Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » ZDRAVLJE I MEDICINA » SVJETSKI POZNATI ZNANSTVENIK U SLUŽBI FARMACEUTSKIH KOMPANIJA: Nikad neće postojati jedinstvena terapija za sve različite oblike tumora!

SVJETSKI POZNATI ZNANSTVENIK U SLUŽBI FARMACEUTSKIH KOMPANIJA: Nikad neće postojati jedinstvena terapija za sve različite oblike tumora!

rak-tumorPriroda može izliječiti sve vrste tumora, zapravo samo jedna biljka može izliječiti sve vrste tumora, naravno da farmaceutska industrija ne želi da samo jedan postupak liječenja izliječi karcinom

Stanov najveći izazov: Shvatiti interakciju između gena i proteina te kako faktori iz okoliša kao što su hrana, piće i zrak utječu na zdravlje i bolest

Znanstvena konferencija “OMICs in biomedical research”, koja se ovaj tjedan održava u splitskom MedILS-u, okupila je niz svjetski poznatih znanstvenika iz biomedicine. Među njima je i Stanley Fields, profesor genomskih znanosti i medicine na Sveučilištu Washington u Seattleu. Prof. Fields poznat je po nizu otkrića, od kojih je razvoj metode “Yeast Two-Hybrid” izazvao pravu revoluciju u proteomici, znanstvenoj disciplini čiji je cilj identificirati svih 500.000 proteina u ljudskom organizmu i pronaći koja je njihova funkcija. -

Sadašnja istraživanja moje grupe fokusirana su na razvoj tehnologija koje su korisne za biomedicinska istraživanja. Zadnjih nekoliko godina koncentrirali smo se na pristup koji nam obogućava da procijenimo sve posljedice za funkciju proteina kada protein sadrži veliki broj mogućih mutacija.

Želimo znati kako će određeni protein funkcionirati ako u njega ‘ugradimo’ sve moguće mutacije – pojasnio je prof. Fields svoja istraživanja. Kako su od početka 21. stoljeća genomske znanosti najbrže rastuće područje istraživanja, zanimalo me što prof. Fields smatra najvećim postignućem genomike dosad.

Ključna uloga

Najveći napredak u genomici postigli smo sekvenciranjem ljudskog genoma, ali i genetskih sekvenci tisuća ostalih vrsta poput bakterija, virusa, vinske mušice, miša itd. Te sekvence pružaju nam kritičku podlogu za niz drugih pristupa koji se mogu koristiti za razumijevanje kompleksne biologije i ljudskih bolesti – rekao je Fields.

Otpočet 1989. godine, a službeno okončan 2003., projekt Ljudski genom rezultirao je spoznajom da čovjek sadrži svega 21.000 gena, tek malo više nego vinska mušica koja ima 18.000 gena. Upitala sam svoga sugovornika na kojem će području genomska medicina idućih godina imati najveći utjecaj. – Mislim da bi najveći utjecaj genomske medicine mogao biti u mnogo boljem razumijevanju ljudske genetske varijacije: što su posljedice mnogih razlika u DNK sekvencama svakog pojednica – rekao je Fields.

Hoće li nam genomika omogućiti da izliječimo rak, upitala sam.

Zajedno s ostalim biološkim oruđem, genomika već igra važnu ulogu u analizi genetskih promjena koje se događaju u tumoru. No, posve je nevjerojatno da će jedan pristup biti dovoljan za liječenje raka. Mislim da će tu odlučnu ulogu odigrati proteomika i molekularna genetika – rekao je Fields.

Psihijatrijske bolesti

No, kako možemo dobiti rat protiv raka?

Rak je kompleksna bolest i nikad neće postojati jedinstvena terapija za sve različite oblike tumora. Ali, ako saznamo koje to specifične genetske promjene u tumoru svake pojedine osobe dovode do raka, bit će moguće tretirati neku osobu kombinacijom lijekova koji su učinkoviti protiv točno određene vrste tumora od kojeg je oboljela ta osoba. Takva ‘personalna’ terapija omogućit će značajno dulji život ljudima oboljelim od određenih vrsta tumora u usporedbi s klasičnim ‘neciljanim’ lijekovima – naglasio je Fields.

Zanimalo me kakve perspektive genomske znanosti nude u liječenju psihijatrijskih oboljenja. – Genomika je također izuzetno važna u identificiranju mnogih razlika u DNK sekvencama koje leže u osnovi psihijatrijskih bolesti.

To se može koristiti i za stvaranje novih lijekova kako bi bili bolje prilagođeni pacijentima koji bi iz toga izvukli najveći mogući blagotvorni učinak – rekao je Fields. Naposljetku, upitala sam svoga sugovornika što smatra najvećim izazovom u znanosti o životu. – Jedan od najvećih izazova je razumjeti kakva je interakcija između gena i proteina te kako faktori iz okoliša kao što su hrana, piće i zrak utječu na zdravlje i bolest. To će biti golemi znanstveni poduhvat – zaključio je Fields.

PROF. ŠTAGLJAR: Siguran sam da će Stan dobiti Nobela

Stan je iznimno skroman znanstvenik, pomalo sramežljiv, no njegov utjecaj u području proteomike je nemjerljiv. Ja sam uvjeren da će u sljedećih 5-10 godina Stanov doprinos u znanosti biti nagrađen Nobelom – kaže prof. Igor Štagljar iz Centra za istraživanje života Sveučilišta Toronto.

Znanstvenik njegova kalibra mogao bi na konferencijama provesti šest mjeseci u godini, no Stan prihvaća poziv za jednu konferenciju godišnje. Ove godine to je MedILS, kaže prof. Štagljar koji se početkom 2000-ih usvavršavao kod prof. Fieldsa u Seattleu, a u postao i njegov dobar prijatelj.

Što ne bi znanstvenici morali ići prema otkrivanju univerzalne metode liječenja raka i dobivati Nobela? Umjesto toga oni sve više razvijaju znanost, a sve više ljudi je bolesno!
 
(jutarnji.hr,youtube/uredio:nsp)

Očistite začepljene arterije i eliminirajte loš kolesterol ovim receptom
Revolucionarno otkriće: Ljudsko tijelo ipak može proizvoditi vitamin C!

Filed under: ZDRAVLJE I MEDICINA · Tags: , , , , , , , , ,

 
reklama