Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » Featured, NOVAC » Kona─Źno otkriveno: Ovo su vrhovni bankari koji upravljaju svijetom iz ┼ávicarske i koji su isplanirali kreditnu krizu u ┼ívicarskim francima

Kona─Źno otkriveno: Ovo su vrhovni bankari koji upravljaju svijetom iz ┼ávicarske i koji su isplanirali kreditnu krizu u ┼ívicarskim francima

bis-bankaInteresantno je da ljudi uop─çe nisu ─Źuli za banku BIS – Banka za me─Ĺunarodna poravnanja, a to je ─Źudno po┼íto je to najva┼żnija banka na svijetu, va┼żnija ─Źak i od MMF-a i Svjetske banke. Ona se ve─ç desetlje─çima nalazi u centru globalne mre┼że novca, mo─çi i tajnog globalnog utjecaja

Za jednu ozbiljnu i tajnu organizaciju, banka BIS-a se pokazala prili─Źno okretnom. Ona je pre┼żivjela prvu globalnu depresiju, kraj isplata od┼ítete i zlatni standard (koji su bili njena svrha postojanja), uspon nacizma, Drugi svjetski rat, sporazum Bretton Woods, Hladni rat, financijske krize iz osamdesetih i devedesetih godina, zatim ra─Ĺanje MMF-a i Svjetske banke, i na kraju pad komunizma.

Stolje─çima kru┼że pri─Źe, neke temeljene na labavim ─Źinjenicama, druge na spekulacijama, o skupini ljudi koji “kontroliraju svijet”. Neke od ovih pri─Źa su djelomi─Źno to─Źne, neke su potpuno izmi┼íljene, a neke potpuno to─Źne, kao ┼íto su pri─Źe vezane za Banku Me─Ĺunarodnih sporazuma, na koju nitko ne obra─ça pozornost.

Ovo je pri─Źa o njima.

Slijedi izvadak iz knjige “Baselov toranj: sjenovita povijest tajne banke koja upravlja svijetom” koju je napisao Adam LeBor:

Najekskluzivniji klub na svijetu ima 18 ─Źlanova. Oni se okupljaju svakog drugog mjeseca nedjeljom u sedam sati nave─Źer u sali za konferencije E u kru┼żnom tornju ─Źiji zatamnjeni prozori gledaju na centralnu ┼żeljezni─Źku stanicu u Baselu (grad na sjeveru ┼ávicarske). Njihove rasprave traju oko jedan sat, ponekad sat i pol. Neki od njih povedu svog kolegu, ali oni rijetko govore za vrijeme ovih povjerljivih sastanaka.

Kada se sasatanak zavr┼íi, svi koji su do┼íli s ─Źlanovima odlaze, a ostali se povla─Źe u salu za ve─Źeranje na 18. katu gdje u┼żivaju u odli─Źnoj hrani i jo┼í boljem vinu. Ve─Źera traje do 11 sati nave─Źer, ponekad i do pono─çi. Isti protokol se koristi ve─ç vi┼íe od 8 desetlje─ça. Sve ono ┼íto se ka┼że za stolom za ve─Źeranje tamo i ostaje.

Svi ovi ─Źlanovi, ve─çinom mu┼íkarci, vrlo su mo─çni ljudi i svi su sredi┼ínji bankari. Oni dolaze u Basel na sastanak Ekonomskog konzultativnog odbora (ECC) Banke Me─Ĺunarodnih sporazuma (BIS), koja predstavlja banku koja upravlja svim sredi┼ínjim bankama.

Me─Ĺu trenutnim ─Źlanovima su Ben Bernanke, predsjedavaju─çi Federalnih rezervi SAD, sir Mervyn King, guverner Banke Engleske, Mario Draghi iz Europske sredi┼ínje banke, Zhou Xiaochuan iz Banke Kine i guverneri sredi┼ínjih banaka Njema─Źke, Francuske, Italije, ┼ávedske, Kanade, Indije, Brazila i ┼ápanjolske.

Po─Źetkom 2013. godine, kada je ova knjiga pu┼ítena u tisak, King je predvodio ECC. Okupljanje ove utjecajne skupine su otvoreno samo za malu odabranu skupinu sredi┼ínjih bankara iz naprednih ekonomija. ECC preporu─Źa budu─çe ─Źlanstvo i organizaciju tri komiteta BIS-a koji upravljaju globalnim financijskim sustavom, platnim sustavima i me─Ĺunarodnim tr┼żi┼ítem. Ovaj odbor tako─Ĺer priprema prijedloge za sastanke o globalnoj ekonomiji.

Ti sastanci po─Źinju u 9:30 ujutro svakog ponedjeljka ujutro u sobi B i traju oko tri sata. Na tim sastancima King predsjedava skupinom guvernera sredi┼ínjih banka 30 dr┼żava koje su procijenjene kao najva┼żnije za svjetsku ekonomiju. Sastancima koji se odr┼żavaju ponedjeljkom prisustvuju, pored predstavnika koji se okupljaju u nedjelju, Indonezija, Poljska, Ju┼żna Afrika i Turska. Guverneri 15 manjih dr┼żava kao ┼íto su Ma─Ĺarska, Izrael i Novi Zeland mogu prisustvovati, ali samo kao promatra─Źi.

Na kraju sastanka guverneri svih 60 ─Źlanova BIS-a prisustvuje ┼ívedskom stolu u sali za ve─Źeranje na 18. katu. Sala za ve─Źeranje, koju je dizajnirala ┼ívicarska arhitektonska tvrtka Herzog & de Meuron, ima bijele zidove, crni strop i spektakularan pogled na ┼ávicarsku, Francusku i Njema─Źku. U 2 popodne, sredi┼ínji bankari i njihovi pomo─çnici se vra─çaju u sobu B kako bi odr┼żali sastanak guvernera i diskutirali o drugim va┼żnim temama zaklju─Źno sa 5 popodne.

King ima dosta druga─Źiji pristup nego njegov prethodnik, Jean-Claude Trichet, biv┼íi predsjednik Europske sredi┼ínje banke. Trichet se strogo pridr┼żavao protokola po kojem su sredi┼ínji bankari imali pravo govoriti po redu va┼żnosti, ┼íto zna─Źi da su prvi govorili guverneri Federalnih Rezervi, zatim Banke Engleske, pa Bundesbanke itd. King koristi tematski i jednak pristup, omogu─çavaju─çi rasprave koje uklju─Źuju odjednom sve nazo─Źne ─Źlanove.

Ova skupina guvernera ima klju─Źnu ulogu u na─Źinu reagiranja svijeta na svjetsku financijsku krizu. Rasprave o tome moraju biti povjerljive, ali sastanci stru─Źnjaka omogu─çuju svima podijeliti svoja iskustva.

Uprava BIS-a te┼íko radi na tome da osigura prijateljsku i klupsku atmosferu i uspijeva u tome. Banka organizira ─Źitavu flotu limuzina koje kupe guvernere s aerodroma u Z├╝richu i doveze ih do Basela. Za guvernere nacionalnih banaka, koji nadgledaju razli─Źite vrste nacionalnih ekonomija, organiziraju se odvojeni doru─Źak, ru─Źak i ve─Źera, tako da nitko ne bude zapostavljen.

Paul Walker, biv┼íi predsjedavaju─çi Federalnih rezervi koji je nazo─Źio sastancima, rekao je da se mnogi sredi┼ínji bankari bolje osje─çaju ovdje nego u svojoj vladi. Biv┼íi guverner Nacionalne banke Ma─Ĺarske, Peter Akos Bod, rekao da su glavne teme rasprave bile kvalitetu vina i glupost ministara financija, te da se niste mogli da priklju─Źiti razgovoru ako niste bili upoznati s vinom.

Svi guverneri koji prisustvuju dvodnevnom okupljanju vode ra─Źuna o povjerljivosti, diskreciji i sigurnosti na najvi┼íoj razini. Sastanci se odr┼żavaju na nekoliko katova koji su u uporabi samo kada su guverneri prisutni.

┼ávicarske vlasti nemaju nikakvu nadle┼żnost nad prostorijama BIS-a. Zapravo, ┼ívicarskim vlastima je potrebna dozvola uprave BIS-a da bi u┼íli u zgradu banke.

BIS ima pravo komunicirati u ┼íiframa i prima i ┼íalje prepiske u torbama koje ne smiju biti otvarane niti proveravane. Banka BIS je izuzeta od pla─çanja ┼ívicarskih poreza. Njeni zaposlenici ne moraju pla─çati porez na prihode koji su obi─Źno prili─Źno velikodu┼íni u usporedbi s privatnim sektorom. Godi┼ínja pla─ça generalnog menad┼żera je 2011. godine iznosila 763.930 ┼ívicarskih franaka, Dok su ┼íefovi odjela dobivali 587.640 franaka godi┼ínje, ne ra─Źunaju─çi napojnice. Tako─Ĺer, zaposleni u banci u┼żivaju posebne privilegije.

Vi┼íi menad┼żeri imaju status diplomata kada vr┼íe svoju du┼żnost u ┼ávicarskoj, ┼íto zna─Źi da njihove torbe ne smiju se pregledaju (osim u slu─Źaju da postoji dokaz o o─Źiglenoj kriminalnoj radnji). Svi du┼żnosnici banke imaju imunitet na ┼ívicarski zakon za vrijeme svoje du┼żnosti u ┼ávicarskoj. Me─Ĺutim, pla─çe i privilegije nisu jedino ┼íto odgovara osoblju ove banke. Zaposlenici banke zapo┼íljava ljude iz 50 razli─Źitih dr┼żava, tako da je atmosfera prili─Źno multinacionalna i kozmopolitska. Svi oni su vo─Ĺeni osje─çajem da ─Źine ne┼íto za svjetsko dobro.

Uprava banke je se poku┼íala pripremiti za bilo koju situaciju, tako da se ┼ívicarska policija ne mora mije┼íati. Sto┼żer BIS-a posjeduje medicinsko osoblje i vlastito skloni┼íte u slu─Źaju teroristi─Źkog napada ili oru┼żanog sukoba. Imovina BIS-a ne mo┼że biti oduzeta putem ┼ívicarskog zakona.

BIS strogo ─Źuva diskreciju bankara. Agenda i transkripti sastanaka ne smiju se objavljuju ni u kakvom obliku. Ponekad je dozvoljena konferencija za novinare nakon nekih sastanaka.

Zašto bi nas onda to trebalo zanimati? Bankari se sastaju otkad je novac izmišljen. Središnji bankari sebe promatraju kao visoke svećenike financija, kao tehnokrati koje nadgledaju monetarne rituale i financijske liturgije.

Ipak, guverneri koji se sastaju u Baselu svakog drugog mjeseca predstavljaju sluge javnosti. Njihove pla─çe, avionske karte, hotelske ra─Źune i mirovine pla─çaju se iz d┼żepa javnosti. Nacionalne rezerve u sredi┼ínjim bankama predstavljaju javni novac. Rasprave sredi┼ínjih bankara na sastancima, informacije koje se razmjenjuju i odluke koje se donose su usko povezane s politikom.

Oni upravljaju novceom nacionalnih ekonomija. Oni postavljaju kamatne stope i odlu─Źuju kolika ─çe biti vrijednost na┼íe u┼íte─Ĺevine i ulaganja. Oni odlu─Źuju ho─çe li se ┼ítedjeti ili ne. Njihove odluke oblikuju na┼íe ┼żivote.

Oni su recimo ┼íezdesetih godina pro┼ílog stolje─ça manipulirali tr┼żi┼ítem zlata kako bi odr┼żali omjer od 1,25 dolara po gramu sukladno provizijama sporazuma Bretton Woods koji je izmijenio me─Ĺunarodni financijski sustav nakon Drugog svjetskog rata.

Sredi┼ínji bankari su danas mo─çniji od politi─Źara. Banka BIS je od prvog dana posve─çena ┼íirenju interesa sredi┼ínjih banaka i reformaciji me─Ĺunarodnih financija.

Osniva─Ź ove tehnokratske grupe je Per Jacobsen, ┼ívedski ekonomist koji je bio ekonomski savjetnik BIS-a od 1931. do 1956. godine. Jacobsen je bio me─Ĺu prvim podr┼żavaocima europskog federalizma. On se protivio inflaciji, pretjeranom tro┼íenju vlasti i dr┼żavnim intervencijama u gospodarstvu. Jacobsen je napustio BIS 1956. godine kako bi po─Źeo voditi MMF. Njegovo naslje─Ĺe i danas oblikuje svijet.

Pobornici BIS-a negiraju tvrdnje da je organizacija tajna. Arhive banke su otvorene i mogu se pogledati na stranicama banke. Me─Ĺutim, u pitanju su uglavnom izvodi i analize informacija koje su ve─ç dostupne u javnosti. Detalji klju─Źnih aktivnosti banke su i dalje tajna.

* * *
Interesantno je da mnogi ljudi uop─çe nisu ─Źuli za Banku za me─Ĺunarodna poravnanja BIS, a to je ─Źudno po┼íto je to najva┼żnija banka na svijetu, va┼żnija ─Źak i od MMF-a i Svjetske banke. Ona se ve─ç desetlje─çima nalazi u centru globalne mre┼że novca, mo─çi i tajnog globalnog utjecaja.

Banka BIS je osnovana 1930. godine. Ona je prividno osnovana kao dio plana za upravljanje njema─Źkim isplatama od┼ítete nakon Prvog svjetskog rata. Glavni osniva─Źi banke su Montagu Norman, biv┼íi guverner Banke Engleske i Hjalmar Schacht, predsjednik Reichsbanke. Uloge za osnivanje su prilo┼żile sredi┼ínje banke Velike Britanije, Francuske, Njema─Źke, Italije, Belgije i Japana. Federalnim rezervama je tako─Ĺer bilo ponu─Ĺeno da prilo┼że ulog, ali su SAD bile pomalo sumnji─Źave.

Prava svrha BIS-a je zapravo “promicanje suradnje sredi┼ínjih banaka i pru┼żaje dodatnih ustanova za me─Ĺunarodne financijske operacije”. Cilj je bio da sredi┼ínji bankari dobiju svoju banku, mo─çnu i nezavisnu od politi─Źara. U svakom slu─Źaju, banka BIS je oduvijek financirala sama sebe, s obzirom da su njezini klijenti istovremeno i njeni osniva─Źi i dioni─Źari.

Za vrijeme tridesetih godina pro┼ílog stolje─ça, banka BIS je bila glavno mjesto za okupljanje sredi┼ínjih bankara. Upravo ova grupa je pomogla Njema─Źkoj ponovno stane na noge. Za vrijeme rata, BIS je postala dio Reichsbank, prihva─çala je pokradeno nacisti─Źko zlato i vr┼íila inozemne razmjene za nacisti─Źku Njema─Źku.

Nakon 1945. godine, pet direktora banke BIS, uklju─Źuju─çi Hjalmar Schacht, optu┼żeni su za ratne zlo─Źine. Njema─Źka je izgubila rat, ali je ostvarila ekonomski mir, najvi┼íe zahvaljuju─çi banci BIS.

* * *

Tijekom prvih 47 godina postojanja, od 1930. do 1977. godine, sjedi┼íte banke BIS je bilo u nekada┼ínjem hotelu nedaleko od centalne ┼żeljezni─Źke stanice u Baselu. Ulaz u banku je krila prodavaonica ─Źokolade. Menad┼żeri banke su smatrali da ─çe oni koji trebaju na─çi uspjeti prona─çi banku.

Banka se premjestila u svoj trenutni sto┼żer u ulici Centralbahnplatz 2, 1977. godine. Taj sto┼żer je blizu prethodnog i tako─Ĺer gleda na centralnu stanicu u Baselu. Dana┼ínja misija banke BIS je da “slu┼żi sredi┼ínjim bankama na putu ka monetarnoj i financijskoj stabilnosti, da njeguje me─Ĺunarodnu suradnju u ovim podru─Źjima i da djeluje kao banka sredi┼ínjih banaka”.

Banka BIS je jedinstvena institucija: me─Ĺunarodna organizacija i ekstremno profitabilna banka za┼íti─çena me─Ĺunarodnim sporazumima. Glavni zadaci sredi┼ínje banke su rukovo─Ĺenje kreditima i koli─Źinom valute u prometu, ┼íto osigurava stabilan biznis i stope razmjene na pravom nivou. To je klju─Źno za globaliziranu ekonomiju.

Banka BIS tako─Ĺer poma┼że pri nadgledanju komercijalnih banaka iako nad njima nema pravnu mo─ç. Odbor za nadgledanje bankarstva u Baselu regulira kapital i likvidnost poslovnih banaka.

Bundesbank i Europska sredi┼ínja banka, dvije najmo─çnije ─Źlanice BIS-a, pokrenule su maniju za mjerama ┼ítednje, koje su ve─ç dovele jednu europsku dr┼żavu – Gr─Źku, na rub pre┼żivljavanja. Mogu─çe je da ─çe ih biti jo┼í.

Banka BIS se nalazi na vrhu me─Ĺunarodnog financijskog sustava koji se raspada, ali njezini du┼żnosnici tvrde da ona nema mo─ç da djeluje kao regulator financija. Ipak, banka BIS-a ne─çe izbje─çi svoju odgovornost za krizu eurozone.

BIS se od ─Źetrdesetih godina pro┼ílog stolje─ça pa sve do uspostavljanja Europske sredi┼ínje bake 1998. godine nalazila u srcu europskih integracija, omogu─çavaju─çi tehnici stru─Źnost i financijske mehanizme za harmonizaciju valute. Ona je pedesetih godina pro┼ílog stolje─ça upravljala Unijom europskih isplata, koja je platni sustav dovela na me─Ĺunarodni nivo. Ona je upravljala Europskim monetarnim institutom, prete─Źom Europske sredi┼ínje banke.

Za jednu ozbiljnu i tajnu organizaciju, banka BIS-a se pokazala prili─Źno okretnom. Ona je pre┼żivjela prvu globalnu depresiju, kraj isplata od┼ítete i zlatni standard (koji su bili njena svrha postojanja), uspon nacizma, Drugi svjetski rat, sporazum Bretton Woods, Hladni rat, financijske krize iz osamdesetih i devedesetih godina, zatim ra─Ĺanje MMF-a i Svjetske banke, i na kraju pad komunizma.

Ova banka je postala centralni stup globalnog financijskog sustava. Pored sastanaka o globalnoj ekonomiji, BIS je mjesto odr┼żavanja jo┼í ─Źetiri najva┼żnija me─Ĺunarodna komiteta vezana za globalno bankarstvo: Komiteta o nadgledanju bankarstva u Baselu, Komiteta za globalni financijski sustav, Odbora za isplate i sporazume i Irving Fisher komiteta koji se bavi statistikom sredi┼ínjeg bankarstva.

Banka je tako─Ĺer mjesto koje okuplja tri neovisne organizacije: dvije skupine koje se bave osiguranjem i Odbor za financijsku stabilnost (FSB). FSB, koji upravlja nacionalnim financijskim vlastima i regulatornim politikama, navodi se kao ─Źetvrti stup globalnog financijskog sustava, pored BIS-a, MMF-a i poslovnih banaka.

Banka BIS-a je sada 30. u svijetu po zalihama zlatnih rezervi, pošto posjeduje 119 tona zlata, više od Katara, Brazila i Kanade.

─îlanstvo BIS je vi┼íe privilegija nego pravo. Odbor direktora bira sredi┼ínje banke na temelju “su┼ítinskog doprinosa me─Ĺunarodnoj monetarnoj suradnji i aktivnostima banke”. Kina, Indija, Rusija i Saudijska Arabija su se pridru┼żile 1996. godine. Banka je otvorila svoje urede u Mexico Cityju i Hong Kongu, ali je jo┼í uvijek vrlo eurocentri─Źna.

Estonija, Latvija, Litva, Makedonija, Slovenija i Slova─Źka (─Źije ukupno stanovni┼ítvo iznosi 16,2 milijuna) su primljene, a Pakistan (169 milijuna stanovnika) nije. Kazahstan tako─Ĺer nije primljen po┼íto je u sferi utjecaja sredi┼ínje Azije. Samo Al┼żir i Ju┼żna Afrika su ─Źlanice porijeklom s afri─Źkog kontinenta.

Ipak, i pored svoje va┼żne uloge, banka BIS uspijeva ostati u sjeni. Novinari ne mogu ni pri─çi sto┼żeru, a du┼żnosnici rijetko govore o rezultatima sastanaka. Isped sto┼żera banke BIS je sasvim mirno, nema nikakvih demonstranata.

Kako svjetska ekonomija tone u sve dublju krizu, financijske institucije se kritiziraju kao nikada ranije. Legije novinara, blogera i istra┼żitelja prate svaki potez banaka. Me─Ĺutim, banka BIS nekako uspijeva izbje─çi medijsku pozornost.

Da li vam je sada jasno kako je nastala kreditna kriza u Europi vezana za ┼ívicarski franak. Slu─Źajno sigurno niije nastala!

Tyler Darden (zerohedge.com)
 
*stisnite “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kota─Źi─ç” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(webtribune.com,youtube.com/uredio i preveo:nsp)

Filed under: Featured, NOVAC · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,