Klimatske promjene i manipulacija vremena vode u nestašice hrane! Balkance neviđen skok cijena hrane!?

Ekstremni vremenski uvjeti, poput jakih oluja, suša i toplotnih talasa izazivaće u budućnosti češće i ozbiljnije nestašice hrane, upozorili su britanski i američki stručnjaci

Potražnja za hranom i ekstremne vremenske prilike kao posljedica klimatskih promjena su toliki da će se nestašice hrane u budućnosti dešavati jednom u 30 godina. Ozbiljne nestašice pod sadašnjim uvjetima dešavaju se jednom u 100 godina.

“Sve su veće šanse da će se dešavati šokovi na tržištu hrane zbog vremena, a povećava se i razmjera tih šokova”, izjavio je Tim Benton, profesor populacione ekologije na Univerzitetu u Lidsu. On je prezentovao izvještaj čiju je izradu zatražila Vlada Velike Britanije.

Benton je dodao da raste imperativ da se nešto poduzme povodom ovakvih procjena.

U izvještaju se upozorava da bi ishitreni odgovori država na ovu situaciju, poput uvođenja zabrane izvoza ili uvoza određenih vrsta hrane ili žitarica, povećali problem i potakli rast cijena hrane.

“Ako spojite najgori scenario institucionalnih odgovora i najgori scenario šoka u području snabdijevanja hranom – stvari počinju da izmiču kontroli”, rekao je Rob Beiley iz Kraljevskog instituta za međunarodne poslove.

Stručnjaci su razmotrili način na koji će suše, poplave i oluje uticati na proizvodnju najvažnijih kultura – kukuruza, soje, pšenice i riže.

Oni kažu da će ekstremne vremenske prilike imati veliki utjecaj na globalne zalihe hrane, jer se navedene kuture uzgajaju najvećim dijelom u malom broju zemalja, poput Kine, SAD i Indije.

U izvještaju je preporučeno da se sastave planovi na međunarodnom nivou, razviju bolje metode za izradu modela radi preciznijeg predviđanja efekata smanjenja količine hrane i da se identifikuju ključne tačke međunarodne trgovine, da bi se rizici smanjili.

Najveći toplotni val u zadnjih 50 godina na Balkanu donosi posljedice po cijene hrane

Županije i gradovi proglašavaju elementarnu nepogodu, no poljoprivrednicima je to slaba utjeha. Naglašavaju i kako će zbog duge suše sigurno poskupiti hrana

Zemlja je žedna, polja su presušila, a meteorolozi kažu da kiše još danima nema na vidiku. Županije i gradovi proglašavaju elementarnu nepogodu, no poljoprivrednicima je to slaba utjeha. Država je za isplatu štete osigurala 20 mil. kuna, a samo Istra i dvije slavonske županije zasad procjenjuju da šteta od suše premašuje milijardu kuna. Poljoprivrednici kažu da će se to sigurno odraziti i na poskupljenje hrane. Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina je na godišnjem odmoru, a u Ministarstvu kažu kako će oni posljednji saznati kakvo je stanje na terenu.

Ministarstvo posljednje dobiva te podatke. S obzirom na to da je ministar na odmoru, nije komentirao posljedice suše. Ujedno ne možemo predvidjeti hoće li to utjecati na cijenu hrane jer cijenu formira tržište. Prerano je za te procjene – kažu iz Ministarstva.

“Ako suša potraje, sigurno će skočiti cijene ratarskih kultura, a time i krajnjih proizvoda” – kaže Stevo Margetić iz Ciglane kraj Bjelovara, koji za 140 grla stoke godinama doprema vodu. Uz Istru, redukciju vode uveli su Lipik i Pakrac. ” Ne damo da nam stoka umre od žeđi, pa kupujemo cisterne”

Kako je bilo 2014.? Vlaga i poplave digle cijene do 100%!

Bolesti izazvane vlagom narušile su kvalitetu, pa i izgled voća i povrća.

Ne ponovilo se, uglas govore hrvatski proizvođači voća i povrća iako cijene njihove robe na tržnicama i u trgovačkim lancima ovih dana dosežu rekorde. Šljive su na zagrebačkom Dolcu krajem rujna 2014. bile 81% skuplje nego u isto vrijeme l2013., a čak 150% u odnosu na 2011., kada je hrvatske poljoprivrednike pogodio drugi ekstrem – suša, pokazalo je Večernjakovo istraživanje na deset hrvatskih tržnica. Kruške su u prosjeku skuplje 20% u odnosu na lanjski rujan, dok im je u odnosu na tri godine prije cijena u Zagrebu također 150% viša, kao uostalom i rajčice, paprike…

Kilogram salate 16 kuna

Najviša cijena rajčica, koje ove godine zbog manjka sunca nisu pošteno ni dozrele, danas je u Varaždinu, čak 15 kuna za kilogram, dok su u rujnu 2011. stajale šest kuna. Na osječkoj tržnici za obilaska Večernjakovih novinara uopće nije bilo salate. Na vukovarskoj i gospićkoj tržnici nema brokule, u Koprivnici ni šljiva ni blitve. Ekstremno kišna godina i vlaga, žale se proizvođači, “ubrale” su sve što su mogle, a ono što je ostalo zahvatile su bolesti poput plamenjače ili botritisa (truleži).

Sve to utječe i na izgled i kvalitetu voća i povrća, a kako ponudu diktira potražnja, kilogram salate u Rijeci je visokih 16 kuna, 33% više na godišnjoj razini, a u odnosu na 2011. kad je stajao pet kuna – i 220% više! Luk je pak u Rijeci poskupio i 400%, jedino je u Karlovcu, koji pak bilježi poskupljenje glavice češnjaka za 500%, pojeftinio za 20%. Samo u Zagrebu Večernjakova potrošačka košarica voća i povrća ove je jeseni skuplja za 44,10 kuna u odnosu na 2011., u Rijeci za 60, a Splitu tek 3,50 kuna.

Ma sve je istrunulo u polju. Najviše su podbacile kristalka i puterica koje najlakše zahvaćaju bolesti, a kako je kiša isprala i hranu biljkama iz zemlje, ništa nismo mogli učiniti. Ni pobrati ih. U mokra polja ne mogu ni ljudi ni strojevi, samo bi bilo još više štete – tvrdi zagrebački povrćar Stjepan Horvat te dodaje da je i blitva stradala, popjegavila zbog vlage.

I glavice zelja istrulile su iznutra, a ni od korjenastog povrća, peršina, mrkve, krumpira nije ostalo puno. Plastenička proizvodnja lakše je prošla, no tamo se, objašnjava, još uvijek proizvode manje količine hrvatskih potreba pa salata, koja se lani prodavala za nekoliko kuna, danas stoji 7-8 kuna, a kilogram i 20 kuna u trgovačkim lancima. Što to vrijedi kad je propalo više od 70% uroda.

Prema riječima predsjednika Hrvatske voćarske zajednice Željka Banjavčića, od voćnih su vrsta ove godine najlošije prošle jabuke, kojih je proizvodnja najskuplja i trebaju najviše pažnje, a ovih se dana prodaju u bescjenje, za manje od četiri kune za kilogram u trgovačkim lancima. Doista, i Večernjakova inspekcija potvrdila je da su jabuke, primjerice, u Zagrebu i većini gradova skuplje 20-ak posto u odnosu na 2011., a jeftinije nego lani za 25%. Što je najgore, u neredu na tržištu koje su zatrpale jeftine, stare jabuke iz EU više nitko od građana ne zna jede li te stare po višim cijenama ili ovogodišnje, domaće, po niskim.
 
(cafe.ba,24sata.hr, vecernji.hr,youtube/uredio:nsp)