Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » UPOZORENJE HRANA ! » MESO NIJE JEDINA PRIJETNJA: 116 stvari od kojih možete dobiti rak

MESO NIJE JEDINA PRIJETNJA: 116 stvari od kojih možete dobiti rak

stetnost-stvari-rakNakon što je nedavno svijetom odjeknula vijest da su slanina, šunka i kobasice kancerogene, mnogi su s pravom pomislili da nam više ništa nije preostalo i da sve izaziva rak

No, kako bi nam pomogli u ovoj nedoumici, Međunarodna agencija za istraživanje raka stvorila je listu od 116 tvari i aktivnosti koje dokazano izazivaju rak, a na listi se ne nalazi crveno meso (koje samo “vjerojatno izaziva rak”).

Lista se dijeli na tri dijela, “izloženost kancerogenima”, “mješavina kancerogena” i “agensi”

Izloženost kancerogenim tvarima

1. Pušenje duhana: Najučestaliji oblik konzumacije duhana je uvlačenje dima cigarete, a o opasnostima pušenja već je odavno sve rečeno. Inače, duhan se konzumira još od 5000.-3000. godine prije Krista kada je u Južnoj Americi započeo uzgoj ove biljke.

2. Solarij: Solariji i solarij svjetiljke su naprave koje uz pomoć ultraljubičaste radijacije pomažu pri dobivanju kozmetičkog tena, ali u isto vrijeme čovjeka pretjerano izlažu UV radijaciji koja izaziva rak, katarakt i prerano starenje kože.

3. Proizvodnja aluminija: Povećan rizik oboljenja od raka pluća i mjehura zabilježen je kod radnika u tvornicama za obradu aluminija. Dulja izloženost isparavanjima kemikalija i katranu kamenog ugljena može izazvati rak.

4. Arsen u vodi: Izuzetno otrovna kemikalija koja se koristi u proizvodnji pojedinih legura može završiti u zalihama vode, a arsen dokazano izaziva rak kože i povezuju ga s rakom jetre, pluća, bubrega i mjehura.

5. Proizvodnja auramina: Auramin se koristi kao antiseptik, ali i kod proizvodnje bojila. Studija je pokazala da je velik broj tumora mjehura kod muškaraca koji se bave proizvodnjom auramina, povezan se udisanjem štetnih agensa tijekom procesa proizvodnje.

6. Proizvodnja i popravak obuće: Povezana je s povećanim rizikom oboljenja od raka nosa i leukemije, a razlog je izloženost benzenu i ostalim otapalima. Doduše, ovaj rizik znatno ovisi o trajanju i razini izloženosti.

7. Čišćenje dimnjaka: Dimnjačari, zbog izloženosti čađi i prašini, obolijevali su od posebnog oblika raka koji čak nosi i naziv “dimnjačarski rak”.

8. Gasifikacija ugljena: Istraživanja pokazuju da radnici koji dolaze u doticaj s ugljenim plinom, češće oboljevaju od raka pluća.

9. Destilacija kamenog ugljena: Katran kamenog ugljena gusta je crna tekućina koja ostaje nakon destilacije kamenog ugljena, a između ostalog, koristi se i prilikom asfaltiranja. Izloženi nisu samo oni koji dolaze u izravni doticaj već se može raditi i o zagađenju zraka.

10. Proizvodnja koksa: Proizvodnja koksa također je povezano s povećanim rizikom od raka pluća i bubrega.

11. Proizvodnja namještaja: Proizvođači namještaja statistički češće obolijevaju od raka nosa zbog izloženosti prašini.

12. Iskopavanje hematita i izloženost radonu: Rudari koji iskopavaju hematit neprestano su izloženi radonu, radioaktivnom kancerogenu koje uvelike povećava rizik od raka pluća.

13. Pasivno pušenje: Mnoge studije pokazale su da rizik od raka pluća postoji čak i kod onih koji udišu tuđi dim iako sami nisu pušači, a radi se o povećanom riziku od raka pluća, srčanih bolesti ili emfizema. Svake godine 12 tisuća Britanaca umire o pasivnog pušenja.

14. Rad u čeličanama: Studije su pokazale da radnici u čeličanama u različitim dijelovima svijeta puno češće obolijevaju od raka pluća. Rad u čeličanama podrazumijeva i svakodnevnu izloženost brojnim poznatim genotoksicima i karcinogenim tvarima.

15. Proizvodnja izopropanola: Ljudi u ovoj industriji često su izloženi brojnim kancerogenim tvarima, a ova bezbojna i zapaljiva kemikalija snažnog mirisa ima niz primjena ne samo u industriji već i u domu i farmaciji (alkohol za čišćenje rana, sredstva za higijensku dezinfekciju ruku itd.).

16. Proizvodnja ljubičaste boje: Ljubičasta ili magenta prva je sintetička boja koja je proizvedena 1850., ali tijekom proizvodnje koriste se i neke kemikalije koje su povezane s rakom mjehura. Inače, mnoge štetne kemikalije zabranjene su u prizodnji boja za kosu.

17. Poslovi u kojima se radi s bojama: Studije su dokazale povezanost između rada s bojama i povećanog rizikom od raka. Slučajevi raka mjehura i leukemije mogli bi biti povezani s izloženošću benzenu u kombinaciji s ostalim organskim otapalima. Rak pluća mogle su izazvati olovni kromat i azbest.

18. Rad s katranom: Katran se ne koristi samo kod asfaltiranja nego se s njim susreću i krovopokrivači koji su tako izloženi štetnim kemikalijama kao što je benzen.

19. Industrija gume: Studije su pokazale da su radnici zaposleni u industriji gume češće obolijevali od raka mjehura, raka pluća i leukemije.

20. Izloženost anorganskim kiselinama i aerosolima: Tekući aerosoli koji nastaju kondenzacijom para sumporne kiseline, povezani su povećanim rizikom od raka pluća.

Kancergone mješavine

21. Prirodne mješavine aflatoksina: Radi se o toksinima koje proizvode određene vrste gljiva, a spadaju u među najkancerogenije tvari poznate čovjeku.

22. Alkoholna pića: Konzumacija alkohola povezana je s rakom dojke, debelog crijeva, jednjaka, jetre, usne šupljine i jednjaka, a vjerojatno je povezana i s rakom gušterače.

23. Areka: Areka oraščići blagi su stimulans nalik kavi, a najčešće se žvaču s lišćem betela. Vjeruje se kako povećava rizik od raka usne šupljine i jednjaka.

24. Žvakanje lišća betela (bez duhana): Lišće betela najproširenije je u Aziji gdje ga ljudi žvaču pomiješano s areka oraščićem, a oba sastojka povezana su s rakom usne šupljine

25. Žvakanje lišća betela (s duhanom): Lišće betela dodatno povećava rizik

26. Katran ugljenog kamena: Kao što smo već i napisali, radi se o crnoj tekućini u kojoj se nalaze mnogi kancerogeni

27. Ugljeni katran: Radi se o materijalu koji se dobiva destruktivnom destilacijom ugljena kod proizvodnje ugljenog plina. Sirovi katran sadrži velik broj organskih spojeva (npr. benzena, naftalena, metilbenzena itd.)

28. Loženje na ugljen: Ugljen je jedan od najpoznatijih kancerogena, ali ne radi se samo o problemu s kojim se susreću rudari već postoji određena opasnost i za sve one koji se griju ugljenom.

29. Ispušni plinovi dizel motora: Postoji velika opasnost od raka zbog udisanja plinova dizel motora. Preko 30 sastojaka dizela nalazi se na listi potencijalno opasnih kancerogenih tvari i spojeva.

30. Mineralna ulja: Svjetska zdravstvena organizacija uvrstila je neobrađena i blago obrađena mineralna ulja u prvu skupinu kancerogena. Visoko rafinirana ulja nalaze se u trećoj skupini što znači da vjerojatno nisu opasna, ali ih se zbog nedostatka istraživanja ne može klasificirati kao bezopasne.

31. Fenacetin: Fenacetin je bijeli kristalični prašak bez mirisa, gorkog okusa i vrlo teško topiv u vodi, a koristi se kao sredstvo protiv boli i za sniženje povišene tjelesne temperature. Međutim, u nekim je zemljama zabranjen zbog povezanosti s tumorima kod pacijenata.

32. Biljke koje sadrže aristolohičnu kiselinu: Aristolohična kiselina, koju nalazimo u biljci Vučja stopa, čest je sastojak biljnih pripravaka za mršavljenje. Međutim, mnoge su studije pokazale kako je ona povezana s oštećenjem bubrega, ali rakom gornjeg urinarnog trakta.

33. Poliklorirani bifenili: spadaju zajedno u skupinu pesticida/insekticida. Ne predstavljaju kemijski jedinstvenu tvar, nego se radi o 209 spojeva s različitim sadržajem klora. U mnogim zemljama ne koriste se od kraja sedamdesetih zbog štetnosti za okoliš, a istraživanja su pokazala povezanost s melanomima, rakom jetre, rakom mozga i rakom dojke.

34. Kineska slana riba: Prehrana koja sadrži velike količine slanog mesa, ribe i ukiseljene hrane (najčešće u dijelovima Azije i sjeverne Afrike), može povećati rizik od nazofaringealnog karcinoma. Takva hrana često ima visok udio nitrata i nitrita koji oštećuju DNK.

35.Nafta iz škriljevca: Nafta koja se dobiva tzv. frackingom (lomljenjem) posljednjih je godina podijelila i izazvala burne reakcije, nakon što je otkriveno da postoji velika opasnost od ispuštanja štetnih otrova u zrak, vodu i zemlju. Kemikalije koje se koriste prilikom frackinga povećavaju rizik od oboljenja.

36. Čađa: Kao što smo već spomenuli, čađa i ugljena prašina također su povezani s rakom.

37. Duhan za žvakanje: Iako je pušenje daleko rasprostranjenije, neki duhan žvaču ili šmrču misleći da je to bezopasan način konzumacije. No, to nije točno.

38. Drvena prašina: Prašina tvrdih vrsta drva karakterizira se kao izrazito opasna i karcinogena.

39. Obrađena hrana: Meso koje na određeni način obrađeno, zbog okusa ili trajnosti.

Kancerogeni agensi i skupine agensa

40. Acetaldehid: Nastaje u tijeku alkoholnog vrenja mošta (dekarboksilacijom pirogrožđane kiseline

41. 4-aminobifenil

42. Aristolohične kiseline i biljke koje ih sadrže

43. Arsen

44. Azbest

45. Azatioprin

46. Benzen

47. Benzidin

48. Benzo(a)piren

49. Berilij

50. Klornafazin

51. Bisklorometil eter

52. Klorometil metil eter

53. 1,3-Butadien

54. 1,4-Butanediol dimetansulfonat

55. Kadmij

56. Kloroambucil

57. Metil-CCNU

58. Kromium

59. Ciklosporin

60. Kontraceptivi, hormonalni, kombinirani oblici (s estrogenom i progesteronom)

61. Oralni kontraceptivi, sekvencijalni oblici hormonalne kontracepcije (period uzimanja samo estrogena, a zatim period estrogena i progesterona)

62. Ciklofosfamidi

63. Dietilstilbestrol

64. Boje na bazi benzidina

65. Epstein-Barr virus

66. Estrogen, nesteroidni

67. Estrogen, steroidni

68. Estrogenska terapija, postmenopauzalna

69. Etanol u alkoholnim pićima

70. Erionit

71. Etilen oksid

72. Etoposide, sam i u kombinaciji sa cisplatinom i bleomycinom

73. Formaldehid

74. Galij arsenid

75. Bakterija Helicobacter pylori (infekcija)

76. Hepatitis B (kronična infekcija)

77. Hepatitis C (kronična infekcija)

78. Biljni lijekovi koji sadrže biljku roda aristolohija

79. HIV tip 1 (infekcija)

80. HPV (humani papillomavirus) tipa 16, 18, 31, 33, 35, 39, 45, 51, 52, 56, 58, 59 i 66

81. Humani T–limfotropni virus tipa 1

82. Melfalan

83. Metoksalen i ultraljubičasta A-radijacija

84. 4,4′-metilen-bis(2-kloroanilin)

85. MOPP i druga kombinirana kemoterapija koja uključuje alkilatne agense

86. Iperit, poznat i pod imenom “dušikov iperit”

87. 2-naftilamin

88. Neutronska radijacija

89. Nikal

90. 4-(N-nitrozodimetilamin)-1-(3-piridil)-1-butanon

91. N’-nitrozonornikotin

92. Opisthorchis viverrini (infekcija)

93. Zagađenje zraka

94. Partikularne tvari u zagađenom zraku

95. Radioaktivni fosfor-32

96. Plutonij-239 i njegovi proizvodi raspadanja (plutonij-240 i ostali izotopi), u obliku aerosola

97. Radioaktivni jod, kratkotrajni izotopi, uključujući I-131, od nezgoda atomskih reaktora do eksplozija nuklearnog oružja (izloženost tijekom djetinjstva)

98. Radionuklidi, α-čestice

99. Radionuklidi, β-čestice

100. Radij-224 i proizvodi njegova raspadanja

101. Radij-226 i proizvodi njegova raspadanja

102. Radij-228 i proizvodi njegova raspadanja

103. Radon-222 i proizvodi njegova raspadanja

104. Schistosoma haematobium (infekcija shistosomijazom)

105. Silicij, kristal (udahnut u obliku kvarca ili kristobalita)

106. Solarno zračenje

107. Puder s vlaknima azbesta

108. Tamoksifen

109. 2,3,7,8-tetraklorodibenzo-p-dioksin

110. Tiotepa

111. Torij-232 i proizvodi njegova raspadanja, uneseni intravenozno

112. Treosulfan

113. Orto-toluidin, koristi se u izradi kemikalija od gume, pesticida i bojila

114. Vinil klorid

115. Ultraljubičasto zračenje

116. X-zračenje i gama zračenje
 

 
(index.hr,youtube/uredio:nsp)

Filed under: UPOZORENJE HRANA ! · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , ,