Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » KLIMA » AMERI─îKI ZNANSTVENICI DOKAZALI: Zbog klimatskih promjena ra─Ĺa se manje djece, a sljede─çu veliku izbjegli─Źku krizu uzrokovat ─çe klimatske promjene

AMERI─îKI ZNANSTVENICI DOKAZALI: Zbog klimatskih promjena ra─Ĺa se manje djece, a sljede─çu veliku izbjegli─Źku krizu uzrokovat ─çe klimatske promjene

globalno_zatopljenje_klimatske-promjeneKlimatske promjene vjerojatno su pridonijele kontinuiranom padu stope ra─Ĺanja u SAD-u, objavili su ameri─Źki znanstvenici predvi─Ĺaju─çi da ─çe se do kraja stolje─ça svake godine roditi i do 100.000 beba manje

Podaci pokazuju da je broj ro─Ĺenih beba pao osam do deset mjeseci nakon razdoblja u kojem je prosje─Źna temperatura prema┼íivala 26,6 stupnjeva Celzija, prema istra┼żivanju nacionalnog ureda za ekonomska istra┼żivanja iz Cambridgea u Massachusettsu.

Razlozi ostaju nejasni, ka┼żu znanstvenici. Ljudi mo┼żda imaju manje sno┼íaja tijekom toplijih ljeta ili je vjerojatnije da takvo vrijeme utje─Źe na reproduktivno zdravlje, ka┼żu oni.

Kod mu┼íkaraca izlo┼żenost ekstremnim vru─çinama mo┼że negativno utjecati na kvalitetu spermija i na razinu testosterona a kod ┼żena mo┼że utjecati na menstrualni ciklus, ovulaciju i implantaciju oplo─Ĺenih jajnih stanica.

Podaci su pokazali da je izme─Ĺu 1931. i 2010. svaki vru─çi dan rezultirao s 1165 manje ro─Ĺenih beba u SAD-u devet mjeseci kasnije.

Takav bi trend mogao rezultirati sa 100.000 manje ro─Ĺenih beba godi┼ínje u SAD-u do kraja stolje─ça, prema istra┼żivanju.

“Jo┼í ne znamo to─Źno kako ─çe ti temperaturni ┼íokovi utjecati na zemlje u razvoju”, ka┼że Alan Barreca, koautor studije i profesor ekonomije na sveu─Źili┼ítu Tulane u New Orleansu u Louisiani.

Prema istra┼żivanju kori┼ítenje klima ure─Ĺaja moglo bi djelomi─Źno umanjiti utjecaj klimatskih promjena na plodnost, no istodobno stakleni─Źki plinovi kao produkt tih ure─Ĺaja pridonose globalnom zagrijavanju, ka┼że Barreca.

Sljede─çu veliku izbjegli─Źku krizu uzrokovat ─çe klimatske promjene

EUROPU ve─ç mjesecima potresa izbjegli─Źka kriza nevi─Ĺena od vremena Drugog svjetskog rata. Stotine tisu─ça izbjeglica iz dr┼żava pogo─Ĺenih sukobima na Bliskome istoku, ve─çim dijelom Sirijci, Afganistanci i Eritrejci, hrle prema zapadnim ─Źlanicama Europske unije te skandinavskim zemljama u potrazi za boljim ┼żivotom za sebe i svoje obitelji.

Migracije su tako u kratkome vremenu postale glavni problem i izazov Europskoj uniji, s obzirom na to da je izbjegli─Źki val Europa do─Źekala nespremna. Upravo pitanjem migracija, ali i raznim drugim globalnim izazovima, pozabavio se u svojoj novoj knjizi poznati diplomat i znanstvenik me─Ĺunarodnih odnosa Sr─Ĺan Kerim.

U djelu “Globalizacija i diplomacija: U potrazi za boljim svijetom”, Kerim, biv┼íi makedonski ministar vanjskih poslova i predsjednik 62. zasjedanja Op─çe skup┼ítine Ujedinjenih naroda, osvr─çe se na neke od fenomena koji su obilje┼żili prethodna dva stolje─ça, istovremeno ispituju─çi pojave i trendove koji ─çe obilje┼żiti stolje─çe u kojemu ┼żivimo. Migracije, klimatske promjene, reforma Ujedinjenih naroda te trgovinska i medijska globalizacija samo su neke od upori┼ínih to─Źaka kroz koje Kerim promi┼ílja budu─çnost nacionalnih dr┼żava, me─Ĺunarodne zajednice, medija i ─Źovje─Źanstva kao cjeline.

Najsiroma┼íniji ─çe zabilje┼żiti najve─çi porast stanovni┼ítva

Autor dva poglavlja posve─çuje fenomenima migracijama i klimatskih promjena. Kerim isti─Źe kako je o migracijama odlu─Źio progovoriti zato ┼íto su one “karakteristi─Źna osobina modernog ─Źovjeka, bez obzira na njegovu rasu, vjeru te politi─Źka i dru┼ítvena uvjerenja”.

Kao glavne poticaje migracijama navodi “ograni─Źenja resursa i promjene u klimi”, a ocrtava i ─Źetiri glavna smjera u kojemu se kre─çu promjene koje ─çe definirati izgled svjetske populacije u sljede─çih nekoliko desetlje─ça:

  1. Relativna demografska masa stanovnika u razvijenim zemljama svijeta smanjit ─çe se za 25 posto, a gospodarska snaga zemalja u razvoju ─çe rasti.
  2. Radno sposobno stanovništvo u razvijenim zemljama ubrzano će stariti, a potreba za zapošljavanjem uvozne radne snage će rast.
  3. Najzna─Źajniji porast populacije zabilje┼żit ─çe se u najsiroma┼ínijim zemljama, i to uglavnom kod muslimanske populacije.
  4. Stanovni┼ítvo koje ┼żivi u megapolisima u uglavnom nerazvijenim dijelovima svijeta postat ─çe dominantno.

U kontekstu navedenih predvi─Ĺanja, Kerim prou─Źava i zna─Źajnost faktora migracija na primjeru odnosa Europske unije i Turske, odnosno dileme o tome treba li Turska postati dijelom Unije.

Isti─Źe kako ─çe Turska do 2050. postati gospodarski i vojno mo─çna zemlja, uz bok Njema─Źke ili Velike Britanije te da ─çe, ukoliko uistinu bude primljena u Uniju, upravo Turska imati najve─çi broj zastupnika u Europskom parlamentu, ┼íto ─çe je transformirati u “sredi┼ínju gospodarsku, politi─Źku i vojnu silu u okviru Europske unije”. Pitanje o tome postoji li spremnost zemalja ─Źlanica da prihvate tako radikalne promjene nali─Źja Unije, koja je ─Źesto vi─Ĺena kao isklju─Źivo “kr┼í─çanska zajednica”, ostavlja otvorenime.

Milijuni klimatskih izbjeglica mogli bi dovesti do novih nemira

Kerim osobitu pozornost posve─çuje pitanju klimatskih promjena. Upozorava kako su one u stanju “poljuljati ─Źitave dru┼ítvene i gospodarske sustave te kako su osobito ugro┼żene oto─Źke zemlje, zemlje s duga─Źkim obalama i zemlje s ve─çim su┼ínim podru─Źjima”.

“Kad se podigne razina mora i kad nestane ki┼íe, ljudima ne─çe preostati ni┼íta drugo nego da odsele, da se upute prema mjestima koja im nude bolje uvjete ┼żivota. Milijuni klimatskih izbjeglica mogli bi dovesti do dru┼ítvenih nemira i nesigurnosti”, pi┼íe, zagovaraju─çi proaktivno djelovanje kako bi se na vrijeme izgradili kapaciteti za odgovor na budu─çe krize. Usto, isti─Źe kako je nu┼żno raditi i na uzrocima klimatskih promjena, a ne tek palijativno i reaktivno.

Smanjivanje emisije ┼ítetnih plinova, ali i pru┼żanje podr┼íke zemljama u razvoju dio tih napora. Kerim to opisuje kao “dugoro─Źno ulaganje u opstanak”, kao nasu┼ínu potrebu za dr┼żavnike s vizijom koja se prote┼że onkraj perioda od jednog mandata na vlasti. Kao primjer takvog dugoro─Źnog nastojanja na korist dru┼ítva navodi borbu nacionalnih banaka protiv inflacije.

Zaklju─Źak do kojega dolazi je bjelodan – nijedan narod nije u stanju samostalno odgovoriti na probleme koje za sobom povla─Źi klimatska kriza, jer su oni naprosto prerazorni. Radi se o globalnom izazovu, koji tra┼żi globalno rje┼íenje, smatra Kerim.

“Moramo zaustaviti katastrofalne promjene koje se zbivaju na na┼íem planetu i tako sprije─Źiti ozbiljne poreme─çaje politi─Źkog i socio-ekonomskog sustava”, isti─Źe autor, upozoravaju─çi kako klimatske promjene utje─Źu na niz drugih podru─Źja, od energije i poljoprivrede do sigurnosti i trgovine.

“Kao udar potresa, klimatske promjene destabilizirat ─çe svijet”

“Kao udar potresa, klimatske ─çe promjene destabilizirati svijet. Pove─çat ─çe se antagonizmi oko pristupa vodi, hrani i zemlji. Razvoj ─çe se zaustaviti. Siroma┼ítva ─çe biti jo┼í vi┼íe. Slabije zemlje na─çi ─çe se u velikim probloemima i njihove ─çe upravlja─Źke strukture kolabirati. Samo globalna solidarnost i zajedni─Źko vodstvo mogu smanjiti rizike koji nas o─Źekuju. Klimatske promjene moraju se shvatiti kao najva┼żniji problem s kojim se me─Ĺunarodna zajednica suo─Źava”, isti─Źe biv┼íi predsjednik Op─çe skup┼ítine Ujedinjenih naroda, ┼íalju─çi odlu─Źno upozorenje.

Ipak, Kerim se ne zaustavlja na identificiranju problema, on nudi i prakti─Źna rje┼íenja. Ukoliko svaka zemlja u─Źini sve ┼íto je unutar njene mo─çi da smanji emisije ┼ítetnih plinova iz svih izvora i oja─Źaju globalni kapaciteti za krizno upravljanje i pru┼żanje podr┼íke najizlo┼żenijima, ukoliko ┼íiri konsenzus bude pra─çen ┼íirom financijskom i tehnolo┼íkom podr┼íkom te ukoliko se takav jedan dogovor bude temeljio na “pravi─Źnoj strukturi globalnog upravljanja koja ─çe uzeti u obzir i potrebe zemalja u razvoju”, Kerim je uvjeren – ─Źovje─Źanstvo mo┼że skrenuti klimatske promjene s opasnog puta kojime se trenuta─Źno kre─çu.
 
(index.hr/uredio:nsp)

Filed under: KLIMA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , ,