Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » ZDRAVLJE I MEDICINA » Paul Stamets: Gljive mogu spasiti svijet !

Paul Stamets: Gljive mogu spasiti svijet !

Paul-stamets-gljiveGljive ne samo da su vrhunska poslastica, one u narodu slove kao zamjena za meso. Bogat su izvor mineralnih tvari, vlakana, aromatskih spojeva, vitamina B kompleksa, te bjelan─Źevina koje sadr┼że gotovo sve bitne aminokiseline

Tako─Ĺer sadr┼że vrlo malo masti, bez kolesterola su, kao i kalorija i glutena. Osim toga, one su veliki izvor vitamina D. No njihova funkcija nije samo prehrambena, njihova mogu─ça namjena ide iznad svih na┼íih o─Źekivanja. Mnoge od njih imaju mogu─çnost velikog utjecaja u lije─Źenju, ali i djelovanju na okoli┼í, pa i na planete na kojima je potencijalno mogu─ç ┼żivot ljudi.
Tako, naime, tvrdi Paul Stamets, mikolog koji prou─Źava svijet gljiva ve─ç vi┼íe od trideset godina.

On je i autor mnogih knjiga i radova, te smatra da gljive, izme─Ĺu ostalog, mogu itekako pomo─çi:

  • u filtraciji otpadnih voda ─Źiste─çi nitrate, endokrine disruptore i ostatke farmaceustkih lijekova,
  • u rje┼íavanju problema s insektima kao ciljani, ne┼íkodljivi pesticid,
  • u po┼íumljavanju, jer sadnja simbiotskih gljiva ubrzava rast mlade ┼íume,
  • u poljoprivredi, gdje dodavanje mikoriznih gljiva na tlo mo┼że pobolj┼íati prinose, bez potrebe za toksi─Źnim kemijskim gnojivima,
  • u prehrani u izbjegli─Źkim kampovima, zbog svog lakog uzgoja i brzog rasta,
  • kao biogorivo, jer uzgoj gljiva zahtijeva daleko manje tla i drugih resursa od naj─Źe┼í─çe uzgajanih usjeva za ovu svrhu,
  • u ─Źi┼í─çenju zona zahva─çenih radijacijom, jer gljive imaju veliku sposobnost upijanja te┼íkih metala,
  • u lije─Źenju, jer gljive zbog svojih svojstava mogu pru┼żiti nove lijekove za lije─Źenje bakterijskih, virusnih i kancerogenih oboljenja.

Stames ne pripada niti jednoj akademskoj zajednici ili instituciji, pa sva svoja istra┼żivanja financira sam, a novac prikuplja putem svoje kompanije “Fungi Perfecti”, koja se bavi prodajom ljekovitih i gurmanskih gljiva kao i priborom za uzgoj te svime ┼íto ide uz to.

No, ovog entuzijastu nitko ne smatra ─Źudakom, dapa─Źe, njegove ideje su nai┼íle na odobravanje kod znanstvenika, ekologa, in┼żenjera i dr┼żavnih du┼żnosnika. Sura─Ĺuje kao urednik u ─Źasopisu za ljekovite gljive, kao savjetnik na Sveu─Źili┼ítu u Tusconu, Arizona, a tako─Ĺer je i uklju─Źen u razne klini─Źke studije koje prou─Źavaju ljekovite u─Źinke gljiva na rak i HIV.

Vlasnik je mnogih patenata za antivirusna, pesticidna i ljekovita svojstva micelija gljiva, a njegov rad je prozvan pionirskim i vizionarskim. Zagovornik je i permakulture i smatra da se gljive ne koriste dovoljno u ovom uzgoju. Njegova ─Źesta uzre─Źica je: “Put u budu─çnost je put micelija“.

Evolucijska uloga gljiva

Stametsova ideja je i da su na┼ía tijela i na┼ía okolina, stani┼íta s imunolo┼íkim sustavom, a gljive su most izme─Ĺu njih, a to mi┼íljenje ima ─Źvrsto upori┼íte u biologiji. Na evolucijskom stablu, ┼żivotinje i carstvo gljiva ni─Źu iz iste grane, dijele─çi se jedni od drugih dugo nakon ┼íto su se odijelili od biljaka. Gljive udru┼żuju ┼żivote biljaka, ┼żivotinja i same Zemlje na neke vrlo konkretne na─Źine.

Od oko 1,5 milijuna vrsta gljiva, svi ovi organizmi dijele neke osnovne zajedni─Źke crte sa ┼żivotinjama: oni udi┼íu kisik i izdi┼íu uglji─Źni dioksid, kao i mi, i osjetljivi su na mnoge iste bakterije. Poput nas, oni dobivaju svoju energiju konzumiraju─çi druge oblike ┼żivota, umjesto fotosintezom. No tijelo gljiva se radikalno razlikuje od ┼żivotinja.

Kvasci su jednostani─Źni, dok plijesni i makrofungi poprimaju oblik micelija, mre┼że poput kon─Źane membrane, od kojih svaka ima debljinu jedne stanice a koja mo┼że nastaniti trulu naran─Źu, infiltrirati hektare ┼íume ili se udru┼żiti s drugima kako bi nastala gljiva. Miceliji apsorbiraju hranjive tvari iz okoline i mogu brzo promijeniti svoje obrasce rasta i druga pona┼íanja kao odgovor na okoli┼í, stoga on smatra da gljive posjeduju stani─Źnu inteligenciju.

Njihova uloga u nastajanju tla je neizmjerna, kada su gljive nastanile tlo prije vi┼íe milijardi godina, neke su postale klju─Ź za stvaranje tla. Njihovi miceliji su izlu─Źivali enzime i kiseline koji su pretvarali stijene u biolo┼íki dostupne minerale i dugolan─Źane molekule organskih tvari u probavljivi oblik.

Miceliji su dr┼żali tlo zajedno, pomogli su da ono zadr┼żi vodu i da svoje hranjive tvari stavi na raspolaganje vegetaciji. Udru┼żeni rad biljaka, ┼żivotinja, gljiva i tla traje i dalje, neke gljivice doprinose biljkama tako da prodiru u korijene te donose du┼íik i mineralne soli, u zamjenu za ┼íe─çere iz biljke. ┼Żivotinje jedu gljive, a zauzvrat ┼íire njihove spore. Za obranu od patogena, gljive su razvile spojeve s antibakterijskim i antivirusnim svojstvima, ┼íto koristi ljudima u lije─Źenju, odli─Źan primjer je Alexander Fleming i njegov penicilin. Tako─Ĺer, neke gljive mogu uni┼ítiti insekte, uklju─Źuju─çi i one koji su ┼ítetni za nas.

Tisu─çama godina, ljudi su se koristili mikrogljivicama (plijesni i kvasci) za stvaranje jestive hrane poput kruha, sira ili vina, no Stamets smatra da su makrogljivice nepravedno zapostavljene iako doista mogu promijeniti svijet.

Kako je Paul Stamets krenuo na put micelija

Ro─Ĺen je 1955. u Salemu, Ohio. Ve─ç u djetinjstvu je eksperimentirao u podrumu svoje ku─çe gdje je imao mali laboratorij. Zbog srame┼żljivosti i mucanja, oduvijek se osje─çao kao da ne pripada me─Ĺu ostalu djecu i ─Źesto se izolirao.

Tijekom mladosti, dok je poha─Ĺao koled┼ż, ─Źesto je lutao po ┼íumi van kampusa. Tu je i po prvi put probao halucinogenu gljivu, te se popeo na drvo, no zbog omamljenosti nije uspio si─çi. Zapo─Źela je sna┼żna oluja, a on je sjedio u kro┼ínji i kada je grom udario sasvim blizu shvatio je da mo┼że umrijeti u svakom trenutku, no prizor je bio nevjerojatan i osjetio se dijelom ┼íume i svemira kao nikada prije. Razmi┼íljao je o svom ┼żivotu i kako da ga promijeni, i tada je sam sebi kao mantru ponavljao ÔÇô Paul, prestani mucati.

Nevrijeme se smirilo, krenuo je ku─çi i putem je u razgovoru s djevojkom, ─Źija je privla─Źnost izazivala mucanje, progovorio sasvim razgovjetno i te─Źno. Tada se zainteresirao za gljive, te ih je po─Źeo prou─Źavati, odlu─Źio je postati mikolog i upisao se na dr┼żavni koled┼ż Evergreen u Olimpiji, Washington. Iako Evergreen nije imao odjel mikologije, Michael Beug, kemi─Źar za okoli┼í, ponudio je te─Źaj o gljivama, i Stamets ga je nagovorio da mu postane savjetnik. Beug je morao intezivirati svoja mikolo┼íka istra┼żivanja kao bi odr┼żao korak sa svojim studentom. Diplomirao je i ostao raditi na Evergreenu kao pomo─çni profesor te je pokrenuo vlastiti posao – Fungi Perfecti. Tu je zapo─Źeo s laboratorijskim istra┼żivanjima i kultiviranjem gljiva, kupio je komad zemlje u blizini i po─Źeo je otkrivati snagu i mogu─çnosti svijeta makrogljiva.

Na vrlo zapu┼íteno zemlji┼íte s nekoliko ru┼íevnih ku─ça i par krava, ubrzo je stiglo ┼íerifovo upozorenje da mora izgraditi novi sustav kanalizacije budu─çi da njegova lo┼ía kanalizacija kontaminira obli┼żnje uzgajali┼íte kamenica bakterijom E.Coli. Kako nije imao novaca za novi sustav, pomislio je da milceliji gljiva mogu funkcionirati kao prirodni filter, to je mislio jo┼í od kada je prvi put vidio njegovu mikroskopsku strukturu.

Potvrdio je svoju teoriju testiranjem micelija razli─Źitih vrsta za upijanje na fakultetu, sve su vrste bile u─Źinkovitije od pamuka, a tako─Ĺer je znao da miceliji lu─Źe antibakterijske spojeve te je odlu─Źio provesti test na terenu. Pokus je uspio savr┼íeno ÔÇô u udubinu gdje se stvarala kontaminirana mo─Źvara, ubacio je nekoliko trupaca, prekrio ih supstratom s micelijem i uskoro je imao prvu berbu ukusnih Ferijevih viti─Źarki, a godinu dana nakon sadnje, septi─Źki sustav vi┼íe nije bio izvor one─Źi┼í─çenja; razina fekalnih bakterija je bila sto puta manja.

Za njegov uspjeh su saznali tehni─Źari iz tvrtke za bioobnovu, Enviros, pa su zamolili za savjet kako da o─Źiste tlo one─Źi┼í─çeno naftom. U to vrijeme, mnogi stru─Źnjaci su polagali nade u bakteriju koja se hrani ugljikovodicima, no one nisu djelovale ba┼í savr┼íeno. Nekoliko znanstvenika je umjesto toga eksperimentiralo s gljivama, jer se znalo da odre─Ĺene gljive i plijesni mogu jesti lignin iz drva te pomo─çu enzima pretvarati slo┼żene ugljikovodike u hranjivih ugljikohidrate.

Plijesni tako─Ĺer ponekad koloniziraju spremnike za gorivo, gdje koriste te iste enzime za konzumaciju naftnih derivata. U laboratoriju, plijesan Phanerochaete chrysoporium pokazala se dobrom u probavljanju nafte, no pod vanjskim uvjetima nije ba┼í u─Źinkovita, stoga je Stamets predlo┼żio da poku┼íaju s bukova─Źom (Pleurotus ostreatus), koja mo┼że rasti gotovo bilo gdje. Poslao im je plodi┼íta bukova─Źe, koja su tehni─Źari zalili s naftom, i ona je ve─çinom konzumirana kroz tri tjedna, a gljive su nesmetano rasle. Na ┼żalost, Enviros je bankrotirao prije nego li se posao mogao nastaviti dalje.

U me─Ĺuvremenu, Stamets je po─Źelo instalirati eksperimentalne micelijske sustave za filtriranje otpadnih voda i za ostale poljoprivrednike, te je svoju metodu pou─Źavao i u ─Źasopisima za za┼ítitu okoli┼ía, a 1996. je zapo─Źeo suradnju s Battelle Memorijalnim institutom, poznatom po tehnolo┼íkim rje┼íenjima energije i za┼ítiti okoli┼ía. Zapo─Źeli su laboratorijski rad kako pove─çali u─Źinkovitost gljiva u ─Źi┼í─çenju od naftnih zaga─Ĺenja, testiraju─çi razne sojeve bukova─Źa. 1998., zapo─Źeli su terenski eksperiment gdje su koristili tlo zaga─Ĺeno dizelskim gorivom u koncentraciji sli─Źnoj onoj kakva se dogodila na pla┼żama Aljaske nakon izlijevanja nafte.

Postojale su 4 naftne mrlje, jedna je tretirana micelijem, dvije s bakterijskim kulturama, a jedna je ostavljena kao kontrolna. Nakon ─Źetiri tjedna, uzorak s micelijem je postao svijetlo sme─Ĺ, slatkog mirisa i bio je pun gljiva. Insekti su se hranili tim gljivama, ┼íto je privuklo ptice, koje su vjerojatno ispustile razno sjeme te je nakon devet tjedana ovaj uzorak bio prepun biljaka u cvatu. Ugljikovodik je pao na manje od 200 ppm, a ostali uzorci su ostali tamni, smrdljivi i bez ┼żivota. Ovo je bio neupitan dokaz o mogu─çnostima gljiva u ─Źi┼í─çenju zaga─Ĺenja iz okoli┼ía.

Od tada, Stamets je postao opsjednut mogu─çnostima “miko-obnove“, kako on to naziva, ┼íto obuhva─ça radove drugih istra┼żiva─Źa, kao i njegove vlastite u podru─Źjima filtracije, sanacije, ┼íumarstva i biopesticidne za┼ítite (mycofiltration, mycoremediation, mycoforestry i mycopesticides ÔÇô njegove vlastite kovanice). Po─Źeo je gomilati genetsku knji┼żnicu stotina sojeva gljiva koje bi se mogle koristiti za lije─Źenje ljudi i okoli┼ía.

Uspjesi su se i dalje nizali, na zahtjev EPA-e izumio je jutenu cijev punjenu bukova─Źama koja pluta, za uklanjanje naftnih mrlja s povr┼íine mora. Istra┼żiva─Źi s Battellea su tako─Ĺer testirali njegove gljivi─Źne sojeve protiv neurotoksina i na┼íli su da je jedna sorta psilocibina vrlo u─Źinkovita u poni┼ítavanju u─Źinaka VX nervnog plina. Odli─Źne uspjehe je postigao i u po┼íumljavanju dodavanjem mikoriznih gljiva u tlo te u sprje─Źavanju stvaranja mulja i zaga─Ĺenja zbog za─Źepljenih potoka na starim ┼íumskim putovima.

Veliki odjek postigao je sa svojom “Life Box” kartonskom kutijom koja je impregnirana sa sjemenjem drve─ça i mikoriznim gljivama. Ova jednostavna, a genijalna ideja ima namjenu po┼íumljavanja planete u svrhu pobolj┼íanja kvalitete ┼żivota. Kutija se pokida na manje komade, koji se smo─Źe vodom, ostave neko vrijeme da odstoje, te se stave u zemlju i kroz kratko vrijeme pojavit ─çe se mlade sadnice drve─ça.

Suo─Źen s pojavom mrava u svojoj staroj ku─çi, odlu─Źio je izraditi biopesticid, naravno na bazi gljiva. Znao je da je nekoliko vrsta plijesni mo┼że zaraziti insekte svojim sporama, ubijaju─çi ih u tom procesu, no postoje─çi mikopesticidi nisu bili u─Źinkoviti protiv dru┼ítvenih kukaca, koji su mogli nanju┼íiti miris spora te ih zbog toga nisu unosili u gnijezdo.

Razmi┼íljao je o plijesni Metarhizium anisopliae, poznatoj po tome da mo┼że ubiti termite i mrave kada se njezine spore izravno raspr┼íe po njima. Njegova je ideja bila da nau─Źi tu plijesan, koja ina─Źe stalno proizvodi spore, da ih proizvede s odgodom, odnosno tek kada ih se unese u gnijezdo, jer je mislio da bi ih ova plijesan u svojem pre-sporuliraju─çem obliku mogla privu─çi kao izvor prehrane. Uspje┼íno je uzgojio ovakav soj plijesni s odgodom razvoja spora i to na ri┼żi te je isprobao ideju, a ve─ç nakon dva tjedna ku─ça je bila bez mrava.

Gljive za zdravlje

Poznata je ─Źinjenica da su gljive izvor vitamina D, koji je neophodan za na┼í imunitet, stoga ─çe konzumacija gljiva u doba godine kada smo bez sun─Źeve svjetlosti znatno pomo─çi u odr┼żavanju zdravlja. No njihova razina vitamina D se mo┼że znatno podi─çi, i to jednostavnim sun─Źanjem. Stamets preporu─Źa da se gljive koje smo ubrali i uzgojili, izre┼żu na ┼ínite, te se izlo┼że suncu tijekom dana od 10 do 16 sati. Predve─Źer se pokriju kartonom kako bi se izbjeglo upijanje vlage.

Ovo se ponovi i idu─çi dan, nakon ─Źega se pokupe i ako je potrebno dodatno osu┼íe na uobi─Źajeni na─Źin. Suhe gljive se spremaju u staklenku uz dodavanje ┼żlice ri┼że koja ─çe slu┼żiti kao upija─Ź vlage, te ovako pripremljene i pohranjene mogu biti dobre godinu dana. Studije su pokazale da ovakvo su┼íenje gljiva na suncu pove─çava njihov sadr┼żaj vitamina D sa 100 IU/100 grama na 46.000 IU/100 grama, i to u klobuku, dok stabljika proizvodi znatno manje. Deset grama ovako su┼íenih gljiva bit ─çe sasvim dovoljno za pokrivanje dnevnih potreba organizma za vitaminom D u mjesecima bez sunca.

Njegova tvrtka Fungi Perfecti izme─Ĺu ostalog proizvodi i razne ljekovite pripravke od gljiva, no zbog pravila FDA, oni se ne smiju prodavati kao lijek, ve─ç kao poja─Źiva─Źi imuniteta ili antioksidansi. No, poznato je da gljive sadr┼że niz spojeva koje dokazano poma┼żu u borbi protiv bolesti ┼íto uklju─Źuje i polisaharide, glikoproteine, ergosterole i triterpenoide te imaju antimikrobne i antivirusne spojeve, koje se razlikuju prema vrstama i soju.

Do sada je izvedeno nekoliko lijekova od gljiva, antibiotika i kemoterapeutika, no Stamets ┼żeli to obogatiti te radi na razvoju lijekova od gljiva koji ─çe djelovati protiv biolo┼íkih oru┼żja. Primjerice, nekoliko njegovih sojeva pokazuje izrazitu aktivnost protiv virusa svinjske i pti─Źje gripe, kao i virusa iz obitelji velikih boginja. Radi na razvoju lijeka na bazi od gljive trametes versicolor (┼íarena tvrdoko┼íka), koji ─çe pomo─çi oboljelima od raka dojke ─Źiji je imunolo┼íki sustav ugro┼żen zbog zra─Źenja, a studije dokazuju njegove tvrdnje. Znakovito je i da je njegovoj majci, u dobi od 83 godine dijagnosticiran IV stupanj karcinoma dojke te joj je uz konvencionalnu prepisanu kemoterapiju dodao i ovaj lijek, a nakon ┼íest mjeseci tumor je u potpunosti nestao.

Na ┼żalost, svi njegovi izumi nisu dostigli masovnu proizvodnju, no primjenjuju se ve─çinom od strane neprofitnih organizacija i njihovo doba se tek ─Źeka. Jasno je da u─Źinkovitost gljiva u spa┼íavanju svijeta ko─Źe razni propisi koji su doneseni da bi se sa─Źuvao profit raznih korporacija, stoga se ─Źeka da se ljudska svijest probudi i da sami po─Źnemo odlu─Źivati o svojoj sudbini.

U me─Ĺuvremenu, Stamets ne staje, agitira da se tlo zaga─Ĺeno radijacijom, poput onog u Fuku┼íimi, o─Źisti uz pomo─ç gljiva. Naime, malo je poznato da gljive imaju sposobnost apsorpcije te┼íkih metala, ┼íto uklju─Źuje i radioaktivne izotope. Prijedlog je vrlo jednostavan, zaga─Ĺeno tlo zajedno s trulim drve─çem kao i onim koje raste, treba nasaditi s micelijem.

Nakon ┼íto gljive narastu, treba ih pokupiti i tretirati kao nuklearni otpad, a ovo treba ponavljati sve dok radijacije ne nestane. Ima smisla, jer druga alternativa tome je prikupiti svo zara┼żeno tlo i uskladi┼ítiti ga kao nuklearni otpad, ┼íto bi opet zauzelo ogromne povr┼íine ina─Źe korisne za ljude. Stamets je uistinu i vizionar, smatra i da se zbog korisnosti gljiva u stvaranju tla i tolerancije mnogih vrsta prema zra─Źenju, gljive mogu uzgajati na me─Ĺuzvjezdanim putovanjima i koristiti za formiranje tla na drugim svjetovima. Sve su ove njegove ideje sasvim logi─Źne i imaju upori┼íta u znanstvenim ─Źinjenicama, pitanje je samo ÔÇô jesmo li mi spremni za njih?

Um gljiva

Njegove radikalne ideje se testiraju, a on sam ka┼że: “Znam da neke od mojih hipoteza zvu─Źe prili─Źno nevjerojatno, ja sam za mnoge ─Źudak, no radije sam ─Źudak, a da sam u pravu, nego da sam normalan i u krivu”. Neka njegova razmi┼íljanja su tako─Ĺer mnogima preradikalna, poput one da gljive posjeduju inteligenciju. Naime, struktura micelija pod mikroskopom neodoljivo podsje─ça na mre┼żu stanica mozga, ┼íto je po njemu dokaz da gljive posjeduju neku vrstu inteligencije. Ali analogija je upe─Źatljiva, i mozak i micelij stvaraju nove veze ili zaustavljaju postoje─çe kao odgovor na podra┼żaje iz okoline. Oboje koristi niz kemijskih glasnika za prijenos signala diljem stani─Źne mre┼że.

Po Stametsu, sli─Źna struktura gljivi─Źnih i neuralnih mre┼ża odra┼żava ─Źinjenicu da su oba sustava evoluirala da bi se bavila sli─Źnim poslovima i da bi ih ─Źinili uz maksimalnu u─Źinkovitost. No on se ni tu ne zaustavlja, on obrasce poput micelija vidi u informacijskoj arhitekturi Interneta, u matricama teorije struna, u ra─Źunalnim modelima tamne materije svemira. Vjeruje da su takva ponavljanja znakovi evolucijske inteligencije i da priroda te┼żi graditi na svojim uspjesima, te u svojoj knjizi “Rad micelija: kako gljive mogu pomo─çi spasiti svijet” pi┼íe: “Arhetip micelija mo┼że se vidjeti u cijelom svemiru.”

Iznimno je znakovita jedna misao, zapravo upozorenje ovog naprednog znanstvenika, koja bi nam mogla otvoriti o─Źi i promijeniti smjer na┼íeg ┼żivljenja: “Iako bismo se mogli nazvati evolucijskim uspjehom, volim misliti da svaki organizam na ovom planetu ima pravo glasa. Kada bi postojala Ujedinjena organizacija organizma i kada bi svaki organizam glasao, bismo li mi ostali ne zemlji ili ne? Mislim da se glasanje upravo doga─Ĺa. Ne posvetimo li pa┼żnju o─Źuvanju biorazli─Źitosti, sami organizmi koji su nam dali ┼żivot mogli bi nam ga i uzeti.”
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kota─Źi─ç” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(nexus-svjetlost.com,youtube/uredio:nsp)

Filed under: ZDRAVLJE I MEDICINA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,