Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » UPOZORENJE HRANA ! » ┼áto bi se dogodilo kad bi svi odjednom postali vegetarijanci?

Što bi se dogodilo kad bi svi odjednom postali vegetarijanci?

meso-vegetarijanciZamislite da je lako nagovoriti ljubitelje mesa da zamijene svoj ┼żivotni stil sve┼żdera s vegetarijanskim. ┼áto bi takva promjena zna─Źila za Zemljin okoli┼í i za 7 milijardi ljudi koji ┼żive na njoj?

Danas kad globalna populacija dosti┼że broj od 7 milijardi stanovnika, nevjerojatno je va┼żno da po─Źnemo misliti na sve ljude i njihovu djecu koja ─çe jesti tijekom ovog stolje─ça, a i sljede─çih. Lanjsko izvje┼í─çe Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (eng. Food and Agriculture Organisation) navelo je da je mesna industrija jedna od najve─çih prijetnji okoli┼íu jer ─Źini 14,5% svih emisija stakleni─Źkih plinova koje emitira ─Źovjek.

Taj broj sve vi┼íe ─çe se pove─çavati jer razvijene zemlje razvijaju i uspostavljaju odr┼żive ekonomije, zbog ─Źega ─çe si ljudi mo─çi priu┼ítiti skuplju, mesnatiju prehranu ako to ┼żele.

Dok postoje neuspje┼íni napori privla─Źenja ljubitelja mesa k bezmesnim proizvodima, poput novog veggie burgera, te ljubitelje mlije─Źnih proizvoda k proizvodima bez mlijeka, poput novog umjetnog mlijeka, kako bi se smanjilo iskori┼ítavanje zemlje, zaga─Ĺenje i otpad, ljudi koji vole ┼żivotinjske proizvode ne─çe tako lako odustati od njih.

No, što ako odustanu? Što ako bi nekako svi na svijetu prestali jesti meso? Kako bi svijet tada izgledao?

Jedan znanstveni tim upitao se upravo to, te su 2009. godine po─Źele nicati brojne vizije vegeterijanskog svijeta. Znanstvenici nizozemske Agencije za okoli┼í, u radu objavljenom u ─Źasopisu Climate Change, zaklju─Źili su da, kada bi svi na svijetu sutra pre┼íli na vegeterijanstvo ili veganstvo, do 2050. godine emisije ugljika povezane s poljoprivrednom industrijom smanjile bi se za 17%, emisije metana za 24% i emisije du┼íikovog oksida za 21%. Emisije stakleni─Źkih plinova tako─Ĺer bi se zna─Źajno smanjile.

Tako─Ĺer, ta pobolj┼íanja ko┼ítala bi nas mnogo manje nego sli─Źne redukcije kojima se koristimo sada, poput poreza na ugljik i poticanja ─Źistih, obnovljivih izvora energije. Ipak, odricanje od mesa ne bi samo odjednom zaustavilo globalno zatopljenje, no mo┼żda bi bilo jedno od prvih koraka k tome.

Jo┼í jedna pozitivna strana jest da bi s manje stoke, problem infekcija otpornih na antibiotike bio mnogo manje ozbiljan. Zbog na─Źina na koje se uzgajaju ┼żivotinje (─Źesto u vrlo bliskim pregradama), farmeri ─Źine sve ┼íto je u njihovoj mo─çi da sprije─Źe bilo kakvu infekciju koja bi mogla na┼íkoditi njihovoj stoci. A antibiotici ne samo da preventiraju bolest, ve─ç i poti─Źu rast, zbog kojeg je stoka vrijednija. No, ovako ne┼íto u kona─Źnici ne poma┼że ljudima na duge staze. Centar SAD-a za kontrolu i prevenciju bolesti ka┼że: ÔÇ×Mnogi antibiotici koji se koriste na ┼żivotinjama nepotrebni su i neprimjereni te prijete sveop─çoj sigurnosti.ÔÇŁ

Manje zaga─Ĺenje i smanjenje infekcija su dobre vijesti. No, jedan nizozemski tim pod vodstvom klimatologa Elke Stehfesta nije uzeo u obzir ukupno zdravlje svih tih ljudi koji bi odjednom prestali jesti meso, te koliki bi to bio financijski teret za zdravstvene sustave diljem svijeta.

ÔÇ×U ovom slu─Źaju ignorirali smo sve mogu─çe socioekonomske implikacije, poput efekata na promjenu zdravlja ili BDP ili broj populacije. Nismo analizirali agroekonomske posljedice i implikacije promjene prehrane; posljedice poput cijene promjene prehrane, no tako─Ĺer porast cijena zemlji┼íta. Cijena prelaska na vegeterijanstvo mogla bi zasjeniti dobrobiti istogÔÇŁ, obja┼ínjava tim.

Tako─Ĺer, tu je i ekonomski aspekt mesne industrije koja zara─Ĺuje pozama┼ínu svotu ÔÇô mesna industrija iznosi 1,4% ukupnog svjetskog BDP-a i zapo┼íljava 1,3 milijarde ljudi (od toga 987 milijuna siroma┼ínih). Kad bi mesna industrija nestala preko no─çi, ti siroma┼íni ljudi morali bi prona─çi drugi izvor zarade.

Tako─Ĺer je pretpostavka da bi cijeli svijet novope─Źenih vegeterijanaca s rado┼í─çu jeo koje god sezonsko vo─çe i povr─çe. No, kada bi netko za┼żelio ┼íparoge izvan sezone, uzgoj ┼íparoge pod uvjetima za rast, transport i pohranu diljem svijeta imaju vrlo ozbiljne implikacije na okoli┼í.

Nikad ne─çe postojati savr┼íeno rje┼íenje koje daje 7 milijardi debelih i sretnih ljudi i minimalnu ┼ítetu za okoli┼í, no ipak mo┼żemo kontrolirati koliko mesa jedemo. Ne samo da mo┼żemo ÔÇô moramo. Napokon, procjenjuje se da ─çe populacija do 2050. narasti do 9 milijardi, a mi ─çemo morati preuzeti ne┼íto od zemlje namijenjenoj stoci.
 
(znanost.geek.hr/uredio:nsp)

Filed under: UPOZORENJE HRANA ! · Tags: , , , , , , , , , , , , , ,