Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » TEORIJE ZAVJERE » Najve─ça tajna na svijetu je otkrivena: Oswald nije ubio Johna Kennedyja jer je radio za njega i Roberta Kennedyja

Najve─ça tajna na svijetu je otkrivena: Oswald nije ubio Johna Kennedyja jer je radio za njega i Roberta Kennedyja

lee-harvey-oswald-JFKNa jesen 1963. godine, mr┼żnja je dostigla svoj vrhunac. Sve tri strane – CIA, kubanski izgnanici i mafija – imalu su istu agendu i preklapaju─çe ciljeve

Prava uloga Lee Harvey Oswalda u ubojstvu Johna F. Kennedyja je istodobno i jednostavna i slo┼żena.

Jednostavna je zato što je Oswald u stvari bio vrlo mlad i jednostavan momak kojeg su vlada, policija i mediji pogrešno predstavili.

Slo┼żena je zato ┼íto je zbog neobi─Źno uklopljenog seta slu─Źajnosti dospio u kombinaciju zamr┼íenih konflikata i kompliciranih osveta.

“Nijedno dobro djelo ne pro─Ĺe neka┼żnjeno”, izreka je koja u potpunosti opisuje pri─Źu Lee Oswalda.

Njegov naivan pristup ┼żivotu gotovo da mu je osigurao okr┼íaj u kojem se na┼íao 24. studenog 1963. godine.

┼áto god da ste ─Źuli o Lee Harvey Oswaldu je najvjerojatnije poteklo od ultra tajnog CIA-inog tima koji je nadgledao svaki aspekt ubojstva predsjednika Kennedyja.

To─Źnije, poteklo je od njihove propagande i gomile dezinformacija koje su ra┼íirili u cilju zata┼íkavanja ubojstva Johna F. Kennedyja.

Dakle, prije nego ┼íto po─Źnete ─Źitati ovaj ─Źlanak, zaboravite na predrasude i sve ┼íto ste do sada ─Źuli o Lee Harvey Oswaldu. Svi dokazi i svjedo─Źenja na koje ─çete nai─çi u ovom ─Źlanku su izvedeni iz ─Źinjenica i pru┼żaju direktan uvid u modus operandi tipi─Źnog CIA-inog ubojstva i operacije False flag.

Zahvaljuju─çi internetu, danas postoji ─Źitavo bogatstvo informacija i podataka koji se ti─Źu ÔÇőÔÇőubojstva Johna Kennedyja i njegovog zata┼íkavanja.

Doga─Ĺaje i sastanke su potvrdile javne bilje┼íke. Datume i vremena su potvrdili autenti─Źni novinski izvje┼ítaji. Klju─Źni pojedinci su identificirani informacijama iz prve ruke, pri ─Źemu su potvr─Ĺeni i njihovi suu─Źesnici.

Klju─Źne veze i zavjere su tako─Ĺer potkrijepljene ─Źinjenicama.

Lee Harvey Oswald ─çe ostati zapam─çen kao neopjevani junak kome su CIA, FBI i policijska slu┼żba Dallasa sasvim pedantno smjestili. Smjestili su mu zato ┼íto je CIA znala za njegov blizak odnos s bra─çom Kennedy, a John Kennedy je bio poznat po svom nezadovoljstvu CIA-inom zloupotrebom mo─çi.

I John i Robert su imali namjeru da eliminiraju sve tajne operacije koje je CIA provodila u suradnji s mafijom i prognanicima sa Kube koji su ┼żeljeli vidjeti Fidel Castra mrtvog. Tek nakon fijaska s Zaljevom svinja, John F. Kennedy je postao odlu─Źan u svojoj namjeri da obuzda CIA-u, ako ne i da je zaustavi jednom zauvijek.

Posljedi─Źna sva─Ĺa na vlasti odvijala se u isto vrijeme kada je Bobby Kennedy objavio rat protiv organiziranog zlo─Źina, posebno protiv talijanskih mafija┼íkih obitelji u New York Cityju, Chicagu i New Orleansu.

Jedan od ─Źlanova mafije, Carlos Marchelo – “Kum” mafije New Orleansa – postao je glavna meta pravnog odjela policije.

Upravo zbog izravnog dosluha CIA-e s mafijskom osobno┼í─çu i klikom kubanskih prognanika, ─Źiji je cilj bio zbaciti Castrov re┼żim, Oswald je nalo┼żeno od strane Roberta Kennedyja da se infiltrira u tu opasnu operaciju.

Ubojstvo jo┼í jednog ┼íefa dr┼żave – Fidel Castra, bila je posljednja stvar sa kojom su bra─ça Kennedy ┼żeljela imati veze.

Neuspjeh ubojstva Castra je izgleda samo poja─Źao predanost kubanskih prognanika koji su ┼żeljeli svoju dr┼żavu natrag po bilo koju cijenu.

CIA je tako─Ĺer unajmila jo┼í neke pla─çene ubojice – fanatike, koji ─çe obaviti njihov prljav posao.

Ova suradnja izme─Ĺu tri skupine je klju─Źna za razumijevanje ─Źitavog doga─Ĺaja. Svi su oni imali isti cilj: da povrate Kubu. Na kraju krajeva, Havana je postala pravo uto─Źi┼íte za me─Ĺunarodnu skupinu kockara i trgovaca iz raznih bran┼íi, osobito oru┼żja.

Kada je Castro kona─Źno preuzeo Kubu 1959. godine, nastao je veliki kaos. Do tada je Kuba ubrzano postajala glavna karika u rastu─çoj me─Ĺunarodnoj ilegalnoj trgovini drogom. Kada je Castro zatvorio svaki mogu─çi kasino u Havani, on je tako─Ĺer zaustavio ilegalnu trgovinu droge, ┼íto je posljedi─Źno utjecalo na profitabilno kubansko tr┼żi┼íte.

Ta 1959. godina o─Źito nije bila dobra godina za Kubu. Kapitalisti─Źki “san” se pretvorio u komunisti─Źku “no─çnu moru” s gerilskom revolucijom koja je zbacila prekomjerno korumpirani re┼żim Fulgencija Batiste.

Ove sumnjive aktivnosti – me─Ĺunarodna ilegalna trgovina drogom – bile su sredi┼ínji biznis koji je povezivao CIA-u, Kubance i mafiju. Njihovi prihodi od prodaje droge su bili toliko profitabilni da su bili spremni u─Źiniti SVE da ih povrate.

Tvrdoglavi kubanski kapitalisti se nisu namjeravali suo─Źavati sa Kastrovim strelja─Źkim vodom, pa su kao izgnanici prebjegli u Miami i New Orleans.

New Orleans je zatim postao magnet za fanatike koji ─çe sudjelovati u bilo kakvoj zavjeri koja bi im omogu─çila da povrate kubanski raj.

Ponajvi┼íe ih je ujedinila mr┼żnja prema Fidel Castru.

Kada je Kennedijeva administracija odbila podr┼żati ovaj pokret, kubanski izgnanici su usmjerili svoju mr┼żnju ka predsjedniku, umje┼íav┼íi mafijska obitelji i CIA-u.

Na jesen 1963. godine, mr┼żnja je dostigla svoj ÔÇőÔÇővrhunac. Sve tri strane – CIA, kubanski izgnanici i mafija – imalu su istu agendu i preklapaju─çe ciljeve.

Svi su se osje─çali kao da su ih Kennedyjevi izdali, dok je administracija isto mislila za njih.

Sav bijes se nagomilavali u smjeru predsjednika Johna Kennedyja.

Oformljena je skupina s ciljem da preuzme kontrolu nad Kubom, koja je uklju─Źivala ultra-tajni tim CIA-e, mobiliziran radi smaknu─ça ┼íefa dr┼żave, politi─Źara, vojnih ─Źasnika i svih ostalih koji su stajali na putu promjeni re┼żima.

Robert F. Kennedy je znao da se spremaju zavjere koje ─çe ga smaknuti. On je bio pun ┼żivota, za razliku od svog starijeg brata koji je ─Źesto i┼íao na medicinske preglede.

Njegovi instinkti za pre┼żivljavanje su se iz tih razloga prili─Źno poo┼ítrili, okrenuo se svom bratu kao mogu─çem nasljedniku, dok je njemu bilo svejedno jer je znao da mo┼że okon─Źati svakog momenta.

Kao dr┼żavni tu┼żitelj, Bobby je bio svjesniji toga ┼íto se doga─Ĺa na ulicama, pogotovo u Miamiju i New Orleansu. Tako─Ĺer je dobivao informacije iz prve ruke o organiziranom anti-Castro pokretu.

Upravo saznanja do kojeg je do┼íao Robertov istra┼żni aparat o anti-Castro aktivnostima, koje je financirala CIA, trebalo su kasnije biti iskori┼ítena za ga┼íenje CIA-e.

Alen Dals, prvi civilni direktor CIA-e, bio je duboko umije┼ían u promjene re┼żima diljem svijeta.

Nakon neuspjeha u Kubi, Dals i njegovi suradnici bili su primorani da daju otkaz, što je dodatno potpalio kubanski problem.

Tako─Ĺer se pri─Źa da su u anti-Castro pokret bili umije┼íani George H.W. Bush, Richard Nixon, Barry Goldwater, Edgar Hoover, Lyndon B. Johnson, ali i mnogi mo─çni biznismeni.

Bilo bi prili─Źno nezgodno da se jedna komunisti─Źka dr┼żava nalazi u dvori┼ítu Amerike, a pogotovo da ista utje─Źe na komercijalne interese u Srednjoj i Ju┼żnoj Americi.

CIA, fanati─Źni kubanci i mafija┼íi su zapravo bili samo alati rata koji je bjesnio izme─Ĺu kapitalizma i komunizma.

Me─Ĺutim, povijest je bila na strani zagovara─Źa rata, a ne mira, ┼íto je uspjeh tragi─Źnih ubojstava ┼íezdesetih godina i dokazao.

Kako je došla 1963. godina, sav novac i resursi, vrijeme i energija, osoblje i trening, koji su bili usmjeravani na Fidel Castra prosto su se preusmjerili na predsjednika Kennedyja.

Iz ovih, ali i drugih razloga, Bobby Kennedy je odabrao Lee Harvey Oswalda – ultra-tajnog ┼ípijuna koji je trebao infiltrirati u pokret CIA-e, kubanaca i mafije. Oswald je tako zapravo sam po sebi predstavljao protuobavjestajne operaciju.

On je ro─Ĺen u New Orleansu pa se zato tamo dobro i snalazio. Tako─Ĺer je ┼żivio i u Dallasu kada se vratio iz SSSR. Ipak, ono ┼íto ga je u─Źinilo najpogodnijim za tu ulogu jeste njegov ┼żivotni afinitet prema socijalizmu i komunizmu.

Po┼íto se Oswald prili─Źno interesirao za komunizam, on je prebjegao u SSSR kao vrlo mlad, prije nego ┼íto je napunio 20 godina.

Robert F. Kennedy je znao da ─çe Oswald biti odli─Źan za tu ulogu i da ─çe biti dovoljno hrabar da usko─Źi me─Ĺu tri vatre u New Orleansu.

Tako─Ĺer je znao da mo┼że imati povjerenja u Oswalda jer je znao da ─çe Lee Harvey Oswald biti voljan ┼żrtvovati svoj ┼żivot radi vi┼íeg cilja, ┼íto je i u─Źinio.

Iako se nikad nije odrekao ameri─Źkog dr┼żavljanstva, Oswald se bez problema vratio u SAD sa svih ruskom ┼żenom i djetetom. Smatra se da je tako ne┼íto mogao omogu─çiti samo dr┼żavni tu┼żitelj SAD.

Jo┼í jedna neobi─Źna stvar je ┼íto Oswaldov povratak u SAD nije popra─çen medijskom pa┼żnjom, na njegovo razo─Źarenje. Zaista, gra─Ĺanin SAD koji se ponovno doseljava iz SSSR sa svojom obitelji, kako je mogu─çe da su mediji to propustili?

Upravo zato što je Robert Kennedy namjeravao iskoristiti Oswalda, mediji nisu smjeli biti umiješani.

Lee Harvey Oswald je bio ─Źovjek koji je o─Źajni─Źki tra┼żio svoju ulogu u ┼żivotu i smatra se da je ba┼í tada doveden u slu┼żbu Robert Kennedyja.

Na Oswaldovu ┼żalost, CIA je znala to─Źno kome je on odan. Zamka za njega se spremala jo┼í od prvog trenutka kada se pojavio u New Orleansu.

Oswald je nakon infiltracije ubrzo postao svjestan zavjera i intriga koje su dopirale sa svih strana. Me─Ĺutim, tek je u Dallasu u listopadu 1963. postao svjestan zavjere da se ubije predsjednik.

Misleći da je svojim njuškanjem došao do otkrića ovih zavjera, Oswald je ušetao ravno u zamku isplaniranu u Dallasu.

Prava ironija jest ┼íto je upravo Oswald sprije─Źio ubojstvo Johna Kennedyja tri tjedna ranije u Chicagu, zape─Źativ┼íi tako svoju sudbinu.

Ne samo da Oswald nije imao ni┼íta s ubojstvom John Kennedyja, ve─ç je zapravo radio na tome da sprije─Źi ubojstvo Robert Kennedyja.

Nakon što je saznao za plan ubojstva u Chicagu, Oswald je dojavio FBI-u da upozori Johna Kennedyja da ne putuje u Chicago 2. studenog 1963. godine.

Tako je Kenedijevo ubojstvo nakratko odgo─Ĺeno.

Upravo zbog neuspjeha ovog planiranog ubojstva, bra─ça Kennedy su spustila gard, smatraju─çi da su sigurni.

Po┼íto ih je Oswald obavijestio o zavjeri, vjerovali su da ─çe ih i ubudu─çe obavje┼ítavati o sli─Źnim planovima.

Me─Ĺutim, izgleda da je neuspjeli poku┼íaj ubojstva 2. studenog zapravo bio isceniran ba┼í s tim ciljem, da Kennedija da osje─çaj la┼żne sigurnosti.

Mogu─çe je da je Oswald, ne znaju─çi, iskori┼íten u tom doga─Ĺaju dostavljanja pouzdane informacije koja je bila integralni dio zavjere o ubojstvu u Dallasu.

Istovremeno, tim CIA-e se spremao za javno smaknuće u Dallasu, postavljajući pritom zamku Osvaldo, zaposlivši ga u zgradi za pohranu knjiga Teksaške škole.

Razumijevanje tradicionalne strukture i na─Źina djelovanja CIA-inih tajnih operacija je klju─Źno za shva─çanje na─Źina na koji je Lee Oswald izigran.

Prvo, sve tajne operacije CIA-e su podijeljene tako da svaki pojedina─Źni sudionik zna samo ono ┼íto je klju─Źno za njegovo djelovanje. Drugo, za svaku komponentu i fazu operacije bira se ┼íto je manje mogu─çe sudionika.

Tre─çe, postoji minimalan kontakt izme─Ĺu pla─çenih ubojica i njihovih naru─Źitelja, izme─Ĺu donositelja odluka i planera, izme─Ĺu sponzora i kurira.

Zbog toga je Oswald znao samo ono ┼íto mu je re─Źeno povodom nadolaze─çe zavjere u Dallasu.

Prema raznim tvrdnjama, Oswaldov naru─Źitelj je bio David Atlee Phillips koji je ro─Ĺen u Dallasu i koji je dobro povezan s me─Ĺunarodnom obavje┼ítajnom zajednicom. Njegova veza s Alfa 66 – organiizacijom anti-Castro Kubanaca – bila je trn u oku bra─çe Kennedy.

Zbog svog ograni─Źenog pristupa pravim CIA-inim pravilima igre, Oswald je posjedovao nepotpune i / ili la┼żne informacije o zavjeri koja je planirana za 22. studenog u Dallasu.

┼átovi┼íe, Oswaldov nadzornik u teksa┼íkoj ┼íkoli je pozvao policiju Dallasa da pretra┼żi zgradu zbog “navodnog” ubojice odmah nakon ┼íto se dogodilo ubojstvo. Oswald je za to vrijeme sjedio sa ┼íefom u sobi za stanku ne znaju─çi da se ubojstvo uop─çe dogodilo.

Tada je Lee Oswald po─Źeo pani─Źariti. Nije mogao suo─Źiti s gomilom doga─Ĺaja koji su se odjednom obmotavali oko njega. Tada je po─Źeo shva─çati da mu je namje┼íteno.

Upravo ta panika, koja je oslikavala njegov o─Źaj, doprinijela je slici krivnje koju su federalci htjeli izazvati kod javnosti.

Me─Ĺutim, kada je Lee Oswald na nacionalnoj televiziji rekao kako je nevin i kako ne zna ni┼íta o zavjeri o ubojstvu, CIA-in tim za zata┼íkavanje se na┼íao u ozbiljnom problemu.

Zapravo, Oswald je imao toliko mo─çnih veza sa skupinama u New Orleansu da bi njegovo su─Ĺenje moglo izazvati katastrofu.

Lee Oswald je mogao razotkriti razne zavjere usmjerene na rušenje Kennedyjeve administracije i zbacivanje stranih vlasti.

Osvaldov svjedo─Źenje je, me─Ĺutim, moglo biti i iskori┼íteno od strane CIA-e protiv Roberta Kennedyja, kao navodnog suu─Źesnika u samom ubojstvu.

Ipak, jedina sigurna opcija bila je da Lee Oswald bude ubijen, ┼íto se i dogodilo u trenutku kada je prebacivan pod policijskom za┼ítitom i pod svjetlima medija u┼żivo.

Po─Źinitelji su mislili da ─çe eliminacija Lee Oswalda zaustaviti dalje pri─Źe i teorije o zavjerama, pri ─Źemu je sve prosto pripisano Lee Harvey Oswald.

Me─Ĺutim, afera o Oswaldovom ubojici, Jack Leon Rubyu, pokrenula je niz mogu─çnosti, koje su podrazumijevale i njegovu uklju─Źenost u zavjeru.

To zna─Źi da je Ruby dobio zapovijed od nekoga iznad njega i tako se cijela shema sustavno odmotavala, dio po dio, osoba po osoba, po─Źinitelj po po─Źinitelj. Vrh se po─Źeo pla┼íiti da ─çe biti identificiran.

Naprosto je nevjerojatna ─Źinjenica koliko je ljudi poginulo ili umrlo prije vremena nakon ubojstva Johna Kennedyja. Na toj gotovo beskona─Źnoj listi nalazi se gomila samoubojstava, ─Źudnih nesre─ça i ubojstava.

Jasno je da Lee Harvey Oswald nije poznavao sve te ljude, ali postojao je niz ljudi koji su znali to─Źno ┼íto ─çe se dogoditi tog sudbonosnog studenog dana.

Na njegovu nesre─çu, Lee Oswald je bio jedan od malobrojnih koji nisu znali da ─çe John F. Kennedy biti ubijen u Dallasu 22. studenog 1963. godine.

Interesantno je koliko je ova pri─Źa neuni┼ítiva. To je jedina pri─Źa pored 11. rujna koja je izazvala toliko pa┼żnje, istra┼żivanja i energije.

Me─Ĺutim, la┼żne operacije se danas razotkrivaju jedna za drugom, kao i ┼żrtveni jarci upotrijebljeni za njihovo ostvarivanje.

Sada je ustanovljeno da Sirhan Sirhan nije ubio Bobby Robert Kennedyja, isto kao što James Earl Ray nije imao ništa s ubojstvom Martina Luthera Kinga. Čak je i obitelj Martina Luthera Kinga to potvrdila.

Isto tako je i Timothy McQuay namješteno bombardiranje Oklahoma Cityja.

Sli─Źno tome, sve je vi┼íe dokaza i svjedo─Źenja koji dokazuju da 19 muslimanskih terorista nije imalo veze s la┼żnom operacijom 11. rujna koju je implementirala federalna vlast SAD.

O─Źito je da je upotreba Lee Harvey Oswalda kao ┼żrtvenog jarca postavila predlo┼żak koji se zatim ponovio nebrojeno puta u proteklih 50 godina. Ka┼żemo nebrojeno zato ┼íto ve─çina tih zlo─Źina koji su zahtijevali ┼żrtvenog jarca nisu objavljeni u mainstream medijima.

Zaista, da su gra─Ĺani SAD zahtijevali stvarno objektivnu, nepristranu, znanstvenu istragu Lee Harvey Oswalda, dokazalo bi se da je bio nevin. Sve to zatim name─çe pitanje: “Tko je kriv?” I ┼íto je jo┼í va┼żnije “Za┼íto je to u─Źinjeno?”.

Ne mo┼żemo, opet, da se ne zapitamo ┼íto je to Bobby Kennedy znao o Le Oswaldu da je mogao povjeriti ultra-tajnu i osjetljivu operaciju. Mo┼żda je to ─Źinjenica da je Oswalda slu┼żbeno trenirala CIA i da je radio za Pomorsku obavje┼ítajnu ured (Office of Naval Intelligence)?

U pismu Johna McCona, direktora CIA-e, upu─çenom James G. Raulu, ┼íefu Tajne slu┼żbe SAD, potvr─Ĺen je va┼żan dio Oswaldovog rezimea.

Kao bivši marinac, Oswald je posjedovao neophodne kvalifikacije koje su Kennedyjevi zahtijevali za ovu opasnu misiju.

Kao netko tko je ┼żrtvovao svoj ┼żivot za dr┼żavnog tu┼żitelja SAD i predsjednika SAD, Oswald bi se trebao posthumno odlikovati Medaljom ─Źasti i Predsjedni─Źkom medaljom slobode.
 
*stisnite “Titlovi” radi prijevoda*

 

 

 
(vestinet/uredio i preveo:nsp)

Filed under: TEORIJE ZAVJERE · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,