Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » TEHNOLOGIJA I ZNANOST » ZaĆĄto slijepo vjerujemo laĆŸnoj znanosti, znanstvenicima i njihovim laĆŸnim rezultatima istraĆŸivanja?

ZaĆĄto slijepo vjerujemo laĆŸnoj znanosti, znanstvenicima i njihovim laĆŸnim rezultatima istraĆŸivanja?

lazna-znanost-znanstvenici-istrazivanjaNakon ĆĄto je autor jednog istraĆŸivanja objavio da je krivotvorio podatke, zapitali smo se koliko smo spremni vjerovati svemu ĆĄto nam ‘nadređeni’ kaĆŸu

Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, istraĆŸivanja iz svijeta druĆĄtvenih, kognitivnih i političkih znanosti pokazala su stalno iznova da je iskrena, trajna promjena o nekim kontroverznim stavovima, izuzetno teĆĄka stvar.

Tema istraĆŸivanja svakako pruĆŸa pesimističnu sliku. Od klimatskih promjena do cjepiva i evolucije, ali i bilo koje druge teme, djeluje gotovo nemoguće promijeniti ičije miĆĄljenje o bilo čemu osobnom ili političkom.

Nedavno je u New Yorkeru objavljen tekst prema kojem je najbolja stvar koja vam se moĆŸe dogoditi dok pokuĆĄavate nekog uvjeriti da nije u pravu tek to da potroĆĄite vrijeme, dok je najgora da ga samo joĆĄ viĆĄe učvrstite u njegovim uvjerenjima i vjerovanjima, iako je njegova istina zapravo LAĆœ.

To je svojevrsan jednorog u druĆĄtvenoj psihologiji – pokuĆĄaj lova prave ideoloĆĄke promjene u laboratoriju ili na terenu. Ostao bi to nedosanjani san da proĆĄle zime Michael LaCour i Donald Green nisu pokazali da jednostavan 20-minutnim razgovorom s osobom koja se zalaĆŸe za homoseksualna prava moĆŸe trajno utjecati na nečiju potporu prema gay braku.

Ova otkrića, objavljena u znanstvenom časopisu ‘Science’, automatski su, potpuno razumljivo, dobila svu medijsku pozornost. Ali problem je u tome ĆĄto ovaj jednorog, kao i svi drugi, ne postoji u stvarnosti. Green, stariji autor istraĆŸivanja javno je objavio pismo u kojem je zamolio ‘Science’ da povuče objavu, tvrdeći da je glavni autor istraĆŸivanja, student LaCour, laĆŸirao podatke kako bi dobio posao na Princetonu.

Kad zvuči predobro, ơansa je da nije istina

Gledajući unazad, otkrića zaista jesu djelovala previơe dobro da bi bila istinita. Mnogi su ovakva otkrića prozvali čudesnima i nisu mogli vjerovati da je na stavove tako lako utjecati, pogotovo jer to nije dokazano niti jednom prije ovog slučaja.

Inače, stvarno postoje skupine koje se bave promicanjem LGBT zajednica, ali iz njihovih iskustava nikad ne dolazi do značajnih promjena miĆĄljenja ljudi s kojima komuniciraju. Dvoje studenata – David Broockman sa Stanforda i Joshua Kalla s Berkleyja, ponukani objavljenim rezultatima LaCoura i Greena, odlučili su i sami pokuĆĄati utjecati na ljude. No primijetili su veliku diskrepanciju između svojih rezultata i onoga ĆĄto je prethodno objavljeno.

Njihov izvjeĆĄtaj, kojeg su pripremili uz pomoć profesora s Yalea, Petera Aronowa, fascinantan je dokument koji pruĆŸa iznenađujući uvid u to kako je istraĆŸivanje koje je prethodilo njihovom očit akademski primjer prevare.

LaCourovo i Greenovo istraĆŸivanje prvo je koje je pokazalo koliko je teĆĄko promijeniti nečije miĆĄljenje. Naime, prvo su tvrdili da je moguće utjecati na tuđi stav, da bi se to pokazalo laĆŸnim. No ono ĆĄto je zanimljivo u cijeloj priči je da smo ipak svi spremno povjerovali tom istraĆŸivanju kad je objavljeno, koliko god nevjerojatno zvučalo.

ViĆĄe istraĆŸivanja pokazalo je da kad smo na neki način i sami investirani u ono o čemu se priča, tj. kad nam se nude dokazi za koje već posjedujemo ideoloĆĄke temelje (recimo, nudi nam ih političar kojem vjerujemo, ili ih podrĆŸava skupina koju uvaĆŸavamo), lakĆĄe ćemo povjerovati u to ĆĄto nam se govori.

S druge strane, ako nas netko kome ne vjerujemo ili tko nam nije bitan krene uvjeravati u miĆĄljenje suprotno od naĆĄega, moĆŸe nas samo joĆĄ viĆĄe udaljiti. Tako su osobama koje su protiv cijepljenja ponuđeni materijali u kojima su pokazane sve ĆĄtete koje sa sobom nosi odbijanje cjepiva, od kojih su neke bile jako odbojne i gotovo ‘nasilne’, a ne da nisu niĆĄta postigli nego su ih samo joĆĄ viĆĄe učvrstili u miĆĄljenju da nipoĆĄto ne cijepe djecu, piĆĄe Daily Beast.

Ipak, svi znamo da se miĆĄljenja mijenjaju, samo ne znamo kako. Posljednjih godina se recimo izuzetno povećala otvorenost prema istospolnim brakovima, iako nitko ne zna točno zaĆĄto. Dok ne otkrijemo, ĆŸelimo da bude ĆĄto viĆĄe pozitivnih pomaka, makar ona i ostala neobjaĆĄnjena.
 
(express.hr/uredio:nsp)

Filed under: TEHNOLOGIJA I ZNANOST · Tags: , , , , , , , , , , , , ,