Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » Featured, NOVAC » PRODAJU KAO DA NIJE NJIHOVO: Kona─Źno otkriveno kako su prodane hrvatske zlatne rezerve

PRODAJU KAO DA NIJE NJIHOVO: Kona─Źno otkriveno kako su prodane hrvatske zlatne rezerve

zlato-hrvatskaUtrka za zlatom u svijetu traje ve─ç stotinama godina. Zlato donosi stabilnost ekonomije, ja─Źinu valute i dobru gospodarsku poziciju na me─Ĺunarodnom planu. Dr┼żave s najve─çim zlatnim rezervama u svijetu su SAD, Njema─Źka, Italija, Francuska i Kina. Zlatnim rezervama mogu se pohvaliti i zemlje u regiji, no ne i Hrvatska koja je zlatne poluge naslije─Ĺene nakon raspada Jugoslavije, jednostavno prodala

Hrvatska narodna banka u mandatu guvernera ┼Żeljka Rohatinskog prodala je zlatne rezerve koje je Hrvatska naslijedila raspadom SFRJ.

Odluka Hrvatske narodne banke o prodaji zlata izaziva kontroverze u javnosti jer, osim ┼íto gotovo sve zemlje u svijetu dr┼że odre─Ĺenu koli─Źinu zlata kao rezervu, prodaja se odvijala 2001. godine. kada je cijena bila prili─Źno niska, te je od tada cijena zlata vi┼íestruko porasla. Cijena zlata u vrijeme kada ga je HNB prodavala kretala se oko 280 dolara za uncu, dok je danas vrijednost oko 1200 dokara.

U odgovoru na zastupni─Źko pitanje, saborskog zastupnika Gorana Mari─ça, Vlada je otkrila detalje tih transakcija.

HNB “naslijedila” i prodala vi┼íe od 13 tona zlata

Kako se navodi u odgovoru Vlade, Sredinom travnja 2001. godine, Republika Hrvatska je nakon postignutog sporazuma o podjeli dijela imovine biv┼íe SFRJ, pohranjenog u Banci za me─Ĺunarodna poravnanja u Baselu (BIS), postala vlasnica 13,127 tona zlata koje je, knji┼żeno je po njegovoj tr┼żi┼ínoj vrijednosti na dan priljeva, tj. 13. lipnja 2001. godine, u iznosu od USD 114.939.321,71, odnosno 272,35 dolara po unci.

Dio tog zlata bio je pohranjen u fizi─Źkom obliku u ┼ávicarskoj narodnoj banci, dok se dio nalazio na ra─Źunima “nealociranog zlata” tj. onog kojim se trguje u nematerijalnom obliku.

“Budu─çi da zlato na gore navedenim ra─Źunima (po vi─Ĺenju) ne nosi nikakav prinos Direkcija za upravljanje me─Ĺunarodnim pri─Źuvama i deviznom likvidno┼í─çu HNB-a kontaktirala je Swiss National Bank, BIS i Bank of England, te komercijalne banke (Credit Suisse FB, UBS, Deutsche bank i Rabobank) s namjerom plasiranja zlata u kratkoro─Źne depozite. Kako se tr┼żi┼íte depozita zlata nalazi u Londonu, zlato locirano u New Yorku i Bernu premje┼íteno je u London, te se zajedno sa zlatom lociranim u Londonu deponiralo kod BIS-a na rok od 2 mjeseca. Na taj je na─Źin po dospije─çu depozita svo zlato HNB trebalo biti locirano u Londonu”, navodi se u odgovoru Vlade zastupniku Goranu Mari─çu.

Iz Vlade navode da su depoziti u zlatu plasirani su u dva navrata po ukupno tri iznosa, sa istim datumom dospije─ça, 25. rujna 2001. godine. Prvo je dan depozit sa ra─Źuna u Londonu, a zbog potrebne najave izvr┼íenja transakcije zlato sa ra─Źuna u Bernu i New Yorku imalo je datum namirenja 3 radna dana kasnije. Kamata na plasirane zlatne depozite obra─Źunata je u dolarima po cijeni koja je bila aktualna na dan ugovaranja transakcija 20. srpnja 2001. godine, 268,10 dolara za uncu, a po dospije─çu je ispla─çena na dolarski ra─Źun HNB na FED-u.

Iz Vlade prodaju me─Ĺunarodnih pri─Źuva poja┼ínjavaju time ┼íto HNB tada nije bio za┼íti─çen u slu─Źaju pada cijene, te da je nemogu─çe predvitjeti kretanje cijene zlata, dok se kod instrumenata s fiksnim prinosom mo┼że procijeniti dobit u budu─çem razdoblju.

HNB-u zlato prerizi─Źno i nepredvidivo, a zarada se ne mo┼że uplatiti uhljebima u prora─Źun

“Dana 22. kolovoza 2001. godine donijeta je odluka o prodaji zlata iz portfelja me─Ĺunarodnih pri─Źuva sa “forward” valutom 25. rujan 2001. godine, kada su dospijevali depoziti deponirani kod BIS-a. Direkcija za upravljanje me─Ĺunarodnim pri─Źuvama i deviznom likvidno┼í─çu HNB-a je, uz prethodnu analizu, predlo┼żila da se za donji limit prodaje postavi cijena od 276 dolara po unci. Ta je cijena osiguravala prinos u razdoblju dr┼żanja zlata od preko 5 posto, ┼íto je, s obzirom na kamate dolarskog tr┼żi┼íta novca koje su se u tom razdoblju nalazile na razini ni┼żoj od 4 posto, predstavljalo zadovoljavaju─çi prinos. Uz to je potrebno naglasiti da portfelj HNB nije bio za┼íti─çen u slu─Źaju pada cijene zlata. Naime, cijena zlata ima volatilnost bitno ve─çu od okvira unutar kojeg se nalaze sve ostale investicije me─Ĺunarodnih pri─Źuva HNB, a prinos zlata u bilo kojem razdoblju mo┼że biti i negativan. Drugim rije─Źima, zlato nema nikakvu o─Źekivanu dobit, ve─ç njegova cijena fluktuira ovisno o mnogobrojnim tr┼żi┼ínim faktorima koje je nemogu─çe predvidjeti. S druge strane, portfelju instrumenata s fiksnim prinosom (depoziti, reverse repo sporazumi, obveznice i sl.) mo┼że se procijeniti dobit u odre─Ĺenom budu─çem razdoblju, a mogu─çnosti gubitka de facto nema”, navodi se u odgovoru Vlade.


Posebno je zanimljivo obja┼ínjenje da se dobit ostvarena porastom cijene zlata ne mo┼że uplatiti u prora─Źun, ve─ç ide direktno u kapital HNB-a.

“Nadalje, eventualna dobit ostvarena mogu─çim porastom cijene zlata ide direktno u Kapital HNB-a i nije uplativa u dr┼żavni prora─Źun, dok se zarada po kuponima i kamatama na depozite te obveznice, kao i realizirana zarada po ulaganjima u instrumente s fiksnim prinosom mo┼że uplatiti u dr┼żavni prora─Źun”, navodi se u odgovoru Vlade.

Zlato je prodano s datumom 25. rujna 2001. godine, a prodajna cijena je iznosila 277,78 dolara za uncu.

Ivan Šuker (HDZ) kao ministar financija prodao zlata za 31 milijun dolara

Osim toga, Hrvatskoj je u procesu sukcesije, temeljem dokumenata potpisanih u lipnju 2004. i svibnju 2005. godine, pripao i 23-postotni udio u zlatu koje je bilo pohranjeno kod sredi┼ínje banke Francuske i poslovne banke Credit Suisse, Zurich. To zlato je, kako navodi Vlada prodano po nalogu Ministarstva financija, u ─Źijoj je ingerenciji raspolaganje imovinom biv┼íe SFRJ, a na ─Źijem ─Źelu je tada bio Ivan ┼áuker.

“Prodaja zlata obavljena je 29. studenoga 2005. godine i to: 42.494,396 unci zlata prodano je za 21.058.097,94 USD po cijeni od 495,55 USD te 20.350,758 unci za 10.096.011,04 USD po cijeni 496,1 USD. Prodajom tog zlata Republika Hrvatska ostvarila je ukupno 31.154.108,98 USD.”, navode iz Vlade.

Hrvatska narodna banka nema niti grama zlata, jer su posljednje zlatne rezerve prodane prije više od desetljeća, dok su cijene bile na vrlo niskim razinama.

Tko se mo┼że pohvaliti s najvi┼íe rezervi zlata na svijetu?

Prema listi koju je objavio Svjetski savjet za zlato, od zemalja u bli┼żem susjedstvu najbolje stoji Srbija, koja se sa 16,6 tona zlatnih rezervi nalazi na 62. mjestu, Makedonija s 6,8 tona zlata zauzima 77. poziciju, dok je Slovenija 90. s 3,2 tone. Bosna i Hercegovina na 93. je mjestu s tri tone zlata na listi od sto zemalja rangiranih prema koli─Źini rezervi tog plemenita metala.

Me─Ĺutim, na listi nema Crne Gore ni Hrvatske, koja je svoje zlato prodala jo┼í prije desetak godina.

‘Republika Hrvatska je u Bruxellesu 10. travnja 2001. potpisala Dodatak Ugovoru o pitanjima sukcesije za podjelu dijela imovine biv┼íe SFRJ pohranjene u Banci za me─Ĺunarodne namire (BIS) u Baselu. Prema tom ugovoru, Hrvatskoj je pripalo 28,49 posto sredstava biv┼íe SFRJ na ra─Źunima u BIS-u, na temelju ─Źega je Hrvatska postala vlasnicom 8,32 milijuna ameri─Źkih dolara u devizama i 13,127 tona zlata u polugama. Zlato je prodano u dva navrata BIS-u.

Prinos na ukupnu prodanu koli─Źinu zlata dobivenu na osnovi sukcesije (13,127 tona, tj. 422.027,985 unci) od 13. travnja do 25. rujna iznosio je 7,44 posto na godi┼ínjoj razini’, poja┼ínjeno je prije nekoliko godina iz Ureda za odnose s javno┼í─çu HNB-a.

Ovisno o izvoru i ra─Źunicama te promjenama cijene zlata na tr┼żi┼ítu, Hrvatska je prije vi┼íe od 10 godina do┼íla u posjed zlata vrijednog izme─Ĺu 135 i 168 milijuna eura. Nakon prodaje zlata BIS-u, Hrvatska vi┼íe nema zlatne rezerve. Prema mi┼íljenju pojedinih stru─Źnjaka, zlato smo prodali u najgore vrijeme, kada je njegova cijena na tr┼żi┼ítu bila gotovo najni┼ża u proteklih 10 godina. Prema podacima iz Godi┼ínjeg izvje┼í─ça HNB-a za 2001. godinu, priljev deviza od prodanog zlata iznosio je 117,31 milijun dolara.

┼ápekulira se pak da je spornom prodajom, nakon koje je cijena zlata rasla, ostvaren profit od svega nekoliko milijuna dolara te da je do danas propu┼ítena zarada od pribli┼żno 480 milijuna dolara.

Hrvatska narodna banka nema niti grama zlata, jer su posljednje zlatne rezerve prodane prije više od desetljeća, dok su cijene bile na vrlo niskim razinama.
 
(index.hr,tportal.hr,youtube.com/uredio:nsp)

Filed under: Featured, NOVAC · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,