetskoj grupaciji, koja je nastupala na Dnjepropetrovsk i Zaporo┼żje, osjetan protivudarac koji se zavr┼íio ponovnim osvajanjem Harkova od strane nacista.

On je pripremio planove nove strate┼íke ofenzive, koja je prvotno bila planirana za kraj travnja-po─Źetak svibnja 1943. godine u regiji kurske izbo─Źine, a poznata je kao Bitka kod Kurska.

Ali, Mansteinovi planovi su bili osuje─çeni.

Ofanziva njema─Źke vojske je po─Źela tek 5-og srpnja i brzo je zaustavljena. Sovjetska armija je pre┼íla u kontraofanzivu i uspjela do kraja godine osloboditi Ukrajinu s lijeve obale Dnjepra, da u ┼íirokom frontu prije─Ĺe Dnipar u njegovom srednjem i donjem toku i stvoriti strate┼íke placdarme na desnoj obali i stvori uvjete za oslobo─Ĺenje 1944. godine, cijelog teritorija Sovjetskog Saveza (osim blokiranog do posljednjeg dana rata Kurlandskog placdarma).

Poslije sloma ofanzive kod Kurska, njema─Źka armija do samog kraja rata, ─Źak nije ni poku┼íavala preuzeti strate┼íku inicijativu i jednostavno je nastojala dobiti na vremenu, po┼íto se rukovodstvo Reicha, koje je bilo u agoniji, trudilo da igraju─çi na prouvrje─Źnostima izme─Ĺu saveznika u antihitlerovskoj koaliciji, postigne za sebe prihvatljive uvjete mira.

Neizbje┼żnost poraza je za njema─Źke stratege bila o─Źita jo┼í po─Źetkom 1943. godine. Poslije uni┼ítenja 6-e armije, Njema─Źka nije imala ┼íanse da popuni gubitke u ljudstvu i vojnoj tehnici.

─îinjeni─Źno, i ka┼ínjenje s pripremom ofanzive kod Kurska bilo je izazvano isklju─Źivo nesposobno┼í─çu Berlina da na vrijeme (do svibnja) popuni divizije, koje su imale ogromne gubitke na ju┼żnom krilu fronte, ljudstvom i vojnom tehnikom.

Na strate┼íkom i ekonomskom planu, rezultat rata je tako─Ĺer bio jasan ve─ç u prolje─çe 1943. godine i nikakvi napori politi─Źkog rukovodstva i vojne komande Reicha nisu mogli zaustaviti ili promijeniti tijek stvari. U tome je su┼ítina glavnog preokreta – krajnji rezultat poslije toga je bio predodre─Ĺen. Me─Ĺutim, agonija je trajala jo┼í dvije godine.

Smatram da se o─Źekivani korjeniti preokret u globalnom suprotstavljanju Rusije i SAD 2015. godine, ve─ç dogodio. On se materijalizirao u otvorenom mije┼íanju Rusije u sirijski konflikt.

Zato je SAD ve─ç u prosincu 2015. godine bila prisiljena povu─çi zahtjev za ostavku Assada, kao preliminarni uvjet za po─Źetak pregovora izme─Ĺu sirijske vlasti i onih koji se skrivaju iza eufemizma “umjerena oporba”.

Imaju─çi u vidu da je taj zahtjev bio klju─Źni od po─Źetka sirijske krize – SAD su fakti─Źki priznale nemogu─çnost realizacije deklariranog cilja, odnosno – svoj poraz.

Osim toga, mije┼íanje Rusije u sirijski konflikt, ogolilo je strate┼íke proturje─Źnosti izme─Ĺu SAD i njihovog saveznika Turske.

Ranije su Washington i Ankara namjeravali te proturje─Źnost razrije┼íiti na ra─Źun Assada i Sirije.

Sada jedini teren na kome mogu igrati manje-više samostalno ostaju Kurdi Sirije i Iraka (i to privremeno).

Uzimaju─çi u obzir dijametralno suprotne pozicije Washingtona i Ankare u vezi s kurdskim pitanjem, proturje─Źnosti ─çe ja─Źati, a pozicije obje zemlje na Bliskom Istoku ─çe slabiti.

Najzad, obveze Washingtona, preuzete na prijedlog Rusije u okviru rezolucije UN-a, u suprotnosti su s interesima i djelovanjem njihovih saveznika iz zemalja Zaljeva (Saudijska Arabija, Katar …), koje su ve─ç pristupile formiranju samostalne “islamske koalicije”.

Ovaj faktor tako─Ĺer slabi kontrolu SAD nad procesima u regiji.

Glavno je to ┼íto je jo┼í tijekom ljeta monolitni antisirijski front, sastavljen od SAD, EU, Turske i monarhija zaljeva, razbijen na ─Źetiri komponente, ─Źiji se interesi sve vi┼íe razilaze. Rusija je dobila ve─çi prostor za politi─Źko-diplomatsko manevriranje i svakog dana poja─Źava igru, na temelju proturje─Źnosti.

O povla─Źenju SAD sa sporednih frontova ve─ç sam pisao, ali ─çu istaknuti da deblokiranje reformi MMF-a i izra┼żen javni zahtjev potpredsjednika SAD Joseph Bidena ukrajinskim vlastima da “ispunjavaju Minsk” i da otpo─Źnu s federalizacijom – krajnje je va┼żno odstupanje od njihove politike vo─Ĺene tijekom posljednjih pet godina.


┼átovi┼íe, ako situaciju u vezi sa MMF ┼íiroka publika nije u stanju ocjeniti, zato ┼íto rijetko tko mo┼że samostalno shvatiti mehanizam funkcioniranja Fonda, nova politika prema Ukrajini je o─Źigledna.

Jer, upravo taj isti Biden, u okvirima tradicionalne za SAD politike potpore unitarnosti ukrajinske dr┼żave, dao je odobrenje za po─Źetak kaznene operacije u Donbas koja se izlila u dugotrajni krvavi gra─Ĺanski rat koji je uni┼ítio ukrajinsku ekonomiku i dr┼żavnost.

Svima je u sje─çanju prvo zasjedanje ukrajinskog rukovodstva (koje ─Źak nije do kraja podijelilo polo┼żaje i du┼żnosti) 2014. godine u Vrhovnoj Radi, na kom je Biden zauzimao predsjedavaju─çe mjesto, poslije ─Źega su otpo─Źele ┼żestoke borbe u Donbas.

Kroz godinu i pol dana, taj isti Biden, u toj istoj Radi, tim istim ljudima s govornice govori da regijama Ukrajine (ne samo Donbas) treba dati daleko više samostalnosti, nego što je zahtijevao Donbas u proljeće 2014. godine (tada nije ni bilo DNR / LNR, postojale su samo donjecka i luganska oblast).

Postavlja se pitanje: zašto je ratovala Ukrajina uz podršku SAD godinu i pol dana i kako se mogu ocjeniti rezultati tog ratovanja ako sada treba ustupiti kud i kamo više punomoći i većem broju subjekata nego što je bilo prvobitno potrebno?

Fakti─Źki, na svim vojnim, politi─Źkim i diplomatskim – ─Źak i na financijskim – frontovima, SAD skidaju prvobitne zahtjeve (zbog kojih su i po─Źeli ratovi) i poku┼íavaju u─çi u re┼żim pregovara─Źkog procesa.

SAD su same stvorile krize, to su uradile u izabrano vrijeme iu izabranim mjestima, iskoristile su za rje┼íavanje tih kriza u svoju korist, odranije odre─Ĺene snage i sredstva. A sada same priznaju da je njihova procjena bila neto─Źna, da snaga i sredstava nema dovoljno, da krize sve vi┼íe izlaze ispod ameri─Źke kontrole i da je Washingtonu potrebna bar operativna pauza (primirje) da bi poku┼íao ili da povrati izgubljeno na bojnom polju, za pregovara─Źkim stolom ili, ponovnim grupiranjem snaga i anga┼żiranjem pozadine, za novi rat.

Ako sve ovo nije priznanje vlastitog poraza, što je onda?

SAD su priznale da je nemoguće razriješiti tekuće krize bez izravnih pregovora s Rusijom.

Supersila, koja je pretendirala na ulogu jedinog svjetskog hegemona i pristala da vodi pregovore pod jednakim uvjetima i bez prethodnih uvjetovanja, s drugom dr┼żavom, automatski i njoj priznaje status jednake supersile.

To je ono ┼íto su SAD poku┼íavale izbje─çi od vremena raspada SSSR. Uostalom, to je postalo osnova njihove vanjskopoliti─Źke doktrine – ne dopustiti stvaranje dr┼żave koja je sposobna izazvati SAD. Rusija ih je izazvala, SAD su poku┼íale se obuzdati, ignorirati njezine interese. Ali, krajem 2015. godine SAD su bile prisiljene priznati svoju nesposobnost da realiziraju vlastitu vanjskopoliti─Źku doktrinu dostupnim instrumentima, pomo─çu snaga i sredstava, kojima raspola┼żu.

Ipak, stvar je u tome ┼íto – kad hegemon prizna nesposobnost da ostvaruje kontrolu nad svijetom – to vodi brzom, gotovo momentalnom izlasku vazala iz pot─Źinjenosti. Za┼íto izvr┼íavati zahtjeve jednog od centara mo─çi, ako postoje dva centra, a me─Ĺu njima se mo┼że manevrirati. Takva situacija vodi rapidnom smanjenju raspolo┼żivih resursa.

Za sve ┼íto su ranije SAD dobivale besplatno (uklju─Źuju─çi lojalnost vazala) sada ─çe morati platiti. Svaki put sve vi┼íe i vi┼íe. A ranije uvrede i nepa┼żnja, grube osobne ucjene politi─Źara i ignoriranje interesa saveznika, vrlo brzo ─çe po─Źeti isplivavavati na povr┼íinu, a potom se ispostavljati Washingtonu kao ra─Źuni za pro┼ílost.

Hegemon koji je ra─Źunao na grubu silu, zbog toga i ne mo┼że odstupiti, jer kad jednom poka┼że svoju nesposobnost da rje┼íava probleme silom, on otvara vrata za nekontrolirane procese, koji, poput lavine koja se survava nizbrdo, vode ka brzoj propasti mogu─çnosti hegemona.

SAD su ustuknule. Sada ─çe se njihovi problemi umno┼żavati

Snje┼żna lavina se tako─Ĺer ispo─Źetka ─Źini bezopasnom i naivnom. Ali, vrijeme u dana┼ínjem svijetu protje─Źe br┼że nego prije sedamdeset godina.

Da li ─çe se SAD odlu─Źiti za otvoreni vojni okr┼íaj s Rusijom, da li ─çe izabrati taktiku ekonomskog uni┼ítenja suvremenog svijeta (prema principu “nikome ne─çe┼í pripasti”) ili kod ameri─Źke elite ima dovoljno zdravog razuma da se zadovolje ulogom jednog od mnogih centara mo─çi (daleko od najutjecajnijeg) u suvremenom svijetu?

Ali, ne treba sumnjati u to da ─çe 2016. postati godina te┼íkih, ali pobjedonosnih za Rusiju politi─Źko-diplomatskih okr┼íaja, a svaki od njih ─çe, jednostavno, pribli┼żiti neizbje┼żnu pobjedu i ─Źiniti je sve o─Źiglednijom.

Pri tome, neovisno od toga, kako ─çe se razvijati doga─Ĺaji na frontovima globalnog suprotstavljanja, najte┼że ─çe biti ve─ç razru┼íenim (i nepotpuno razru┼íenim) tjedna globalnog konflikta, zemljama (Libiji, Siriji, Iraku, Ukrajini …) i njihovom stanovni┼ítvu.

Na kraju krajeva, 1944. nije bila samo godina velikih pobjeda antihitlerovske koalicije, ve─ç i godina velikih gubitaka svih sudionika Drugog svjetskog rata.

Neprijatelj u agoniji je opasan. Shvaćajući da umire, on pokušava smrtno otrovati svog pobjednika posljednjim ujedom.
 
(fakti.org/uredio:NSP)

Filed under: SVIJET U RATU · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , ,