Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » GLOBALNA KRIZA » Problemati─Źni Zapadni Balkan – Kako Washington vidi i namjerava “rije┼íiti” situaciju u regiji

Problemati─Źni Zapadni Balkan – Kako Washington vidi i namjerava “rije┼íiti” situaciju u regiji

balkan-sadKoliko su posljednji doga─Ĺaji u Makedoniji i ┼íiroj regiji va┼żni za Washington mo┼że se vidjeti iz dvije analize koje su u svibnju objavili utjecajni ameri─Źki ─Źasopis Foreign Affairs i obavje┼ítajno-analiti─Źka agencija Stratfor

S obzirom na veliki utjecaj kojega imaju na vanjsku politiku State Departmenta, ─Źitaju─çi pa┼żljivo izme─Ĺu redova njihovo vi─Ĺenje situacije na Zapadnom Balkanu se mogu predvidjeti i neki od budu─çih poteza ameri─Źke administracije u regiji.

Foreign Affairs Journal ÔÇô Pazite se Balkana

Nova kriza prijeti Balkanu, osobito u Bosni i Hercegovini, Makedoniji i na Kosovu, gdje nekoliko ─Źelnika igraju na nacionalisti─Źku kartu i vra─çaju se na probleme iz pro┼ílosti, upozorava Foreign Affairs i napominje kako su, unato─Ź proteklim godinama, temeljni problemi ostali nerije┼íeni, a pojavili su se i novi opasni ─Źimbenici nestabilnosti, kao ┼íto su “radikalni islam i me─Ĺuetni─Źko nepovjerenje”.

Prema ─Źasopisu, neki od najistaknutijih politi─Źara ─Źine konkretne korake prema podjeli njihovih zemalja.

Srpske i hrvatske stranke su nedavno najavile obmanjuju─çe separatisti─Źke ciljeve, dok je srpski parlament u Banja Luci ve─ç usvojio rezoluciju o separatisti─Źkom referendumu u Bosni i Hercegovini. To ─çe sigurno obnoviti neprijateljstva, dok ─çe jedinstvo Bosne i Hercegovine jo┼í jednom morati pro─çi test ovog ljeta, jer ─çe u lipnju, nakon dugog ka┼ínjenja, biti objavljeni rezultati popisa stanovni┼ítva i mo┼że se o─Źekivati ÔÇőÔÇőda ─çe se sve tri nacionalnosti ┼żaliti da su izigrane i o┼íte─çene zbog pogre┼ínog sustava. Osim toga, u srpnju ─çe biti dvadeset godina od masakra u Srebrenici, a uskoro ─çe EU i MMF objaviti plan djelovanja koji bi trebao smanjiti uteg ogromne birokracije i kojim ─çe se predstaviti druge reforme”, pi┼íe Foreign Affairs.

“Na Balkanu se stanovni┼ítvo ─Źvrsto protivi rezovima u javnom sektoru i privatizaciji poduze─ça, ali je dobro da su se me─Ĺunarodne organizacije kona─Źno odlu─Źile aktivirati. Na drugoj strani je prisutan tihi sukob izme─Ĺu Beograda i Pri┼ítine, kao i odbijanje pet zemalja ─Źlanica Europske unije da prizna Kosovo. Ujedinjene endemskom korupcijom, tih je pet zemalja ostavilo Kosovo u jadnom stanju. Deseci tisu─ça gra─Ĺana Kosova napu┼ítaju zemlju zbog nedostatka povjerenja u budu─çnost i sve vi┼íe ja─Źa opasnost od ja─Źanja radikalizma”, nastavlja utjecajni ameri─Źki ─Źasopis.

Foreign Affairs smatra “kako Rusija stoji u pripravnosti i ─Źeka pravi trenutak da intervenira, ali ako se to dogodi, ameri─Źki i europski diplomati ─çe napokon morati dati jasan odgovor po pitanju Balkana”.

“Umjesto da stvori ─Źvrste temelje za prevladavanje preostalih zapreka euro-atlantskim integracijama, Zapad je dopustio da mlade zemlje u regiji iznova potonu, a Makedonija je za to najbolji primjer toga. U Skoplju je, zahvaljuju─çi intenzivnoj me─Ĺunarodnoj pomo─çi, nakon izbijanja sukoba izme─Ĺu Makedonaca i Albanaca 2001. godini do┼ílo do napretka u izgradnji demokratskih institucija, ali je zemlja i dalje u krizi s neodr┼żivim gospodarstvom. Najradikalniji opcija, ona ujedinjenjem Kosova s ÔÇőÔÇőAlbanijom, obnovila bi sukob sa Srbima i Bruxelles u tom smislu podr┼żava kompromis. U isto vrijeme, aktivnost radikalnih islamista Kosovu, koji bude strah u srcima Srba i umjerenih muslimana, etni─Źkih Albanaca, nagla┼íavaju opasnost od mogu─çih sukoba s radikalnim albanskim nacionalistima. Bruxelles i Washington trebaju prisiliti albanske ─Źelnike na provedbu klju─Źnih pravosudnih reformi i u isto vrijeme Beograd i Pri┼ítina na pregovore, ┼íto se sada ─Źini puno lak┼íim nego 2013. godine. Sve govori da ─çe se onog trenutka kada Bruxellesu u─Źini napredak u smislu uvjeta za ─Źlanstvo u EU do─çi i do napretka u odnosima izme─Ĺu Srba i Albanaca”, zaklju─Źuje Foreign Affairs.

Tri su klju─Źna elementa koja treba naglasiti u ovom osvrtu. SAD dr┼żi da je za nestabilnost na Zapadnom Balkanu djelomi─Źno kriva i Europska unija, koja nije ubrzala proces ulaska u EU preostalih dr┼żava bi┼íe Jugoslavije, jer bi u tom slu─Źaju “svi problemi nestali sami od sebe”.

U Bosni i Hercegovini su krive “srpske i hrvatske nacionalisti─Źke stranke koje zemlju vode u me─Ĺuetni─Źke napetosti i promoviraju separatizam”, dok se s druge strane zaboravlja da su – iako ne trenutno vladaju─çi SNSD u Banja Luci – upravo SDS, HDZ i SDA ranih ’90-ih imali podr┼íku Washingtona i glasile su za “konzervativne stranke koje ─çe zemlji osigurati prve vi┼íestrana─Źke izbore i demokraciju”.

Kona─Źno, za te┼íku gospodarsku situaciju se jednako optu┼żuje stanovni┼ítvo, “koje ne pristaje na rezove u javnom sektoru i privatizaciju”, za situaciju na Kosovu su “krive ─Źlanice EU koje nisu priznale kosovsku neovisnost i tako stvorile neku vrst nepodno┼íljivog limba za sve stanovnike Kosova kojima sada, pred svih nesuglasica, prijeti i ja─Źanje islamskog radikalizma”.

Tu je i neizbje┼żna Rusija, “koja stoji u pripravnosti i ─Źeka pravi trenutak da intervenira, ali ─çe tada kona─Źno morati dobiti jasan odgovor od Europe i Sjedinjenih Dr┼żava”. Prije nego se to dogodi, pozitivnu ulogu bi mogli odigrati EU i MMF, koji ─çe “divlja balkanska plemena” ujedinjenjem po tko zna koju put uvesti u “bratstvo i jedinstvo”, ali prije svega, za svoje dobro, moraju pristati na provedbu bolnih strukturnih reformi.

To ┼íto su rat, sukobi, netrpeljivost, zadu┼żenost, radikalni islamizam, destruktivni nacionalizmi i ekonomska kriza stigli zajedno u poklon-paketu sa “slobodom” i “demokracijom” za Foreign Affairs je potpuno neva┼żno. Kona─Źno, to se dogodilo prije 25 godina i koga uop─çe briga za to.

Stratfor ÔÇô NATO mora zaustaviti ruski utjecaj na Balkanu

Duga─Źka analiza ─Źasopisa agencije Stratfor nagla┼íava ameri─Źku strategiju na Balkanu, odnosno, na─Źin na koji se NATO savez misli suprotstaviti energiji i povijesnom utjecaju svog geopoliti─Źkog suparnika Rusije na ovim prostorima.

“Rusija, Turska i Zapad na Balkanu imaju zajedni─Źkog protivnika: politi─Źku nestabilnost. Smje┼íten na razme─Ĺi triju povijesnih carstava, teritorij izme─Ĺu Mediterana i Crnog mora je dugo bio klju─Źna pozornica natjecanja me─Ĺu svjetskim silama, dok je danas uglavnom arena obra─Źuna izme─Ĺu Rusije i Zapada. Ipak, dok se Moskva i Zapad natje─Źu u poku┼íaju da oja─Źaju svoj utjecaj u regiji investicijskim i energetskim projekata, kao i Turska koja se bori da zadr┼żi svoj tempo, doma─çi politi─Źki izazovi prijete da potkopaju napore u razvoju i oblikovanju regije. Drugim rije─Źima, dok velike sile koriste svoju ekonomsku i politi─Źku mo─ç da oja─Źaju utjecaj na Balkanu, slabe lokalne vlade i dalje va┼żu kojoj ─çe se od suprotstavljenih sila prikloniti.

U posljednje vrijeme su regionalne i svjetske sile posvetile previ┼íe pa┼żnje balkanskim zemljama. 15. svibnja je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov posjetio Srbiju, samo nekoliko dana nakon ┼íto se predsjednica parlamenta Ruske Federacije, Valentina Matvijenko, susrela sa srbijanskim ─Źelnicima u Beogradu. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je 20. svibnja posjetio Bosnu i Hercegovinu, a turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu i zamjenik premijera Ali Babacan su to u─Źinili ranije.

─îak i zapadni ─Źelnici pokazuju interes za regiju. Ameri─Źki dr┼żavni tajnik John Kerry i britanski ministar vanjskih poslova Filip Hammond su posjetili Bugarsku u sije─Źnju, dok visoki ameri─Źki du┼żnosnici redovito putuju u Rumunjsku.

Zapadne vlade na Balkanu imaju dva glavna cilja: odr┼żavanje stabilnosti u zapadnom dijelu regije i smanjivanja utjecaja Rusije. Na kraju, Sjedinjene Dr┼żave i Europska unija su uklju─Źeni u unutarnju politiku Balkana jo┼í od kada je NATO intervenirao u ratu u Bosni i onom na Kosovu 1999. Zapadne trupe se i dalje rotiraju u mirovnoj misiji na Kosovu, dok Europska unija koristi znatnu koli─Źinu resursa i politi─Źkog kapitala kako bi se provele reforme i pokrenuo gospodarski razvoj u regiji, iako s vrlo mje┼íovitim rezultatima.

Zapad je u prednosti ┼íto ima dovoljno sredstava za razvoj i obranu i mo┼że ih podijeliti izme─Ĺu zemalja gladnih za gospodarskim rastom. Me─Ĺutim, nije mogu─çe da ─çe zemlje poput Srbije i Makedonije u sljede─çem desetlje─çu u─çi u EU, jer ih ko─Źe unutarnje podijele i jak otpor sada┼ínjih ─Źlanica EU.

No, svejedno jo┼í uvijek imaju pristup gospodarskim koristima koje proizlaze iz bliskih veza s Europom. Izme─Ĺu 2014. i 2020. godine Europska unija planira dati pola milijarde eura Srbiji, potencijalnoj ─Źlanici EU, ali i vi┼íe od milijarde eura Bugarskoj, koja je dio Unije i njeni gra─Ĺani slobodno mogu putovati i raditi u svim zemljama ─Źlanicama. Osim toga, tu je i jaka pomo─ç u obrani koja od Bugarske ─Źini ─Źlanicu NATO saveza u kojoj ─çe se oja─Źati obrana u blizini ruskih granica.

Kriza u Ukrajini potaknula Sjedinjene Dr┼żave na ideju ja─Źanja obranu du┼ż isto─Źnog ruba NATO-a, a zauzvrat je Savez stvorio odgovaraju─çu silu i nove multinacionalne snage za brzu intervenciju koje je u stanju vrlo brzo mobilizirati.

Istovremeno je uspostavljen lanac ispostava na Isto─Źnom Balkanu i poziva se na jedinstvo i integraciju snaga koje bi mogle poslu┼żiti kao zapovjedno sredi┼íte u vrijeme sukoba.

U isto vrijeme, borba u Ukrajini je potaknula Europsku uniju da postaviti prioritete u nacrtu jedinstvenog ju┼żnog koridora za opskrbu prirodnim plinom, s namjerom da se zaobi─Ĺe ruski energetski gigant Gazprom i smanji ovisnost Europe o Moskvi. ┼átovi┼íe, Zapad je sna┼żno savjetovao Bugarsku da odbije sudjelovati u projektu “Ju┼żni tok” i u prosincu pro┼íle godine je Rusija odustala od projekta.

Sa svoje strane, Rusija koristi svoj utjecaj na Balkanu, jer ima bliske povijesne i kulturne veze sa zemljama kao ┼íto su Srbija i Gr─Źka, kako bi prijetila zapadnim interesima. Ipak, interesi Kremlja u regiji su uglavnom povezani s pogor┼íanjem odnosa Rusije sa Zapadom. Cilj Rusije na Balkanu je sprije─Źiti ja─Źanje prisutnosti zapadnih trupa i vojne infrastrukture u regiji, a da pritom zadr┼żi dovoljno snage za provedbu strate┼íkih energetskih infrastrukturnih projekata. Iako Zapad ima vi┼íe sredstava za ulo┼żiti na Balkan, Rusija ima brojne regionalne energetske resurse i mo┼że jam─Źiti brojne kredite vladama na Balkanu. Moskva je uspjela zadr┼żati dobre diplomatske odnose s nekim lokalnim oligarsima, posebice u Bugarskoj, dok je u Srbiji u 2008. godine Gazprom stekao ve─çinski udio u nacionalnoj naftnoj kompaniji NIS. Ba┼í kao i Europska unija, Rusija je u protekle dvije godine Srbiji odobrila kredite u iznosu od oko 1,3 milijardi eura. Kremlj je tako─Ĺer potpisao energetske ugovore i dao kredit Republici Srpskoj, srpskom entitetu u Bosni i Hercegovini.

Sada se pritisak Zapada s projekta “Ju┼żni tok” prebacio na plinovod kojeg Rusija planira izgraditi, takozvani “Turski tok”, kojim Gazprom ┼żeli sprije─Źiti napore za energetsku diversifikaciju Europe. Plinovod ─çe ruski prirodni plin preko Crnog mora do tursko-gr─Źke granice preko Gr─Źke i Makedonije isporu─Źivati podru┼żnicama u Srbiji i Ma─Ĺarskoj. Istovremeno su, uz Tursku, ove ─Źetiri zemlje u sredi┼ítu diplomatskog pritiska Rusije, iako zbog financijskih izazova i unutarnjih problema na Balkanu utjecaj Moskve mo┼że biti relativno ograni─Źen.

Turska ima svoje kulturne veze i gospodarske interese na Balkanu, ali trenutno nema resurse i vojnu mo─ç da bi se suprotstavljala Rusiji ili Zapadu. Jedan od strate┼íkih ciljeva Turske je zadr┼żati utjecaj u Crnom moru. Povijesno je Ankara dosegla ─Źak i do Dunava, ali ostvarivanje ovo cilja podrazumijeva potrebu za uspostavom odnosa s ostalim balkanskim dr┼żavama koje izlaze na Crno more. No, Turska je posebno anga┼żirana u poku┼íaju da se zbli┼żi s Bosnom i Hercegovinom, gdje svoj utjecaj namjerava oja─Źati kroz kulturne i povijesne veze.Ove su veze va┼żne, jer su bosanski muslimani po─Źeli migracije u Tursku jo┼í u 17. stolje─çu i nekoliko milijuna turskih gra─Ĺana danas ima bosanske korijene ili su Bo┼ínjaci. Polaze─çi od tih etni─Źkih i povijesnih veza, Turska je odlu─Źila ulagati u Bosnu i Hercegovinu.

Ipak, Ankara ne mo┼że odgovarati razini financijskih investicija zapadnih sila i Rusije na Balkanu, ali je zato zemlja koja izlazi na Crno more i kao ─Źlanica NATO saveza ima zna─Źajnu ulogu u nastojanjima Bugarske i Rumunjske u ja─Źanju obrambene suradnje kao odgovor na krizu u Ukrajini. Nadalje, Turska je mogla koristiti financijske i politi─Źke instrumente da se pove┼że s BiH i danas je me─Ĺu prvih pet investitora u zemlji. “Turska tok”, ako bude izgra─Ĺen, bez sumnje ─çe pobolj┼íati poziciju Turske i Ankara bi mogla igrati sredi┼ínju ulogu u njegovoj izgradnji. Iskoristit ─çe tu ulogu da pobolj┼ía svoje odnose sa zemljama koje ─çe koristiti plin iz Turske, uklju─Źuju─çi Makedoniju i Srbiju. Me─Ĺutim, ostaje ─Źinjenica da je, unato─Ź pozornosti od najve─çih sila, Balkan ─Źesto nestabilan, a ta nestabilnost mo┼że sprije─Źiti utjecaj stranih sila.

Na primjer, eksplozija smrtonosnog nasilja u Makedoniji 9. svibnja, kada je Ministarstvo unutarnjih poslova pokrenulo lov na navodne militantne, etni─Źke Albance, zavr┼íila je smr─çu osam policajaca i 14 navodnih militanata. Gotovo 40 policajaca je ranjeno, a 30 militanata je uhi─çeno. Tu su i nepotvr─Ĺena izvje┼í─ça o civilnim ┼żrtvama. Makedonska vlada je rekla da je cilj bio sprije─Źiti militante da izvr┼íe planirane teroristi─Źke napade u zemlji. Me─Ĺutim, mnogi vjeruju da se radilo o politi─Źki motiviranoj represiji, namjerno insceniranoj kako bi se odvratila pozornost od nedavno otkrivenog nezakonitog prislu┼íkivanja od strane vlade.

Krvoproli─çe u Kumanovu, zajedno s objavama protuzakonito pribavljenih informacija o gra─Ĺanima dodatno potkopava vjerodostojnost vlade kojoj ljudi ionako vi┼íe ne vjeruju. 17. svibnja se na desetke tisu─ça prosvjednika okupilo se u glavnom gradu Skopju, a do kompromisa izme─Ĺu vlade i oporbenih stranaka nije do┼ílo ni intervencijom zapadnih diplomata. Opstanak vlade je ipak i dalje upitan. Rusija ra─Źuna na ┼íirenje plinovoda od Turske preko Makedonije do srednje Europa, ali nestabilnost u zemlji prijeti da ugroziti ruske planove u vrijeme kada prijestolnice kroz koje trebaju prolaziti alternativni pravci nisu suglasne s ruskim prijedlozima. Bugarska vlada se pod pritiskom SAD-a i Europske unije protivi se sudjelovanju u rukom projektu, dok Albanija u vanjskoj politici zadr┼żava pro-zapadnu orijentaciju.

S tako mnogo na kocki, rusko Ministarstvo vanjskih poslova je kao odgovor na prosvjede izrazilo sna┼żnu potporu makedonskoj vladi, kritiziraju─çi jednako oporbene stranke i nevladine udruge, optu┼żuju─çi ih da su u dogovoru sa zapadnim silama odabrali slijediti ideologiju kaoti─Źne “Obojene revolucije”.

Sada┼ínja makedonska vlada se deklarativno zala┼że za ulazak u NATO i Europsku uniju, ali je otvorena za projekt prolaska ruskog plinovoda. Slaba vlada u vrijeme rastu─çe nestabilnosti spre─Źava zemlju iz postaje odani zapadni saveznik ili pouzdan partner Rusiji. Sukobi u Makedoniji mogu pokrenuti nove etni─Źke napetosti i nasilja na Balkanu gdje se politi─Źke granice ne podudaraju s etni─Źkim. Iako nedavno nasilje vjerojatno ne─çe prije─çi makedonsku granicu, barem u neposrednoj budu─çnosti, problemi Makedonije brinu cijelu regiju. Srbija je podigla stanje pripravnosti, a Bugarska je poslala vojnike da poja─Źaju granicu.

Od 1999. godine zapadne vlade rade kako bi stabilizirale Kosovo i susjedstvo kroz prisutnost mirovnih snaga i razvojnih programa na velikoj skali. Bruxelles, kao preduvjet za ─Źlanstvo u EU, vr┼íi pritisak na Srbiju da normalizira odnose s Kosovom, boje─çi se da bi potencijalni porast borbenosti uz kosovsko-makedonsku granicu moglo ugroziti stabilnost i potkopati napore koje Zapad ve─ç du┼że vrijeme ula┼że u regiju. U kona─Źnici, bez obzira koliko vremena i politi─Źke mo─çi se izvana ulo┼żilo na Balkanu, uspjeh uvijek ovisi o prisutnosti jake i stabilne “uprave”. Me─Ĺutim, vlade na Balkanu su notorno slabe. U Bugarskoj su dru┼ítveni nemiri 2013. godine vladu prisilili na ostavku i od tada je zemlja imala nekoliko koalicijskih vlada, kratkog trajanja i koje su zbog unutarnjih sporova. U me─Ĺuvremenu, politi─Źka paraliza u Bosni i Hercegovini spre─Źava provo─Ĺenje ekonomskih i politi─Źkih reformi, a prosvjedi zbog korupcije u 2014. godini su naglasili nemogu─çnost politi─Źkog sustava da rije┼íi probleme u zemlji.

Mete┼ż balkanske politike omogu─çuje stranim silama da se mije┼íaju, pove─çavaju─çi svoj utjecaj kroz financijsku i politi─Źku potporu lokalnim vlastima, ali u isto vrijeme krhkost balkanskih dr┼żava spre─Źava njihovo o┼ítrom opredjeljenje za jednu ili drugu vanjsku silu. Poput drugih grani─Źnih zemalja Europe, mnoge od balkanskih zemalja su poku┼íale zadr┼żati odre─Ĺeni stupanj neutralnosti, ┼íto zna─Źi da izbalansiranom strategijom balkanske vlade mogu dobiti povoljne ekonomske sporazume, financijsku pomo─ç i politi─Źku potporu od vi┼íe vanjskih centara.

Geopoliti─Źka suparni┼ítva i lokalni sporovi u regiji su povijesno tvorili eksplozivnu kombinaciju i bili pogonsko gorivo vojnih sukoba poput Prvog svjetskog rata, kao i brojnih oru┼żanih sukoba na Balkanu. Danas se natjecanje izme─Ĺu stranih sila odvija kroz vi┼íe nijansi ekonomskog utjecaja, pru┼żanje obrambene suradnje i politi─Źke potpore za kroz koje se ostvaruju ciljevi u regiji.

Sukob u Makedoniji i njegov potencijal da poremetiti planove Rusije u regiji danas utjelovljuje najve─çi problem stranih sila na Balkanu. Dok su Zapad, Rusija i Turska svi ┼żeljni da pumpaju kapital u regiju i pobolj┼íaju je, slabe vlade i dalje balansiraju izme─Ĺu vanjskih sila. Ostaje da se vidi koliko dugo to mo┼że trajati”, pi┼íe ameri─Źka obavje┼ítajno-analiti─Źka agencija Stratfor.

Iako u Makedoniji mnogi izbjegavaju potvrditi vezu destabilizacije vlade u Skoplju i plinovoda “Turski tok”, te svi tvrde “kako samo ┼żele svrgnuti diktaturu i korumpiranu vlast”, sada je to u njihovo ime u─Źinio Stratfor. U analizi se jasno nagla┼íava koliko je strate┼íki va┼żno sprije─Źiti ruski utjecaj na Zapadnom Balkanu, kojeg Moskva ja─Źa kroz projekte, ulaganja i politi─Źku podr┼íku “krhkim vladama u regiji”.

Drugi va┼żan segment koji se da i┼í─Źitati je onaj geostrate┼íki. Naime, NATO sebi nikako ne mo┼że dozvoliti da u zale─Ĺu jedne Rumunjske i Bugarske imaju zemlje koje ─çe imati jake veze s Rusijom. Takva situacija pod znak pitanja dovodi cijeli sustav obrane “isto─Źnog ┼ítita u slu─Źaju ruske agresije u crnomorskoj regiji”, ┼íto u kona─Źnici zna─Źi da ─çe Washington sve vi┼íe ja─Źati utjecaj u regiji, koriste─çi se svim vrstama pritisaka.

Posebno va┼żan je dio koji poja┼ínjava pogodnosti koje bi Turska mogla imati izgradnjom ruskog plinovoda na svom teritoriju i distribucijskog ─Źvori┼íta na granici s Gr─Źkom, ali se Ankaru podsje─ça na njenu ulogu u NATO savezu i da zbog “ruske prijetnje” kao zemlja koja izlazi na Crno more mora biti dio zajedni─Źke obrambene strategije u nastanku. Kroz cijeli tekst je primjetno da su “strane sile” koje pola┼żu pravo na Zapadni Balkan one zapadne, Rusija tu nema ┼íto tra┼żiti, dok se Turska mora osvijestiti i znati gdje joj je mjesto.

Zanimljiv je dio u kojem se teroristi u Kumanovu opisuju kao “navodni militanti”, ┼íto je potpuna besmislica i potpuno iskrivljivanje ─Źinjenica. Blaga terminologija kojom se opisuje albanska teroristi─Źka skupina u Kumanovu se mo┼że objasniti jedino ─Źvrstim vezama ameri─Źke administracije s Pri┼ítinom i Tiranom, centrima kojima se nisu htjeli zamjeriti ─Źak ni jednoj u najobi─Źnijoj analizi.

Jednako tako se ne spominje miting podr┼íke makedonskoj vladi, koji je odr┼żan samo dan poslije oporbenog skupa i bio je kudikamo brojniji od onoga kojega je uspio okupiti oporbeni makedonski lider Zoran Zaev.

I na kraju, kako pi┼íe Stratfor, ovakva je situacija eksplozivna mje┼íavina koja je ve─ç uzorkovala sukobe u pro┼ílosti. Dakle Balkanu su potrebne “odlu─Źne vlade” – prozapadne, naravno – koje ─çe se jasno opredijeliti na ─Źijoj su strani, dok slabe aktualne vlasti na jugoisto─Źnim granicama Europske unije trenutno vode “izbalansiranu strategiju kojom mogu dobiti povoljne ekonomske sporazume, financijsku pomo─ç i politi─Źku potporu od vi┼íe vanjskih centara”. Posljednja re─Źenica, kojom se nagla┼íava “kako nam ostaje da vidimo koliko dugo ovakva situacija mo┼że potrajati”, ne odi┼íe optimizmom. Poznaju─çi na─Źine ostvarivanja geopoliti─Źkih i geostrate┼íkih interesa Washingtona, zaista se mo┼żemo svemu nadati, posebice sada kada smo opet u sredi┼ítu njihove pozornosti.
 
 
(altermainstreaminfo.com.hr,youtube/uredio:nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=21237"] PRETHODNI ─îLANAK [/button_icon]
[facebook]

Filed under: GLOBALNA KRIZA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , ,