Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » ZDRAVLJE I MEDICINA » Izvor zdravlja i zaboravljena namirnica: Evo zašto morate koristiti svinjsku mast! Zdravija je od maslaca

Izvor zdravlja i zaboravljena namirnica: Evo zašto morate koristiti svinjsku mast! Zdravija je od maslaca

svinjska-mastSvinjska mast je godinama nepravedno bila zanemarivana, a ugled su joj umanjile tvrdnje kako njen sastav narušava ljudsko zdravlje

Ali, posljednja istraživanja idu u prilog masti. Štoviše, smatra se da je čak i zdrava za tijelo. Naravno, kao i sa svim ostalim, s mašću ne treba pretjerivati, ali svakako zaslužuje biti dijelom svakog kućanstva baš kao u vremenima naših baka i djedova.

Ovo su prednosti masti:

Po svom sastavu svinjska mast je 40% zasićena masnoća dok je, primjerice, kokosovo ulje 85% zasićena mast. Većinu monozasićenih masti u svinjskoj masti čini oleinska kiselina, zdrava masna kiselina koja koristi radu srca i koja je povezana s nižom razinom lošeg kolesterola.

U svinjskoj masti ima dvostruko više oleinske kiseline nego u maslacu.

Svinjska mast ima visoku točku vrenja. Točnije, svoju strukturu ne mijenja prilikom zagrijavanja iznad 250 stupnjeva Celzijusa.

Stoga, namirnice pržene u svinjskoj masti apsorbiraju manje štetnih radikala koji se u slučaju drugih topljivih namirnica, poput maslaca, povećavaju prženjem.

Naravno, konzumacija pržene hrane u većim količinama se ne preporuča, ali kada to i činite posegnite za dobrom starom masti.

Masnoće iz masti imaju sve prednosti te je dokazano kako su tijelu potrebne za obavljanje svakodnevnih funkcija, ali u manjoj količini nego što se kroz prošlost koristila.

Mast sadrži kalorije, ali istraživanja potvrđuju kako je riječ o zasitnoj namirnici koja stvara duži osjećaj sitosti. Prednost je što se masnoće iz masti pretvaraju u energiju te pomažu apsorpciji vitamina.

Svinjska mast sadrži kolesterol koji se u tijelu, pod utjecajem UV zraka pretvara u vitamin D značajan za apsorpciju kalcija.

Izgleda da su naše bake i djedovi, ipak, znali što rade.

Svinjska mast opet u igri! 

Na listi “opasne” hrane sada su šećeri, bijela brašna i sol. Doručkujete li voće bez masti koje će razgraditi vitamine, niste na dobitku

Zdravlje srca i krvnih žila nije povezano s mastima koje konzumiramo! Koliko vam god to nevjerojatno zvučalo, tabue o uzročno-posljedičnoj vezi između koronarnih bolesti i masne hrane ruši nova studija Britanske zaklade za srce koja je objedinila čak 72 istraživanja provedena na uzorku od 600 tisuća ispitanika.

Masti i proteini polako, ali sigurno vraćaju reputaciju zdrave hrane, a glavni krivci za bolesti postaju – ugljikohidrati.

Brašna i šećeri neželjeni

Dr. Rajiv Chowdhury voditelj je dosad najopširnijeg istraživanja, prenosi Business Insider. On objašnjava da su glavni neprijatelji zdravlja bijeli kruh, bijela riža, krumpir, rafinirani šećeri i industrijski obrađene soli…

Apsolutni hit u gastronomiji, uz nedodirljivo mjesto koje na tronu poželjnih masti drži ekstradjevičansko maslinovo ulje, jest svinjska mast. Gledate li na masne kiseline koje sadrži, svinjska mast bolja je od maslaca. Sadrži 60 posto mononezasićenih masti, a te masti povezane su s niskim rizikom od srčanih bolesti. Maslac, za usporedbu, sadrži 45 posto mononezasićenih masti.

Većinu mononezasićenih masti u svinjskoj masti čini oleinska kiselina, vrlo zdrava masna kiselina koja pomaže radu srca i koja je povezana s manjim razinama lošeg LDL kolesterola.

Masti koristimo u svakodnevnoj prehrani i one su, nakon ugljikohidrata, najvažniji izvor energije za organizam i važan izvor vitamina A, D, E i K jer su to vitamini topivi u mastima.

Među tabue također svrstava podjelu na dobre i loše masti

Postoji dobar i loš unos masti. Loš je ako nam se glavnina prehrane temelji na zasićenim mastima poput masnog mesa, maslaca, hidrogeniziranih masti i slično, dok su puno prihvatljivija maslinova ulja, biljna ulja bogata omega-3 masnim kiselinama te masti iz plave ribe i orašastog voća. Uravnotežimo li unos dobrih i loših masti i ako one ne prelaze 30 posto dnevne energije dobivene kroz masnoću, postižemo prehrambenu ravnotežu unosa masti..

Želimo li konzumirati samo namirnice iz kojih se dobivaju dobre masti, moramo paziti da koristimo što je više moguće biljne namirnice bogate nezasićenim masnim kiselinama, kao što su to maslinovo, suncokretovo, repičino i sojino ulje, avokado, masline i orašasto voće.

Također, barem tri puta tjedno trebalo bi konzumirati ribu zbog izvora omega-3 masnih kiselina. Smanjimo li ukupne masnoće i životinjske masti koje jedemo – masno meso, svinjetinu, punomasne mliječne proizvode i drugo – regulirat ćemo kolesterol. Nutricionistica objašnjava da pravilan odabir masti mjesto u prehrani ima već u prvom dnevnom obroku.
 
(dnevno.rs,vecernji.hr/uredio:nsp)

Filed under: ZDRAVLJE I MEDICINA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , ,