Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » Featured, GLOBALNA KRIZA » Katasonov: Kapitalisti spremaju svijetu svojevrsni novi robovlasni─Źki sustav

Katasonov: Kapitalisti spremaju svijetu svojevrsni novi robovlasni─Źki sustav

kapitalizam-socijalizamLENJIN JE ZA CIJELO STOLJE─ćE UORANIO SA IZRICANJEM SMRTNE PRESUDE KAPITALIZMU, ALI …

Puno puta sam pisao da je svjetski kapitalizam ušao u novu i posljednju fazu svog razvoja.

Prije skoro 100 godina (1916. godine), Vladimir Lenjin (Uljanov) je napisao knjigu “Imperijalizam, kao najvi┼íi stadij kapitalizma”. U njoj je konstatirao da je krajem 19. – po─Źetkom 20. stolje─ça kapitalizam postao monopolisti─Źki i da je takav kapitalizam posljednji stadij u razvoju ove dru┼ítveno-ekonomske formacije.

Klasik je malo po┼żurio s izricanjem smrtne presude kapitalizmu.

─îovje─Źanstvo je moralo pri─Źekati cijelo stolje─çe dok, kona─Źno, nismo postali svjedoci smrtnih konvulzija kapitalizma.

Izvana gledano, sve izgleda prozai─Źno. Svijet kapitala je u┼íao u fazu nultih i negativnih kamatnih stopa. I to nisu neke “privremene te┼íko─çe”, ve─ç nova odr┼żiva karakteristika ekonomije.

Kapitalizam je model, u kojem je najvi┼íi, krajnji cilj ekonomskih aktera – profit. U vidu industrijskog ili trgova─Źkog prihoda, kreditnog postotka. Profit osigurava pove─çanje kapitala, on postaje, po rije─Źima klasika marksizma, “samopovratna vrijednost”.

Dakle, s takvom “samopovratno┼í─çu” kapitala je zavr┼íeno. Po─Źelo je njegovo “propadanje”.

Jezgra kapitalisti─Źkog modela su banke s njihovim kreditnim stopama. U bankarskom sektoru se mo┼że pratiti jedinstvena metamorfoza kamatnih stopa.

Moderna banka je depozitno-kreditna organizacija. Ona privla─Źi nov─Źana sredstava na depozit po odre─Ĺenoj kamati i izdaje kredite opet s odre─Ĺenom kamatom. Nakon financijske krize 2007-2009. godine svijet je bio svjedok masovne pojave smanjivanja depozitnih kamata. Trend je oti┼íao toliko daleko da su u nekim zemljama i u nekim bankama depozitne kamate (ne samo realne, ve─ç i nominalne) pre┼íle u negativnu zonu.

Prije svega, negativne kamatne stope na depozite po─Źele su uspostavljaju sredi┼ínje banke.

Prva je ovo uradila Centralna banka ┼ávedske. Nju je pratilo nekoliko europskih sredi┼ínjih banaka. U lipnju pro┼íle godine Europska sredi┼ínja banka (ECB) je snizila depozitnu stopu sa 0 do minus 0,10. Ovakve akcije sredi┼ínjih banaka obja┼ínjene su time da su monetarne vlasti nastojale prevazi─çi ekonomsku stagnaciju, da natjeraju komercijalne banke da kreditiraju gospodarstvo, a ne da se u─Źaure u “mirnoj depozitnoj luci”,

Nakon nekog vremena, epidemija negativnih kamatnih stopa na depozite po─Źela se ┼íiriti i na privatne komercijalne banke.

Prve su s tom praksom po─Źele ┼ívicarske banke. Dodu┼íe, treba priznati da su i u pro┼ílosti neke od njih napla─çivale klijentima za stavljanje novca na depozit. To je bila naknada za “usluge” ─Źuvanja povjerljivosti. To je bila vrlo tra┼żena “usluga”, s obzirom da je u ┼ávicarsku stizao novac vrlo sumnjivog porijekla. Danas je bankarska tajnost u ┼ávicarskoj skoro potpuno eliminirana. Dakle, negativne kamatne stope na depozite danas ne predstavljaju naknadu za delikatnu bankarsku “uslugu” kupcu. Ve─ç su one diktirane ekonomskim uvjetima bankarskog poslovanja.

Treba naglasiti da monetarne vlasti u ┼ávicarskoj poti─Źu ovakvu kamatnu politiku svojih banaka, jer ona odvra─ça doticanje slobodnog kapitala u ovu zemlju iz cijele Europe.

Novac je postao maltene besplatan

Financijska i ekonomska nestabilnost u Europskoj uniji pove─çava investicijsku atraktivnost ┼ávicarske (unato─Ź ─Źinjenici da je u njoj eliminirana bankarska tajnost). Me─Ĺutim, veliki priljev novca u ┼ávicarskoj naglo pove─çava te─Źaj ┼ívicarskog franka, a to stvara velike probleme gospodarstvu te dr┼żave. U ┼ávicarskoj je do┼ílo do paradoksalne situacije u kojoj se banke ┼ítite od priljeva klijenata uz pomo─ç negativne kamatne stope na depozite.

Da, to je ┼ívicarska specifi─Źnost, rekao bi netko. Ali, evo iu susjednoj Njema─Źkoj veliki broj banaka je najavio negativne kamatne stope na depozite. Kako se ovo mo┼że objasniti?

Negativna kamatna stopa na depozite je – prinudna mjera, jer su bankama naglo “opali” prihodi od realne operacija. Posebno od kredita. Za sada, do negativnih kamatnih stopa na kredite nije jo┼í uvijek do┼ílo, ali pozitivne vrijednosti u nekim slu─Źajevima su se smanjile do 2-3%. Novac je postao maltene besplatan. A u nekim zemljama, u kojima postoji i najmanja inflacija, realne kamatne stope (kuponska stopa korigirane za promjene u kupovnoj mo─çi novca) pre┼íle su u negativnu zonu.

U ovako te┼íkoj situaciji, bankama nije isplativo da se bave svojim tradicionalnim depozitno-kreditnim aktivnostima. One prelaze na financijska tr┼żi┼íta, prenose─çi te┼żi┼íte svojih realne operacija sa kreditranje na investicije. Ali pod “investicijama” se zapravo kriju banalne spekulacije sa svim vrstama financijskih instrumenata. Me─Ĺutim, i na financijskim tr┼żi┼ítima za ┼ípekulante dolaze te┼íka vremena.

U Europi su se tijekom posljednje dvije-tri godine, pojavile velike koli─Źine dr┼żavnih du┼żni─Źkih vrijednosnih papira s negativnim postotkom. ┼ápekulanti, naravno, poku┼íavaju igrati i sa takvim “kartama”, ali ova igra je krajnje neobi─Źna i ne donosi basnoslovne profite. A gubici se, s druge strane, de┼íavaju sve ─Źe┼í─çe.

Me─Ĺutim, fenomen nultih i negativnih kamatnih stopa uglavnom je primjetan u zemljama “zlatne milijarde”. Tamo smanjenju kamatnih stopa na depozite, kredite i financijske instrumente veoma doprinose monetarne vlasti, koje provode politiku “kvantitativnih olak┼íica”. Jednostavno govore─çi, sredi┼ínje banke su pokrenule “tiskarski stroj”, kontinuirano upumpavaju─çi u gospodarstvo ogromne koli─Źine novca. Do┼ílo je do “hiperprodukcije” novca. A pri “hiperprodukciji” bilo kakve robe njena cijena pada. Novac u tom smislu, nije iznimka.

Me─Ĺutim, na periferiji svjetskog kapitalizma sredi┼ínjim bankama je najstro┼że zabranjeno da se bave “kvantitativnim olak┼íicama”. Njima je nare─Ĺeno ba┼í suprotno – da se bave “kvantitativnim zatezanjem”. Prostije re─Źeno, smanjenjem nov─Źane mase.

Zato na periferiji svjetskog kapitalizma, kamatne stope ostaju (još uvijek) na visokoj razini.

Za svjetske zelena┼íe s Wall Streeta, londonskog Cityja i iz drugih bankarskih centara, zemlje periferije svjetskog kapitalizma su “┼żila kucavica”. Tu se oni i dalje osje─çaju kao klasi─Źni nov─Źani kapitalisti. Me─Ĺutim, prije ili kasnije epidemija negativnih kamatnih stopa doprijet ─çe i do periferije svjetskog kapitalizma.

Postoje naznake, da je ve─ç i doprla.


Tijekom ove godine, kapital je po─Źeo prelaziti sa periferije svjetskog kapitalizma u zemlje “zlatne milijarde”. Prvenstveno, u SAD.

Prema podacima Instituta me─Ĺunarodnih financija u III kvartalu 2015. godine, investitori su prodali imovinu u zemljama u razvoju u iznosu od 40 milijardi dolara i uveli te milijarde u zonu “zlatne milijarde”. Ovo je najgori kvartalni pokazatelj odljeva kapitala od 2008. godine.

Ajkule kapitalisti─Źkog biznisa su oglodali zemlje “tre─çeg svijeta” i vra─çaju se u svoje jazbine

Najnovije ankete tvrtka sa periferije svjetskog kapitalizma, kako navodi najnoviji broju The Economist, pokazuju da u više od 20% tvrtki kamatne isplate prvazilaze njihov prihod prije oporezivanja.

Prema drugim izvorima, u mnogim zemljama “tre─çeg svijeta” neto profit (tj. Profit nakon oporezivanja) korporativnog sektora je jednak tro┼íkovima servisiranja vanjskih dugova. Korporativni dug u zemljama u razvoju je peterostruko pove─çan tijekom proteklog desetlje─ça i sada iznosi 18 bilijuna dolara, ili vi┼íe od 70% BDP-a, primje─çuje britanski ─Źasopis The Economist.

Kako objasniti ovaj fenomen odljeva kapitala s periferije svjetskog kapitalizma?

Po svemu sude─çi, baza u vidu korporativnog profita za odr┼żavanje visokih kamatnih stopa u ovim zonama se ubrzano smanjuje.

Fenomen kretanja kapitala u zonu “zlatne milijarde”, u mirne luke s nultim ili ─Źak negativnim kamatnim stopama se djelomi─Źno mo┼że objasniti ─Źinjenicom da je vrijeme takozvanih “pasioniranih” kapitalista odavno pro┼ílo.

Sada se susre─çemo s vrlo ─Źudnim kapitalistima koji biraju sigurnost i ┼żrtvuju profit.

Svojevremeno je klasik marksizma pisao:

“Osigurajte 10 posto profita, i kapital ─çe pristati na svaku primjenu, za 20 posto, on o┼żivljava, za 50 posto spreman je sam sebi slomiti vrat, za 100 posto, on gazi po svim ljudskim zakonima, za 300 posto nema tog kriminala na koji on ne bi riskirao, pa makar i uz prijetnju vje┼íalima”.

Ove rije─Źi ne pripadaju Marksu, ve─ç Thomas Joseph Daninu, klasik je njega samo citirao. Ali u svakom slu─Źaju, ove rije─Źi precizno opisuju duh kapitalizma.

Dana┼ínji kapitalizam je, me─Ĺutim, druga─Źiji.

Po─Źetkom ove godine Jacob Rothschild, predsjednik i glavni dioni─Źar investicijskog fonda RIT Capital Partners, objavio je godi┼ínji izvje┼ítaj o rezultatima fonda u 2014. godini. U njemu je priznao da ─çe u narednim godinama glavni cilj biznisa biti ne pove─çanje kapitala, ve─ç njegovo o─Źuvanje. Smisao njegovih rije─Źi je: moraju se pre┼żivjeti te┼íka vremena, a onda se ponovno vratiti uobi─Źajenoj i omiljenoj aktivosti (pove─çanju kapitala).

Bojim se da ─çu razo─Źarati Rothschilda: povratka u pro┼ílost ne─çe biti. I preporu─Źujem mu da pro─Źita “Kapital”, u kojem klasik formulira zakon – tendenciju profitne stope ka sni┼żavanju.

Cijelih pola stolje─ça kamatna stopa se smanjivala, danas je ona ve─ç na razini “patosa”. Ukupni kapital se ne─çe pove─çavati, jer je realni rast BDP-a zavr┼íen. Po─Źinje te┼íko vrijeme “preraspodjele” ostataka kapitala. Ve─çina kapitalista, li┼íenih svake “pasioniranost”, ─çe tra┼żiti uto─Źi┼íte negdje drugdje. ─îak i u financijskim instrumentima s negativnom kamatnom stopom.

Sredinom rujna najavljen je sastanak upravnog odbora Federalnih rezervi SAD. Svi su s nestrpljenjem ─Źekali to zasjedanje, jer je na njemu trebalo biti rije┼íeno sudbonosno pitanje: podi─çi ili ne podi─çi diskontnu stopu FED-a? Drugim rije─Źima, vratiti se u dane klasi─Źnog kapitalizma s kamatnom stopom ili produ┼żiti “kamatni raspust”?

Federalne rezerve su odlu─Źile: produ┼żiti “kamatni raspust”

─îinovnici FED-a morali su birati izme─Ĺu “lo┼íeg” i “vrlo lo┼íeg”. Sude─çi po donesenoj odluci, “lo┼íim” su smatrali zadr┼żavanje kamatne stope blizu nule. A “vrlo lo┼íim” – njezino pove─çanje. Jer novac vi┼íe ne─çe biti besplatan, a to mo┼że dovesti ameri─Źku ekonomiju u “spiralu” sa nepredvidivim ekonomskim, socijalnim i politi─Źkim posljedicama.

Zemlje periferiji svjetskog kapitalizma su tako─Ĺer odahnule. Jer ─Źak i pove─çanje diskontne stope FED-a na razinu od 1-2% bi za njih bilo katastrofa: po─Źeo bi masovan egzodus kapitala “u obe─çanu zemlju” to jest u financijsko-bankarski sustav Sjedinjenih Ameri─Źkih Dr┼żava.

Znamo izreku: “Ne postoji ni┼íta trajnije od onog ┼íto je privremeno”. Programi “kvantitativnog popu┼ítanja” u SAD (a kasnije i u ostalim zapadnim zemljama) bili su objavljeni kao “privremeni”. Me─Ĺutim, Zapad nije u stanju od njih odustati.

Nedavno je Ministarstvo financija SAD najavilo da ─çe kamatna stopa na ameri─Źke dr┼żavne obveznice biti ustanovljena “na nulu”. Ovo je va┼żan doga─Ĺaj koji ukazuje na to da ne─çe biti povratka na stari kapitalizam.

Klasici marksizma-lenjinizma su govorili da ─çe se u procesu kapitalisti─Źke akumulacije profitna stopa (kamatna stopa, kao glavni oblik prihoda) neumoljivo smanjivati. I to ─çe neminovno dovesti do “smrti” kapitalizma. S ovim se mo┼żemo slo┼żiti. Istina, moramo dodati da klasici nisu ni sanjali da se kamatna stopa mo┼że spustiti ispod nule. Negativne kamatne stope nam sugeriraju da se kapitalizam pretvorio u le┼í. Ali, istovremeno, iz nekog razloga, nitko nema hrabrosti da proglasi njegovu smrt.

Govore─çi o antagonisti─Źkim kontradikcijama kapitalizma, klasici su napravili “┼żeljezni” zaklju─Źak da ─çe socijalizam zamijeniti kapitalizam. Me─Ĺutim, s ovim se ne mogu u potpunosti slo┼żiti.

Nikakvog “┼żeljeznog” determinizma u povijesti nema i ne mo┼że ga biti. “Gospodari novca” shva─çaju da je, egzistiraju─çi nekoliko stolje─ça kapitalisti─Źki model ekonomije i dru┼ítva, zastario. I “planski” pripremaju ─Źovje─Źanstvo za prelazak na druga─Źiji model, u kojem ─çe oni ostati gospodari, ali ovaj put ne novca, ve─ç cijelog svijeta kao skupa prirodnih resursa, materijalnih proizvodnih snaga i svih ljudi na planeti.

Pri ─Źemu, mo─ç nad ljudima treba odnositi na njihove umove.

Bez razumijevanja ovih tektonskih procesa u globalnom kapitalizmu te┼íko je razumjeti mnoga sada┼ínja de┼íavanja u svijetu: pojavu Islamske dr┼żave, rat na Bliskom i Srednjem Istoku, “seobu naroda” u Europu, “demokratsku revoluciju” u Ukrajini itd. Sve su ovo elementi divovskog projekta za transformaciju propalog kapitalizma u drugu dru┼ítveno-ekonomsku formaciju, koju mo┼żemo nazvati “novi robovlasni─Źki sustav”.

Suprotstaviti se novom ropstvu je mogu─çe samo u slu─Źaju, ako se shvati kakvi su planovi sada┼ínjih “gospodara novca”.
 
(fakti.org/uredio:nsp)

Filed under: Featured, GLOBALNA KRIZA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , ,