Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » TEHNOLOGIJA I ZNANOST » PROPAGANDA: Je li nuklearna energija donijela više dobra ili zla?

PROPAGANDA: Je li nuklearna energija donijela više dobra ili zla?

radioaktivna-energija-struja-kanteBudući da su trenutno klimatske promjene dugoročno gledano najveća prijetnja opstanku čovječanstva i života uopće, posljednjih godina ponovno se sve intenzivnije vode rasprave o tome koliko nam je dobra, a koliko zla donijela nuklearna energija te kakvu ulogu može imati u budućnosti…

Pobornici nuklearne energije ističu da su nuklearke izvori s vrlo malim emisijama stakleničkih plinova te da mogu ublažiti ubrzano globalno zatopljenje koje potiču fosilni izvori. Osim toga, one nisu izvori zagađenja zraka, najvećeg ubojice u okolišu.

Budući da čisti izvori energije poput solarnih ploča i elektrana, vjetroelektrana i sl. uglavnom u većini zemalja nisu dovoljni ili su preskupi da bi omogućili brzo i potpuno odustajanje od fosilnih goriva iz brojnih razloga (jedan od njih je to što zahtijevaju drastičnu i vrlo skupu prilagodbu električnih sustava jer postojeći nemaju mogućnost pohranjivanja električne energije na vrhuncu proizvodnje tijekom dana i otpuštanja tijekom noći), kao logično rješenje nameće se povećanje korištenja nuklearne energije.

Različite države odabiru različite strategije borbe s klimatskim promjenama. Neke u svoje modele uključuju nuklearke, a druge ne. Primjerice, Njemačka se odlučila na zatvaranje nuklearki, a Velika Britanija na gradnju novih.

No u raspravama o dobru i zlu nuklearne energije bilo bi korisno znati što govore konkretni podaci izraženi u brojkama – koliko je života za svojeg kratkog postojanja spasila nuklearna energija, a koliko ih je odnijela.

Istraživanje NASA-inog Instituta Goddard objavljeno 2013. u časopisu Environmental Science and Technology nudi upravo to – brojke.

U svojim kalkulacijama autori Pushker A. Kharecha i James Hansen dolaze do zapanjujućih podataka da je nuklearna energija do sada spasila oko 1,84 milijuna života te da u naredna četiri desetljeća ima potencijal spasiti još oko sedam milijuna ako se primijeni u većim razmjerima kao zamjena za fosilna goriva.

‘Koristeći povijesne podatke o proizvodnji, izračunali smo da je globalno nuklearna energija spriječila oko 1,84 milijuna smrti koje bi inače uzrokovalo zagađenje zraka te da je spriječila emisije oko 64 gigatona stakleničkih plinova ekvivalentnih CO2 koje bi nastale sagorijevanjem fosilnih goriva’, pišu autori.

Organizacija European Environment Agency (EEA) prošle godine objavila je izvješće koje pokazuje da je zagađenje zraka vodeći okolišni uzrok smrti u urbanoj Europi. Ono je odgovorno za oko 80 posto smrti od kardiovaskularnih bolesti i srčanih udara, čak više nego od bolesti pluća i raka. Devet od deset stanovnika europskih gradova prisiljeno je udisati velike koncentracije zagađenja koje godišnje odnosi oko 400.000 života. Naravno, treba imati na umu da se ove brojke ne odnose samo na emisije elektrana, već i na automobile, dimnjake kuća i sl.

Što će biti u narednim desetljećima, u velikoj mjeri ovisi o učinku koji će na svijest, odnosno na strahove ljudi i političara imati havarija koja se dogodila u Fukushimi u ožujku 2011. i njeni odjeci u medijima.

Prema Kharechi i Hansenu, nuklearke u naredna četiri desetljeća imaju potencijal spasiti između 420.000 i 7,04 milijuna života te srezati emisije CO2 za 80 do 240 gigatona, ovisno o tome koje će izvore goriva zamijeniti. S druge strane, korištenje isključivo prirodnog plina nema ni približan potencijal.

Važno je napomenuti da su autori u svojoj studiji koristili samo podatke o brojevima smrtnih slučajeva od 1971. do 2009. koje je izazvalo korištenje fosilnih goriva, a ne i brojke teških oboljenja poput zatajenja srca, bronhitisa i drugih bolesti dišnog sustava.

Brojevi su prilično jasni. Samo od 2000. do 2009, i to prema prilično konzervativnim procjenama, nuklearna energija je spasila desetke, a možda i stotine tisuća života. Proračun se temelji na činjenici da se nuklearke i termoelektrane koriste za tzv. baznu proizvodnju električne energije. Svi uspjesi protivnika nuklearki od Amerike do Njemačke rezultirali su povećanjem potrošnje ugljena.

S druge strane, nuklearna energija je, ako izuzmemo posljedice bombi bačenih na Japan, uzrokovala neusporedivo manje smrtnih slučajeva. Čak i najveća havarija, ona u Černobilju, izravno je odnijela 64 života, a neizravno, zbog posljedica povećanja razina raka kod oko 1000 žrtava, još dodatnih 15. Černobiljski forum (FAO, OCHA, UNDP, ENEP, UNSCEAR, WHO i WB) procjenjuje dugoročan broj stradalih na ukupno 4000. U nesrećama u nuklearki Three Mile Island i u Fukushimi nisu zabilježeni slučajevi izravne smrti od posljedica zračenja, a dugoročna predviđanja su da ih neće ni biti.

Štoviše, ukupan broj žrtava nuklearne energije neusporedivo je manji čak i od broja poginulih rudara širom svijeta. Naime, procjenjuje se da u rudnicima ugljena svake godine umire više tisuća rudara, uglavnom u zemljama u razvoju, a najviše u Kini.

Naš stručnjak za nuklearnu sigurnost, prof. Zdenko Šimić kaže da nuklearna energija, kao i većina stvari u životu, ima i negativne i pozitivne potencijale.

“Primjena nuklearne energije je široka – od nuklearnog naoružanja do proizvodnje električne energije i liječenja. No kako je taj potencijal enorman, neusporedivo moćniji od svega ostalog, tako je i percepcija svega nuklearnog najsnažnija. Pogotovo ona negativna, s obzirom na iskustva u Hiroshimi i Nagasakiju te u hladnom ratu”, kaže Šimić.

Čak ni velik oprez, kaže naš stručnjak, ni sva znanstvena saznanja nisu uspjeli razbiti taj negativni mit. Zbog loše percepcije mnoge nuklearke nisu izgrađene pa su ih zamijenile termoelektrane na ugljen.

“Strah od radijacije toliko je velik da se stotinjak tisuća ljudi evakuiranih oko Fukushime ne vraća doma bez obzira što nema opasnosti i što je ona manja nego u mnogim prirodnim izvorima na svijetu kao što su Iran, Brazil, Indija itd., gdje ljudi žive bez problema. Više se prirodno ozrače ljudi u nordijskim zemljama nego što bi se ozračili oni koji se još uvijek nisu vratili svojim domovima oko Černobilja i Fukushime.

Danas, kada je dragocjen svaki ozbiljan napor za smanjivanje emisija stakleničkih plinova, mnogi se i dalje protive korištenju nuklearne energije koja ima daleko veći potencijal na kratke rokove u odnosu na obnovljive izvore koji se tek razvijaju. Neki su zeleni shvatili da je nuklearna energija dio rješenja, no mnogi još nisu.

Nuklearna energija je dokazala da nije opasna čak i s tehnologijom starom skoro 50 godina, a danas su razvijeni reaktori nove generacije koji mogu ostati sigurni nekoliko dana bez ljudske akcije i bez električne energije. Daljnji razvoj još naprednijih reaktora ovisi o tome hoće li se koristiti nuklearna energija. Nije teško zaključiti da, premda strah od nuklearki nije realan, njegove posljedice itekako jesu”, upozorio je Šimić.
 
(croenergo.eu/uredio:nsp)

NASA NE VOLI KADA DRUGI LAŽU UMJESTO NJE! Najave smaka svijeta uzele toliko maha da se javila i NASA
LEGENDA POSTALA STVARNOST: U Poljskoj nakon 70 godina pronađen nacistički vlak prepun zlata!

Filed under: TEHNOLOGIJA I ZNANOST · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

 
reklama