Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » TEHNOLOGIJA I ZNANOST » PROPAGANDA: Je li nuklearna energija donijela vi┼íe dobra ili zla?

PROPAGANDA: Je li nuklearna energija donijela više dobra ili zla?

radioaktivna-energija-struja-kanteBudu─çi da su trenutno klimatske promjene dugoro─Źno gledano najve─ça prijetnja opstanku ─Źovje─Źanstva i ┼żivota uop─çe, posljednjih godina ponovno se sve intenzivnije vode rasprave o tome koliko nam je dobra, a koliko zla donijela nuklearna energija te kakvu ulogu mo┼że imati u budu─çnosti…

Pobornici nuklearne energije isti─Źu da su nuklearke izvori s vrlo malim emisijama stakleni─Źkih plinova te da mogu ubla┼żiti ubrzano globalno zatopljenje koje poti─Źu fosilni izvori. Osim toga, one nisu izvori zaga─Ĺenja zraka, najve─çeg ubojice u okoli┼íu.

Budu─çi da ─Źisti izvori energije poput solarnih plo─Źa i elektrana, vjetroelektrana i sl. uglavnom u ve─çini zemalja nisu dovoljni ili su preskupi da bi omogu─çili brzo i potpuno odustajanje od fosilnih goriva iz brojnih razloga (jedan od njih je to ┼íto zahtijevaju drasti─Źnu i vrlo skupu prilagodbu elektri─Źnih sustava jer postoje─çi nemaju mogu─çnost pohranjivanja elektri─Źne energije na vrhuncu proizvodnje tijekom dana i otpu┼ítanja tijekom no─çi), kao logi─Źno rje┼íenje name─çe se pove─çanje kori┼ítenja nuklearne energije.

Razli─Źite dr┼żave odabiru razli─Źite strategije borbe s klimatskim promjenama. Neke u svoje modele uklju─Źuju nuklearke, a druge ne. Primjerice, Njema─Źka se odlu─Źila na zatvaranje nuklearki, a Velika Britanija na gradnju novih.

No u raspravama o dobru i zlu nuklearne energije bilo bi korisno znati ┼íto govore konkretni podaci izra┼żeni u brojkama – koliko je ┼żivota za svojeg kratkog postojanja spasila nuklearna energija, a koliko ih je odnijela.

Istra┼żivanje NASA-inog Instituta Goddard objavljeno 2013. u ─Źasopisu Environmental Science and Technology nudi upravo to – brojke.

U svojim kalkulacijama autori Pushker A. Kharecha i James Hansen dolaze do zapanjuju─çih podataka da je nuklearna energija do sada spasila oko 1,84 milijuna ┼żivota te da u naredna ─Źetiri desetlje─ça ima potencijal spasiti jo┼í oko sedam milijuna ako se primijeni u ve─çim razmjerima kao zamjena za fosilna goriva.

‘Koriste─çi povijesne podatke o proizvodnji, izra─Źunali smo da je globalno nuklearna energija sprije─Źila oko 1,84 milijuna smrti koje bi ina─Źe uzrokovalo zaga─Ĺenje zraka te da je sprije─Źila emisije oko 64 gigatona stakleni─Źkih plinova ekvivalentnih CO2 koje bi nastale sagorijevanjem fosilnih goriva’, pi┼íu autori.

Organizacija European Environment Agency (EEA) pro┼íle godine objavila je izvje┼í─çe koje pokazuje da je zaga─Ĺenje zraka vode─çi okoli┼íni uzrok smrti u urbanoj Europi. Ono je odgovorno za oko 80 posto smrti od kardiovaskularnih bolesti i sr─Źanih udara, ─Źak vi┼íe nego od bolesti plu─ça i raka. Devet od deset stanovnika europskih gradova prisiljeno je udisati velike koncentracije zaga─Ĺenja koje godi┼ínje odnosi oko 400.000 ┼żivota. Naravno, treba imati na umu da se ove brojke ne odnose samo na emisije elektrana, ve─ç i na automobile, dimnjake ku─ça i sl.

┼áto ─çe biti u narednim desetlje─çima, u velikoj mjeri ovisi o u─Źinku koji ─çe na svijest, odnosno na strahove ljudi i politi─Źara imati havarija koja se dogodila u Fukushimi u o┼żujku 2011. i njeni odjeci u medijima.

Prema Kharechi i Hansenu, nuklearke u naredna ─Źetiri desetlje─ça imaju potencijal spasiti izme─Ĺu 420.000 i 7,04 milijuna ┼żivota te srezati emisije CO2 za 80 do 240 gigatona, ovisno o tome koje ─çe izvore goriva zamijeniti. S druge strane, kori┼ítenje isklju─Źivo prirodnog plina nema ni pribli┼żan potencijal.


Va┼żno je napomenuti da su autori u svojoj studiji koristili samo podatke o brojevima smrtnih slu─Źajeva od 1971. do 2009. koje je izazvalo kori┼ítenje fosilnih goriva, a ne i brojke te┼íkih oboljenja poput zatajenja srca, bronhitisa i drugih bolesti di┼ínog sustava.

Brojevi su prili─Źno jasni. Samo od 2000. do 2009, i to prema prili─Źno konzervativnim procjenama, nuklearna energija je spasila desetke, a mo┼żda i stotine tisu─ça ┼żivota. Prora─Źun se temelji na ─Źinjenici da se nuklearke i termoelektrane koriste za tzv. baznu proizvodnju elektri─Źne energije. Svi uspjesi protivnika nuklearki od Amerike do Njema─Źke rezultirali su pove─çanjem potro┼ínje ugljena.

S druge strane, nuklearna energija je, ako izuzmemo posljedice bombi ba─Źenih na Japan, uzrokovala neusporedivo manje smrtnih slu─Źajeva. ─îak i najve─ça havarija, ona u ─îernobilju, izravno je odnijela 64 ┼żivota, a neizravno, zbog posljedica pove─çanja razina raka kod oko 1000 ┼żrtava, jo┼í dodatnih 15. ─îernobiljski forum (FAO, OCHA, UNDP, ENEP, UNSCEAR, WHO i WB) procjenjuje dugoro─Źan broj stradalih na ukupno 4000. U nesre─çama u nuklearki Three Mile Island i u Fukushimi nisu zabilje┼żeni slu─Źajevi izravne smrti od posljedica zra─Źenja, a dugoro─Źna predvi─Ĺanja su da ih ne─çe ni biti.

┼átovi┼íe, ukupan broj ┼żrtava nuklearne energije neusporedivo je manji ─Źak i od broja poginulih rudara ┼íirom svijeta. Naime, procjenjuje se da u rudnicima ugljena svake godine umire vi┼íe tisu─ça rudara, uglavnom u zemljama u razvoju, a najvi┼íe u Kini.

Na┼í stru─Źnjak za nuklearnu sigurnost, prof. Zdenko ┼áimi─ç ka┼że da nuklearna energija, kao i ve─çina stvari u ┼żivotu, ima i negativne i pozitivne potencijale.

“Primjena nuklearne energije je ┼íiroka – od nuklearnog naoru┼żanja do proizvodnje elektri─Źne energije i lije─Źenja. No kako je taj potencijal enorman, neusporedivo mo─çniji od svega ostalog, tako je i percepcija svega nuklearnog najsna┼żnija. Pogotovo ona negativna, s obzirom na iskustva u Hiroshimi i Nagasakiju te u hladnom ratu”, ka┼że ┼áimi─ç.

─îak ni velik oprez, ka┼że na┼í stru─Źnjak, ni sva znanstvena saznanja nisu uspjeli razbiti taj negativni mit. Zbog lo┼íe percepcije mnoge nuklearke nisu izgra─Ĺene pa su ih zamijenile termoelektrane na ugljen.

“Strah od radijacije toliko je velik da se stotinjak tisu─ça ljudi evakuiranih oko Fukushime ne vra─ça doma bez obzira ┼íto nema opasnosti i ┼íto je ona manja nego u mnogim prirodnim izvorima na svijetu kao ┼íto su Iran, Brazil, Indija itd., gdje ljudi ┼żive bez problema. Vi┼íe se prirodno ozra─Źe ljudi u nordijskim zemljama nego ┼íto bi se ozra─Źili oni koji se jo┼í uvijek nisu vratili svojim domovima oko ─îernobilja i Fukushime.

Danas, kada je dragocjen svaki ozbiljan napor za smanjivanje emisija stakleni─Źkih plinova, mnogi se i dalje protive kori┼ítenju nuklearne energije koja ima daleko ve─çi potencijal na kratke rokove u odnosu na obnovljive izvore koji se tek razvijaju. Neki su zeleni shvatili da je nuklearna energija dio rje┼íenja, no mnogi jo┼í nisu.

Nuklearna energija je dokazala da nije opasna ─Źak i s tehnologijom starom skoro 50 godina, a danas su razvijeni reaktori nove generacije koji mogu ostati sigurni nekoliko dana bez ljudske akcije i bez elektri─Źne energije. Daljnji razvoj jo┼í naprednijih reaktora ovisi o tome ho─çe li se koristiti nuklearna energija. Nije te┼íko zaklju─Źiti da, premda strah od nuklearki nije realan, njegove posljedice itekako jesu”, upozorio je ┼áimi─ç.
 
(croenergo.eu/uredio:nsp)

Filed under: TEHNOLOGIJA I ZNANOST · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , ,