NE FUNKCIONIRA U MIGRACIJSKOJ KRIZI: Ovo je 6 najbitnijih činjenica koje biste trebali znati o Schengenskom prostoru i tome što on zapravo znači

Kako je nastao i što u praksi znači Schengenski prostor te tko je u njemu

Schengenski prostor je područje slobodnog kretanja gdje su ukinute kontrole granica za putnike, osim u izvanrednim okolnostima. Upravo ta mogućnost je jedna od najkonkretniijh tekovina Europske unije. Od provedbe schengenskog sporazuma granični prijelazi među zemljama potpisnicama su zatvoreni, a mnogi su čak i potpuno uklonjeni.

Zbog velikog ulaska izbjeglica u Njemačku preko Austrije, njemačke su vlasti odlučile privremeno ukinuti pravila schengenskog sporazuma. Od nedjelje popodne ponovno su uveli granične kontrole. Donosimo pregled najbitnijih činjenica o nastanku i pravilima Schengenske zone.

1. Tko sve čini Schengenski prostor?

Zona sada obuhvaća 26 europskih zemalja, od kojih su 22 članice Europske unije i četiri nečlanice: Island, Liechtenstein, Norveška i Švicarska. Velika Britanija i Irska nisu htjele prihvatiti potpuno ukidanje graničnih kontrola na ulasku u svoje zemlje pa su se definitivno odjavile od provođenja sporazuma. Četiri novije članice – Bugarska, Rumunjska, Cipar, Hrvatska – dužne su s vremenom pridružiti se Schengenskom prostoru.

2. Kada je nastao Schengen?

Obuhvat tog prostora postupno se širio od 1985. godine kada je, 14. lipnja, potpisan sporazum između pet europskih vlada u gradu Schengenu u Luksemburgu. Prve potpisnice Schengenskog sporazuma, od tada ukupno deset zemalja Europske unije, bile su: Belgija, Francuska, Njemačka, Nizozemska i Luksemburg.

3. Koje su obveze članica Schengenskog prostora?

Schengenski prostor funkcionira kao područje jedne države, s tradicionalnim kontrolama za one koji ulaze i izlaze iz područja, ali bez unutarnjih graničnih kontrola. Svaka zemlja zasebno dužna je samostalno osigurati potpunu zaštitu u četiri područja: zračne granice, vize, policijska suradnja i zaštita osobnih podataka.

4. Kakva pravila vrijede u Schengenskom prostoru?

Schengenske države više ne obavljaju provjere na svojim unutarnjim granicama, ali su pooštrile nadzor vanjskih granica. Unutar tog područja građani Europske unije, kao i državljani trećih zemalja, mogu se slobodno kretati bez kontrola na granicama. Ali na letu unutar EU koji povezuje jednu državu članicu Schengenskog prostora i drugu izvan njega, potrebne su kontrole na granicama.

5. Što sve podrazumijeva takvo ujedinjenje?

Posljedica brisanja unutrašnjih granica je pojačanje vanjskih granica Schengenskog prostora. Zemlje članice koje se nalaze na granicama su odgovorne za organiziranje strogih kontrola tih granica i za izdavanje viza za kratki boravak osobama koje ulaze u prostor. Pripadnost Schengenskom prostoru uključuje i policijsku suradnju između svih članica u borbi protiv organiziranog kriminala ili terorizma, uz razmjenu podataka, poput Schengenskog informacijskog sustava (SIS).

6. Kada može doći do iznimaka i uvođenja kontrola?

Iako unutrašnje granice ne bi trebale više postojati osim na papiru, članice imaju mogućnost ponovne uspostave izvanrednih i privremenih kontrola. One moraju biti opravdane teškom prijetnjom za sigurnost ili teškim propustom na vanjskim granicama, koji mogu izložiti opasnosti globalno funkcioniranje Schengenskog prostora, prema jednom dokumentu Europske komisije.

Čini se da njemačka odluka da ponovo uvede kontrole na svojim granicama, posebice s Austrijom u odgovoru na masovni priljev migranata, odgovara tom propisu, oprezno je u nedjelju reagirala Komisija.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(telegram.hr/uredio:nsp)