Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » NOVAC » PREOBRAZBA SVJETSKOG GOSPODARSTVA: Kako je konoplja postala – NEPRIJATELJ?!

PREOBRAZBA SVJETSKOG GOSPODARSTVA: Kako je konoplja postala – NEPRIJATELJ?!

kanabis-marihuanaSvenamjenska biljka, koja je bila prepoznata kao vrhunska sirovina kroz cijelu ljudsku povijest, postala je “droga”, “pogana vražja trava s korijenjem u paklu” nakon kampanje koju je u SAD-u 1930-ih proveo Hearst press, u vlasništvu medijskog magnata William Randolph Hearsta, koji je inspirirao film Građanin Kane

U prošlim brojevima pisali smo o mogućnostima konoplje kao izvora koji bi mogao zamijeniti potrebe za naftom, a potom i o iznimnim nutricionističkim vrijednostima sjemenki industrijske konoplje kao i lječiteljskim karateristikama indijske konoplje. Danas se zbiva neki vid renesanse konoplje, pa se sve više zemalja uključuje u legalizaciju indijske konoplje u medicinske svrhe, a također sve više jača svijest o potencijalima i ekonomskoj vrijednosti industrijske konoplje, ne samo za tradicionalne vidove uporabe – kao što je proizvodnja papira, odjeće ili užadi – već i za proizvodnju suvremenih plastika, građevinskog materijala pa sve do biogoriva za motore.

Na temelju svih ovih novo ili ponovno otkrivenih vrijednosti konoplje, nameće se jednostavno pitanje – kako je ta svenamjenska biljka, koja je bila prepoznata kao vrhunska sirovina cijelu ljudsku povijest, postala „droga“? Jednostavna istina glasi ovako – to se zapravo dogodilo jednom novinskom kampanjom provedenom u SAD-u 1930-ih.

Nevjerojatna snaga medija čak i prije skoro 100 godina

Nevjerojatna je to spoznaja, koja pokazuje snagu suvremenih medija u oblikovanju tzv. javnog mnijenja čak i u ono vrijeme koje se u odnosu na današnje čini kao informacijsko kameno doba. No, po pitanju konoplje, još danas živimo u svijetu oblikovanom histeričnom kampanjom koju je pokrenuo Hearst press, u vlasništvu nikad po moralnosti poznatog medijskog magnata Williama Randolpha Hearsta, koji je poslužio kao inspiracija za film Građanin Kane.

Što još reći o tom čovjeku koji je novinaru kojega je poslao na zadatak na Kubu, kad ga je ovaj upitao što će tamo raditi, rekao: “Vi se pobrinite za vijesti, a ja ću se pobrinuti za rat.” Hearst je 1898. bio ključna osoba španjolsko-američkog rata, kojega je nekoliko godina “kuhao” nizom tendencioznih članaka i lažnih vijesti s Kube, a u nekima je krivio Španjolce za do danas nerazjašnjeno potapanje američkog broda Maine minom. Jake indicije daju ozbiljnu sumnju da je to bila ratnohuškačka diverzija po istom receptu kao 9/11, paljenje Reichstaga ili Pearl Harbour, ali u svoje vrijeme je odigrala ulogu. Hearstovi moćni članci američko su javno mnijenje oblikovali da podrži rat SAD-a sa Španjolskom.

Što se konoplje u SAD-u tiče, ona je prvi put zakonima u SAD-u zahvaćena početkom 20. stoljeća (okrugu Columbija 1906., Massachusetts 1911., New York 1914., Maine 1914.), ali nije zabranjena. No, Hearst je od 1934. do 1937. naručio od svojih urednika više prikladnih tekstova o “opasnoj biljci” – marihuani. Riječ “marihuana” uzeli su iz meksičkog slenga jer je bilo potrebno neko novo ime za svima blisku konoplju, još jednom potvrđujući Orwellovu tezu da svijetom vlada onaj tko vlada značenjima riječima. Sve ono loše i zastrašujuće što su planirali dovesti u vezu s ovom biljkom nikako se u to vrijeme ne bi moglo povezati s konopljom. Kako je jedan internetski pisac rekao, to je bilo kao kada bi danas za kamilicu ili lipu tvrdili da su teške halucinogene droge.

Te orkestrirane novinske kampanje teško su klevetale Meksikance, Afroamerikance i jazz-glazbenike koji su navodno koristili opojnu travu – marihuanu, a opisivani su da sviraju protubjelačku, “đavolsku i vudu” glazbu, koja je ogrezla u porocima. Marihuana je predstavljena razlogom silovanja bjelkinja od strane crnaca i zaraze sifilisom, a na sličan se način djelovanjem marihuane objašnjavala i “lijenost” Meksikanaca. Jednadžba “marihuana jednako nasilje” bila je ishodište i pouka velikog broja propagandnih filmova (primjerice film Reefer Madness, “Ludilo jointa”, snimljen 1936.). Čitatelje se upoznavalo sa pogubnim uticajem marihuane na ljudsku psihu, a pripisivane su joj i mnoge nerazjašnjene prometne nesreće, ubojstva i samoubojstava te je se smatralo uzrok nemorala mnogih mladih žena.

Trogodišnja kampanja rezultirala je time da je u rujnu 1937. najkorisniji poznati usjev na svijetu postao poznat kao opasna opojna droga. Hearstovim slikama o “ludilu od džointa” slika konoplje preobražena je iz vrijedne kulture za vlakna i važnog izvora ulja i lijeka u “poganu vražju travu s korijenjem u paklu”. Suzbijanje konoplje popločalo je put dramatičnoj preobrazbi svjetske ekonomije.

Rockefellerovo carstvo i konoplja izvan zakona

I ciljevi i metode po duhu utjelovljuju i danas sveprisutni korporatistički društveni inženjering. Pogotovo kad se ima u vidu da je tih godina Rockefeller počeo graditi farmaceutsko trovačko carstvo temeljeno na kemijskim lijekovima koje je mogao patentirati i koji nisu bili svima dostupni poput konoplje. Trebalo je uništiti jeftinu, zdravu i učinkovitu konkurenciju koju je stvarala sama priroda, a Hearst je znao posao. Jack Herer u slavnoj knjizi Car je gol! obavještava nas da je indijska konoplja u SAD-u stavljena izvan zakona u prosincu 1937. godine. Američka liječnička udruga (AMA) najprije se suprotstavila zakonu iz 1937., a poslije se prilagodila Henryju Jacobu Anslingeru (od 1930. do 1962., 32 godine – što je bez premca – ‘drmao’ je kao šef odjela u Uredu za prohibiciju i šef Federalnog ureda za narkotike) koji je liječnicima prijetio progonom ako budu propisivali opojna sredstva.

Danas se i u enciklopedijama može pročitati da postoje sumnje da je Anslinger u svojoj kampanji protiv konoplje imao skriveni plan i razlog te da su petrokemijski interesi Du Ponta i Hearst zajednički stvorili senzacionalističku kampanju protiv marihuane kako bi eliminirali konoplju kao industrijskog konkurenta. Sam Anslinger nije smatrao marihuanu ozbiljnom prijetnjom društvu sve do četvrte godine obnašanja dužnosti (1934.), od kada mu se kampanja protiv marihuane s ciljem alarmiranja javnosti iznenada našla u žarištu interesa. Kao svoj forum Anslinger je koristio masovne medije, uz puno podrške od Hearsta, te je negativno raspoloženje prema marihuani digao na nacionalnu razinu.

Marihuana – “prečica do ludnice”

Navodio je dramatične, najgnusnije citate policijskih izvješća, za koje se poslije utvrdilo da nisu imali veze s marihuanom. Njegov je stil bio sažet i izravan, kao u ovom primjeru: “Na Floridi je maloljetni ovisnik pobio cijelu obitelj. Kad su policijski službenici stigli na mjesto događaja našli su mladića kako tetura po ljudskoj klaonici. Sjekirom je ubio oca, majku, dvojicu braće i sestru. Izgledao je ošamućen… Nije se sjećao da je počinio višestruki zločin. Policajci su ga znali kao čovjeka zdravog razuma, i dosta mirnog. Sad je pomahnitao. Tražili su uzrok. Dječak je rekao da je s prijateljima imao naviku pušiti nešto što su njegovi maloljetni prijatelji zvali ‘muggles’, što je dječji naziv za marihuanu”. Pisao je i ovo: “Marihuana je prečica do ludnice. Pušite mjesec dana cigarete marihuane i ono što je prije bio vaš mozak postat će skladište groznih prizora”.

Tako je to radio Anslinger, apsurdno do krajnjih granica i potpuno u usprotnosti sa svim iskustvima ljudi. S vremenske distance jasno je da se radilo o sveobuhvatnom programiranju umova pomoću širenja straha, ali učinak te prokušane formule nije izostao, jer živimo ga i danas. Kad je Američka medicinska udruga shvatila da je marihuana ustvari pasivna konoplja koju su koristili kao lijek više od stotinu godina (i to velikim dijelom upravo zbog njene psihoaktivne komponente Delta-9-tetrahydrocannabinola) bilo je prekasno. Zapravo, samo je nekoliko ljudi u SAD-u u to vrijeme shvatilo prijevaru.

SAD ne proizvodi nasilje, već “opasne pacifiste”

Krajem 1940-ih Anslingerova argumentacija preselila se s navodnog nasilja pod utjecajem droge prema brizi za nadolazeći komunizam, “crvenu opasnost”. Za vrijeme makartizma govorilo se pak da marihuana ne izaziva nasilje, već obrnuto – one koji je konzumiraju čini pretjerano miroljubivima, dakle opasnim pacifistima, što je bilo potpuno neprihvatljivo u vrijeme komunističke opasnosti.

Takav iracionalan zaokret nije spriječio Kongres da 1948. godine izglasa potporu zakonu o zabrani uporabe kanabisa. Kroz Kongres je 2. studenoga 1951. prošao zakon koji je povećao kazne za sva kršenja zakona u ograničenju uzgajanja konoplje. Zatvori su se počeli puniti prekršiteljima, posebno su uhićivani mladi koji su pušili konoplju. Propaganda je nastavila raditi svoj posao jer su se pušenje konoplje i njena štetnost morali što više urezati u svijet mladih. Za to je bio idealan rock and roll, kako piše jedan internetski pisac, pa su i neke velike zvijezde rock scene morale umrijeti od droge. Nisu umrli od konoplje, ali kako je ona nazvana „drogom”, a i oni su umrli od droge, poveznica je bila jasna.

Nakon tog vremena proizvodnja konoplje opala je za 80 posto, a atmosfera planeta počela je “gutati” goleme količine petrokemijskih otpadnih toksina koje ne može “svariti”. Osim toga, onemogućava joj se i disanje, jer se golema šumska prostranstva krče da bi se drvo prerađivalo u papir, a pri obradi drveta potrebno je koristiti i jake toksične kiseline (što s konopljom nije slučaj). Cinizam doseže nevjerojatne razmjere kad se sazna da borci protiv „droge” (marihuane) cijelo vrijeme trguju heroinom. Američke vlasti (korporacija SAD, a ne država SAD), koristeći CIA-u i „američku” vojska, glavni su trgovci najopasnijom drogom koja uništava ljudsku svijest i zdravlje (upravo suprotno onome što radi marihuana). O tome je, uz brojne slike pisao, Natural News, tvrdeći da je američki rat protiv proizvođača droge u Afganistanu (i svijetu) čista varka.

Natural News piše da se u Afganistanu proizvodi 92 posto svjetske količine opijuma, a američkoj vojsci dodijeljen je specijalan zadatak da štiti polja maka iz kojeg se derivira opijum da bi se zaštitila multimiljunska dolarska industrija koja obogaćuje Wall Street, CIA-u, MI6 i različite druge interesne grupe. Prije 9/11 Afganistan je bio na rubu svjetske trgovine makom, a talibani su aktivno uništavali polja maka u nakani da se otarase ove biljke, kao što je to objavila tiskovina Pittsburgh Post-Gazette 16. veljače 2001., u tekstu pod nazivom “Nacionalna proizvodnja opijuma gotovo istrijebljena”. Nakon 11. rujna 2001. američki vojni kompleks je zauzeo Afganistan i započeo proizvodnju maka. Prema programu UN-a o kontroli droga (UNDCP), kultivacija opijuma u Afganistanu je narasla za 657 posto u 2002., nakon što je SAD okupirao ovu zemlju i to pod striktnim naredbama tadašnjeg predsjednika Georgea W. Busha, a za cjelokupnu proizvodnju opijuma u Afganistanu odgovorna je CIA.

New York Times je 2009. pisao o tome da je brat sadašnjeg predsjednika Afganistana Hamida Karzaija na platnom popisu CIA-e tada bio već osam godina. Ahmed Wali Karzai je jedna od najvažnijih figura u održavanju afganistanske trgovine drogom, a također je objavljeno kako CIA financira sav ovaj pothvat iza scene. Profesor Michael Chossudovsky je u izvješću 2007. (prije negoli se otkrilo da je Ahmed Karzai na CIA-inom platnom popisu) objavio da je trgovina drogom u tzv. „Zlatnom polumjesecu” operacija koju je CIA započela ranih 1980-ih, a sada je pod posebnim protektoratom tajnih službi SAD-a te saveznika iz NATO-a zajedno s britanskim tajnim službama i njihovom vojskom. No, piše Natural News, „mainstream mediji posve drukčije javnosti predstavljaju priču. FOX News (kojeg mnogi, ne bez razloga, nazivaju Fix News) je još 2010. tvrdio da američko vojno osoblje u Afganistanu štiti polja maka umjesto da ih uništi kako bi domaća populacija ostala mirna i sretna, jer bi inače mogla nastati opasna situacija s izrazitim rizikom po Amerikance”. Dakle, zaključuje Natural News, dok se na desetine tisuća Amerikanaca drogira ili ubija predoziranjem drogom koja dolazi iz ilegalne proizvodnje opijuma, i dok se proizvodnja bezopasne marihuane smatra ilegalnom u SAD-u, američka vojska čuva svaku biljku maka na poljima u Afganistanu kako bi omogućila svjetsku trgovinu drogom.

Zakoni koji su prihvaćeni kako bi se nametnula zabrana konoplje poslužili su i kao šablona za uspostavljanje represivne policijske države sa sve većim ograničavanjem sloboda pojedinaca. Pod isprikom sprječavanja šteta od “pošasti droga” stanovništvo je podvrgnuto prisluškivanju telefona i drugim metodama nadzora, nametljivim i često nasilnim policijskim racijama i rasponu metoda kemijskog nadzora, uključujući nametnuto testiranje kose, urina i sline. Jedan internetski pisac prenosi podatak da većinu trenutne zatvorske populacije čine nenasilni prekršitelji zakona o drogama, posebno u SAD-u gdje je privatizacija zatvora stvorila represivnu, ali vrlo profitabilnu industriju za korporaciju Wackenhut i druge igrače u zatvorskoj industriji.

No, štetne posljedice zabrane nisu ograničene na pojedince nego se osjećaju širom geopolitičke sfere. Budući da se velik dio konoplje i drugih droga biljnog podrijetla uzgaja u zemljama Trećeg svijeta, politička intervencija pod krinkom prekida opskrbe drogom koristila se i još se koristi u političke svrhe kao izgovor za vojno djelovanje. Usprkos golemoj količini dokaza za umiješanost američke vojske u krijumčarenje droge na veliko, uključujući unos tona i tona kokaina iz Južne Amerike u SAD radi financiranja tajnih aktivnosti, borci rata protiv droga i dalje se smatraju moralno uzvišenom stranom, čak i onda kad uništavaju polja konoplje.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(naturalnews.com/uredio:nsp)

Bivši Nixonov savjetnik optužuje: Lyndon Johnson organizator ubojstvo Kennedyja?
PACIFISTI, A RATNICI MADE IN USA: Šef Američkog Instituta za mir se zauzima za rat u Ukrajini!

Filed under: NOVAC · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

 
reklama