New York Times: Zapad prvi put počinje se pitati – hoće li liberalna demokracija opstati?

AMERIČKI LIST ZVONI NA UZBUNU: U liberalnom svjetskom poretku se pojavila – PUKOTINA!

Politička situacija u Europi, SAD i na Bliskom Istoku pokazuje da se u liberalnom svjetskom poretku pojavila pukotina, ali se još nije slomio, ocijenio je New York Times.

Utjecajni američki dnevni list podsjeća da je tijekom posljednjih 25 godina u svijetu vladao liberalno-demokratski kapitalizam.

Možda nije bio idealan i nisu se svi s njim slagali, ali su njegove pozicije djelovale prilično stabilno. Bilo je teško zamisliti da to uređenje može raspasti, a još teže – što bi ga moglo zamijeniti, naglašava autor teksta u NYT.

Kada je puknuo “dot-com mjehur”, kad su se dogodili teroristički napadi 11. rujna, Irački rat i financijska kriza, mnoge su začudili konsolidiranost i konsenzus u zapadnom društvu.

U svijetu se u tom trenutku nije pojavljivala nikakva nova ideologija koja bi mogla ponuditi alternativu liberalizmu, kao fašizam ili marksizam u svoje vrijeme.

Međutim, pred kraj 2015. godine situacija se promijenila, nastavlja list, i po prvi put je ove godine “tema postala ranjivost liberalnog svjetskog poretka, a ne njegova stabilnost”. Naročito se to osjećalo na europskim prostorima, gdje su stranke centra tradicionalno uspješno pobjeđivale snage koje su ugrožavale san o ujedinjenju kontinenta.

Sada na periferiji EU – u Grčkoj, Mađarskoj i Poljskoj – one se više ne mogu pohvaliti takvim pobjedama. Štoviše, glavne stranke su u 2015. godine su počele gubiti od strane nacionalista u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Španjolskoj i Švedskoj.

“Ekstremne” stranke počele pobjeđivati u Europi djelomično zbog toga što je centar demonstrirao svoju slabost, smatra autor članka. On kao primjer navodi odluku Angele Merkel da otvori granice za izbjeglice s Bliskog Istoka, koja joj je donijela pohvale globalista, ali je doprinijela porastu tendencija koje prijete europskom liberalizmu.

Islamska država će, vjerojatno, ipak pasti, ali je ona, vrbujući borce iz zapadnih zemalja, donijela na svijet novu shemu modernog sukoba. I ruski predsjednik Vladimir Putin je svojom vojnom politikom u okolnim zemljama i na Bliskom Istoku samo poljuljao imidž zapadnog svijeta.

Što se tiče Sjedinjenih Država, ako se izuzme Donald Trump, glavnim političkim događajem godine može se nazvati pojavljivanje “nove ljevice”.

I sam Tramp svojim načinom ponašanja, nacionalizmom europskog tipa i nadmenim autoritarizmom pokazuje da, ako su birači već spremni da mu dati toliko glasova, kao što, uostalom i istraživanja pokazuju, vjera u demokraciju kod ljudi opada, smatra NYT.

Međutim, autor članka je uvjeren: Trump neće biti kandidat republikanaca za predsjednika, Jeremy Corbin i Marin Le Pen neće se naći na čelu svojih država, Švedska se neće pretvoriti u fašističku zemlju, a Europska unija se neće raspasti. I verzije da će Europa postati islamska imperija ili staljinistička država prije se mogu svrstati u fantastiku nego u realne varijante budućnosti.

Liberalizam će, naravno, živjeti još neko vrijeme, ali prvi put poslije mnogo godina Zapad se po tom pitanju treba osigurati, piše New York Times.

Podsjetimo, Trump je u prednosti u odnosu na suparnike-republikance u predsjedničkoj utrci za oko 20 posto. U Francuskoj Nacionalni front je pobijedio u prvom krugu u pola regije na lokalnim izborima, ali nije uspio doći na vlast ni u jednoj regiji poslije drugog kruga.

U Njemačkoj pada rejting Angele Merkel i njezine stranke. Ministar vanjskih poslova Njemačke Frank-Walter Steinmeier izjavio je da je predsjednik Socijaldemokratske partije Njemačke i vicepremijer Savezne Republike Njemačke Sigmar Gabriel sposoban biti kancelar …
 
(fakti.org/uredio:nsp)