Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » ZDRAVLJE I MEDICINA » I dalje traju hrvatske dileme o konoplji: ‘Liječe’ nas indijskom konopljom, a domaća je bolja!

I dalje traju hrvatske dileme o konoplji: ‘Liječe’ nas indijskom konopljom, a domaća je bolja!

konoplja-hrvatskaViše od 90 posto vrhova naše konoplje izvezeno i prodano u zemlje EU-a. U Češkoj, Austriji, Danskoj, od naše se konoplje se izrađuje i lijek – hrana, koji nije halucinogen kao ovaj koji uvozimo

Sada se na našem tržištu mogu naći proizvodi s CBD-om uvezeni iz Češke ili Austrije napravljeni od naše konoplje

Dr. Paula Hornbyja, magistra biokemije i doktora patologije, kanadski je Savezni odjel odgovoran za poboljšanje zdravlja, ovlastio da legalno analizira konoplju. On je autor brojnih članaka i studija koji se odnose na ovu biljku.

Hornby kaže kako kanabidol – CBD – ima bolju medicinsku budućnost od tetrahidrokanabinola THC-a, iako oni sinergijski učinkovito djeluju protiv mnogih bolesti. Najveća razlika između THC-a i CBD-a je ta što je THC psihoaktivan i može dovesti do potencijalno neugodnog, ali ne i fatalnog predoziranja. Taj se učinak ne pojavljuje kod CBD-a.

Za kanabidol CBD je klinički dokazano da je snažan antioksidans i antiupalni lijek, te pridonosi olakšavanju bolova s izrazitim smanjenjem anksioznosti.

Kanabidol CBD se obično preporuča kao drevni lijek za mentalnu jasnoću, fokus i anksiolitička svojstva, preporučuje se i kod raka kože, pluća, debelog crijeva. Djeluje protuupalno i protuepileptično.

Treba nam više CBD-a, a manje THC-a

Iako djeluju u sinergiji, očito da nam treba više ljekovitog CBD-a, a manje halucinogenog THC- a. Kako sam naveo u prošlom broju, u Hrvatskoj je ove godine legalno zasijano 1680 hektara tzv. industrijske konoplje. Iako našim političkim strankama, s više ili manje zelenih nijansi, ova konoplja nije interesantna, mnoge njene sorte imaju upravo idealan omjer CBD-a i THC-a.

Neke od njih imaju i do 20 puta više CBD-a od THC-a, s time da halucinogeni, ali ipak u manjoj količini potreban THC, ne prelazi dopuštenih 0,2 posto. Destilacijom ili nekom drugom vrstom ekstrakcije iz ove konoplje se može dobiti smola – ulje sa 0,95 posto THC-a i 20 posto CBD-a. Ulje – smola, s ovim omjerima, dopušteni su u Austriji i Švicarskoj ne kao lijek, već kao – hrana.

Zato je više od 90 posto vrhova naše konoplje izvezeno i prodano u zemlje EU-a. U Češkoj, Austriji, Danskoj, od naše se konoplje se izrađuje i lijek – hrana koji nije halucinogen kao ovaj koji uvozimo. Sada se već na našem tržištu mogu naći proizvodi s CBD-om uvezeni iz Češke ili Austrije koji su napravljeni od naše konoplje.

Tako smo mi opet postali sirovinska baza za razvijenije zemlje, a naše su se stranke izborile za uvoz nizozemske „trave“ sa čak 9 posto THC-a koji će naši pacijenti inhalirati s neizvjesnim ishodom apsorbiranja ljekovitog CBD-a. Prije, sada i već više od 40 godina, hipici su pušili „travu“ s tim postotkom THC-a. Danas već postoje sorte indijske konoplje koje imaju i 25 posto THC-a i kad se to „obradi“ u kuhinji, dobit ćete pripravak koji uzet u minimalnoj količini, poput zrna riže – lako može dovesti do predoziranja. Ako to uzmete, spavat ćete danima, a uhvatit će vas i panika.

Naravno da će bolesnicima s jakim bolovima biti potrebna veća količina THC-a koji je sigurno bolji od morfija. Ipak, zašto oni bolesnici koji žele i mogu bistrog uma pobujediti svoju bolest ne bi dobili baš ovo što u Austriji smatraju hranom.

Prisiljeni na rad u inozemstvu

Kod nas još uvijek nije donesen pravilnik koji bi regulirao preradu i promet industrijske konoplje. Za nas koji se njome bavimo, najbolje bi bilo da dok su još granice otvorene i dok Austrija prima Sirijce, emigrirati u Klagenfurt i tamo započeti proizvodnju smole CBD-a s malim postotkom halucinogenog THC-a. Dodavat ćemo ga u razne prehrambne proizvode – med – i izvoziti ga ne sve strane svijeta, pa čak i u Hrvatsku.

Kuće od konoplje

Kako god se složile postizborne koalicije u ovom Apsurdistanu od države, na godinu će se sijati još više industrijske konoplje koja je cijenjena i kao građevinski materijal. U Francuskoj, Irskoj, Velikoj Britaniji, Njemačkoj… već se grade kuće od tzv. konopljinog betona koji se dobiva od vapna i konoplje. Dva puta je čvršći i šest puta lakši od klasičnog betona. Ne treba mu ni armatura.

S jednog hektara konoplje i to ove naše industrijske, u idealnim uvjetima može se dobiti i do 50 kilograma cijenjene smole – ulja CBD-a, uz još 7 tona zelene mase. Neke države vlasnike ovakvih građevina oslobađaju komunalne naknade i do 15 godina, jer je njihova ekološka kuća vezala ogromnu količinu ugljičnog dioksida…

Njemci ju koriste i u auto industriji, Amerikanci dijelove svog space shuttlea ojačavaju konopljinim vlaknima, a mi ćemo im ju saditi, ositi, suštiti i – dopremiti. Oni su očito pametniji i sposobniji od nas i kad je prerade, dogovorit će se sa našim ministrom zaštite okoliša da nam skupo prodaju cigle. Ne obične, bit će to cigle od naše konoplje.
 
(dnevno.hr/uredio:nsp)

Ova namirnica je NAJBOLJA PREVENTIVA za rak želuca i druge želučane probleme!
NAVALITE, CIJEPITE SVOJE DJEVOJČICE I DJEČAKE VEĆ DANAS: "Nema straha! Cjepivo protiv HPV-a ne uzrokuje bolni sindrom niti tahikardiju"

Filed under: ZDRAVLJE I MEDICINA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , ,

 
reklama