Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » UPOZORENJE HRANA ! » STRAVIÄŒNA ISTINA LOÅ E ZNANOSTI: 7 stvari koje ne bi postojale u sadaÅ¡njem obliku da nema GMO-a

STRAVIČNA ISTINA LOŠE ZNANOSTI: 7 stvari koje ne bi postojale u sadašnjem obliku da nema GMO-a

gmo-hranaSada nas uvjeravaju Äak i da moramo zahvaljivati GMO znanosti jer neke biljke ne bi postojale uz njihovu pomoć. GMO kakvog danas poznajemo postoji tek nekoliko desetljeća, no tijekom tog vremena poÄeo se koristiti u gotovo svim industrijama

Današnje genetski modificirane organizme možemo pronaći u svemu, od pamuka do gaziranih pića, a da ga nema ne bismo imali neke od ovih svakodnevnih stvari:

Sve lubenice koje danas jedemo su proizvod pripitomljavanja i jednog od najranijih oblika modifikacije gena među usjevima.

Prve modifikacije, u najÅ¡irem smislu termina GMO, odvijale su se na farmama. Naime, odabirom odreÄ‘enih osobina, kao Å¡to su veći plodovi, viÅ¡e sjemena i življe boje, poljoprivrednici su probirali gene za odreÄ‘ene usjeve. Tako je i danaÅ¡nja lubenica puno drugaÄije od one iz 17. stoljeća.

Prije 300-tinjak godina, seljaci i znanstvenici poÄeli su unakrsno uzgajati i gnojiti nove vrste biljaka pomoću dvije ‘roditeljske biljke’ koje inaÄe ne bi doÅ¡le u dodir u prirodi. Tako smo dobili krumpire i mnoge razliÄite vrste bobiÄastog voća.

Kukuruz je pripitomljen prije stotinu godina, ali ono što jedemo danas je dodatno izmijenjeno s genima živućih organizama koji nisu iz biljnog svijeta.

Kukuruz, najÄešće uzgajan usjev u SAD-u, modificira se na dva naÄina, ili dodavanjem gena iz Bacillus thuringiensis bakterije, kako bi se odbila brojni kukci koji su ljubitelji kukuruza, ili genima iz Agrobacteriuma, Äime postaje otporan na sredstvo za uniÅ¡tavanje korova – RoundUp.

A danaÅ¡nji kukuruz koristi se proizvodnji svega; od kukuruznog sirupa koji se nalazi u gaziranim pićima do većine slatkiÅ¡a, pri Äemu je Äak 92 posto cjelokupnog usjeva genetski modificirano.

1990-ih godina papaja bi iÅ¡Äezla s Havaja da nije bilo GMO-a

Usjeve papaje na Havajima prije 20 godina napao je virus kojeg su prenosili kukci. Kako bi riješili taj problem, znanstvenici su u DNK papaje dodali bezopasan gen zahvaljujući kojem je voće dobilo imunitet na navedeni virus, a do danas je oko 77 posto svih papaja s Havaja prozvedeno genetskim inženjeringom.

Soja je genetski modificirana otprilike u isto vrijeme kad i kukuruz i druge žitarice, kako bi se oduprijele herbicidima poput RoundUpa

Soja kao da je ovih dana posvuda, i nemoguće ju je izbjeći. Neko vrijeme se stavljala na pijedestal zbog svojih dobrobiti, no onda je otkriveno da je većina (Äak 94 posto) ameriÄke soje proizvedeno uz pomoć GMO-a, Å¡to je mnoge ‘spustilo na zemlju’ i natjeralo da preispitaju njezin znaÄaj.

GMO pamuk poÄeo se koristiti istodobno kad je modificirana soja i kukuruz, no on ne dobiva ni blizu istu koliÄinu pozornosti

GMO se ne nalazi samo u hrani koju jedemo, on je i u biljkama koje nosimo na sebi. Naime neke su biljke pamuka genetski modificirane kako posebna vrsta crva (ljubitelja ove biljke) ne bi uniÅ¡tila usjeve, dok je s drugima uÄinjeno isto kako bi bile otporne na sredstva za uniÅ¡tavanje korova.

Zanimljivo je da je Äak oko 94 posto ameriÄkog pamuka genetski modificirano, piÅ¡e Business Insider.

Od 2005. godine u SAD-u je dozvoljena genetski modificirana šećerna repa

Većina Å¡ećera kojeg konzumiramo dolazi iz jednog od ova dva izvora: Å¡ećerne trske ili Å¡ećerne repe, a potonja je ‘ureÄ‘ena’ tako da bude otporna na RoundUp, Äiji je glavni sastojak koji ubija korov – glifosat.

Oko 95 posto ameriÄkih usjeva Å¡ećerne repe nastalo je kao rezultat GMO-a od 2010. godine, Å¡to Äini oko 52 posto sveg Å¡ećera proizvedenog u SAD-u.
 
(express.hr,youtube/uredio:nsp)

Filed under: UPOZORENJE HRANA ! · Tags: , , , , , , , , , , , , , , ,