TOTALNI PREPOROD NAKON EMBARGA ZAPADNOG KAPITALIZMA: Europske sankcije preporodile rusku poljoprivredu

Ruska vlada je najavila da će u narednom desetljeću, unatoč sankcijama EU, Rusija postati samoodrživa po pitanju prehrambenih proizvoda, i da ih uopće neće morati uvoziti od 2025. godine

Austrijski ekonomisti su procijenili da bi sankcije koje je EU uvela Rusiji i uzvratne mjere Moskve mogle koštati Europu oko 100 milijardi eura i više od dva milijuna radnih mjesta. EU se može zahvaliti Americi na ovakav strateški potez.

Rusko gospodarstvo je, s druge strane, doživjelo određene gubitke, rekao je ruski ministar poljoprivrede Aleksandar Tkačev, ali je ruska poljoprivreda pod utjecajem sankcija gotovo procvjetala i uvelike je uspjela svojim proizvodima zamijeniti uvozne proizvode iz Europe.

Danas, prema statistici, Rusija potpuno osigurava potrebe svog stanovništva za žitom, uljem i šećerom. Žitom i uljem ona osigurava još 50 milijuna ljudi u inozemstvu. Proizvodnja mesa i mesnih prerađevina je u razdoblju od siječnja do travnja porasla za 13,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine i iznosi 680 tisuća tona. Nastavljen je trend rasta u proizvodnji voća i povrća, stoke i peradi za klanje, sira i mliječnih proizvoda, jaja, ribe …

Embargo je pretvorio Rusiju i u jednog od najvećih proizvođača margarina u svijetu. Rusija je s prošlogodišnjom proizvodnjom od rekordnih 933 tisuća tona zauzela drugo mjesto u svijetu, a predviđa se da će u 2015. premašiti količine od 1.000 tona.

Ruska vlada je najavila da će u narednom desetljeću, unatoč sankcijama EU, Rusija postati samoodrživa po pitanju prehrambenih proizvoda, i da ih uopće neće morati uvoziti od 2025. godine.

Iako je u velikoj mjeri sjeverna zemlja, Rusija ima plodne zemlje napretek: čak 55 posto od ukupne površine u svijetu najplodnije zemlje – crnice, nalazi se u Rusiji.

Zato bi se zasijane površine mogle vrlo brzo uveličati jer Rusija danas ima oko 41 milijun hektara zemlje u zapuštenom stanju, koje su takve ostale još raspada SSSR-a. Usporedbe radi, to je površina jednaka površini oranica u Kanadi ili duplo veća nego u Francuskoj. Uz to, država potiče i pomaže razvoj sela i poljoprivredu, pa stručnjaci predviđaju da pravi procvat ruske poljoprivrede tek slijedi.

Drugi važan resurs je – radna snaga. Prema nekim ranijim procjenama, u Rusiji ima 1,6 milijuna ljudi s visokim obrazovanjem u području poljoprivrede. To je dva puta više nego u Sjedinjenim Američkim Državama. Broj zaposlenih u ruskoj poljoprivredi je oko 6,3 milijuna ljudi, što je tri puta više nego u SAD.

Između ostalog, više od četvrtine stanovništva Rusije živi u seoskoj sredini, što je oko 38 milijuna ljudi.

Rusija je drugo po veličini tržište za europsku hranu i piće. Gubitak tako ogromnog tržišta veliki je udar za europske proizvođače. Po nekim procjenama, samo Moskva dnevno troši 37.000 tona hrane. Vjeruje se da su europski farmeri zbog embarga izgubili oko 10 milijardi eura. Zato oni prosvjeduju nezadovoljni niskim cijenama mesnih i mliječnih proizvoda, zahtijevajući od svojih vlada da poduzmu mjere i postignu dogovor s Rusijom o ukidanju embarga, dok ruski poljoprivrednici traže da se embargo produži na što duži rok.

Unatoč embargu, roba iz EU je minulih mjeseci specijalnim kanalima stizala u Rusiju. Europa je koristila “treće zemlje” kako bi svoju robu ipak plasirala na rusko tržište. Tako su, primjerice, poljske jabuke prepakivane u Srbiji i slane u Rusiju, a na sličan način je i “bjeloruski” losos završio na ruskom tržištu.

Pooštravanje carinske kontrole samo je dijelom spriječilo da roba ilegalno prelazi preko ruske granice. Zato se ruska vlada odlučila na drastičnije mjere.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je podržao prijedlog ministra poljoprivrede i naložio je graničarima uništiti poljoprivredne proizvode pod ruskim embargom, zaplijenjene na granici, umjesto da ih vrate u zemlje podrijetla kao do sada.

Ruski premijer Dmitrij Medvedev je kazao da su za godinu dana, od kada je Rusija uvela kontrasankcije, cijene prehrambenih proizvoda su skočile, ali da je to dalo impuls za razvoj domaće poljoprivrede.

Ako se usporede cijene u razdoblju od siječnja do travnja ove godine s istim razdobljem prošle godine, hrana je u prosjeku poskupila 23 posto.

Meso je poskupilo 23 posto, mlijeko i mliječni proizvodi za 15 posto, riba 31 posto, povrće 35 posto.

Unatoč tome, istraživanja pokazuju da većina Rusa, čak 87 posto njih, podržava produljenje embarga na uvoz proizvoda iz EU, SAD, Australije, Kanade i Norveške.

Prema rezultatima prvog kvartala 2015. godine uvoz prehrambenih proizvoda u Rusiju pao je za 41,9 posto u odnosu na isti period prošle godine. Izraženo u novcu, riječ je o sumi od 5,9 milijardi dolara, priopćio je Rostat.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
 
(sputniknews.com/uredio:nsp)