Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » UPOZORENJE HRANA ! » KORAK DO PLASTIKE: Da li mo┼żete poslije ovog ─Źlanka da i dalje konzumirate margarin..?!

KORAK DO PLASTIKE: Da li mo┼żete poslije ovog ─Źlanka da i dalje konzumirate margarin..?!

margarin-maslacDa bi se masa oslobodila od tvrdih grumena dodaju se emulgatori nalik na sapun, nakon toga se masa mije┼ía. Poslije dodataka emulgatora i uni┼ítavanja grumena, masa sirovog margarina ─Źisti se u parnoj kupelji pod pritiskom i sa visokim temperaturama kako bi se otklonio smrad kemikalija

Godinama su nas stru─Źnjaci uvjeravali da je margarin zdrava alternativa maslacu, ali istina polako i sigurno izlazi na vidjelo. Ako ste jo┼í uvijek u skupini onih koji konzumiraju margarin upozoravamo da bi vam se ┼żeludac mogao okrenuti naopako. Naime, ova namirnica dobiva se procesom nalik stvaranju plastike.

Osnovna za margarin jeftina su ulja upitne kvalitete dobivena iz sjemenki GMO soje, pamuka, repice i dijela kukuruza. Valja napomenuti da je soja iznimno opasna biljka jer trenuta─Źno je 98 posto usjeva soje GMO. Pamuk je pak jedna od industrijskih biljki najvi┼íe tretirana otrovnim pesticidima i insekticidima, i dakako ako uzmemo u obzir da se i kukuruz smatra nekvalitetnim zbog GMO proizvodnje, osobito onaj iz Argentine tada sastojci za margarin postaju ne jestivi.

No, osim toga opasni su po zdravlje. Ulje se iz sjemenki ovih biljki dobiva vru─çim pre┼íanjem, a time se stvaraju velike koli─Źine slobodnih radikala zaslu┼żnih za upropa┼ítavanje stanica u ljudskom organizmu. Slobodni radikali uzrok su prijevremenog starenja, a osim toga mogu izazvati i rak.

I opasna ulja kriju se u ovoj namirnici. Primjerice, ulje sjemenki pamuka je jedan od najpoznatijih sastojaka margarina, a za ljudsku upotrebu uop─çe se ne bi smio koristiti jer u nerefiniranom stanju koristi se kao pesticid zbog toksina gosipola s kojim se pamuk ┼ítiti od nametnika. Sjemenke pamuka sadr┼że velike koli─Źine visoko nezasi─çenih masno─ça poznatih kao Omega ┼íest koje pak stvaraju upale.

Ove kiseline postale su poznate i po tome ┼íto svaraju za─Źepljenje krvih ┼żila i kardiovaskularna oboljenja. Tu je i ulje biljke repice koje se populariziralo posljednjih godina. Njega su predstavile velike kompanije brze hrane poput Monsanta, ┼íto im je omogu─çilo genti─Źki modiciranu varijantu. Ulje repice je ukusno, ali njegova aroma i miris su dodani.

Ovo ulje uzrokuje nestanak vitamina E iz tijela, umanjuje ─Źvrstinu stani─Źnih stijenki te omogu─çuje stani─Źno propadanje. Uz to, stvara alergije i lako se kvari te uzrokuje astmu i bronhijalne probleme. Kori┼ítenje ulja pove─çava broj oboljelih od raka plu─ça.

Nakon ┼íto se pomije┼íaju sva ulja u njih se dodaje fini prah od nikla koji slu┼żi kao katalizator u procesu hidrogeniziranja i kombiniranja trans-masnih kiselina. Neki proizvo─Ĺa─Źi koriste druge vrste katalizatora, ali ipak svi su jednako toksi─Źni. Procesom hidrogenizacije rafiniraju se ulja uz dodavanje vodika pri visokim temperaturama, a tu je i metalni katalizator u prahu. Sve to pretvara se u ─Źvrstu i stabilnu mast koja uspijeva opstati i na sobnoj temperaturi.

Nakon djelomi─Źne hidrogenizacije sirova masa margarina je smrdljiva ljepljiva siva masa puna grumenja. Da bi se masa oslobodila od tvrdih grumena dodaju se emulgatori nalik na sapun, nakon toga se masa mije┼ía. Poslije dodataka emulgatora i uni┼ítavanja grumena, masa sirovog margarina ─Źisti se u parnoj kupelji pod pritiskom i sa visokim temperaturama kako bi se otklonio smrad kemikalija. Ovaj proces naziva se deodorizacija jer margarinu se dodaju razli─Źiti aditivi kako bi mirisao jestivo.


Nadalje, margarin se izbjeljuje kako bi izgubio prljavo sivu boju, a bijeljenje nastaje dakako uz pomo─ç kemikalija i praha spravljenog od nekih vrsta gline. Idu─çi korak je dodavanje ┼żute i prirodne boje nalik boji maslaca.

Kada margarin prestane smrditi okus i dalje ostaje nejestiv, a tada mu se dodaju arome, poja─Źiva─Źi okusa i razli─Źiti konzervansi.

Par ─Źinjenica o margarinu za neznalice

Prvi puta je proizveden u Francuskoj u prošlom stoljeću.

Margarin je prema definiciji emulzija vode u ulju dobivena mije┼íanjem i kristalizacijom teku─çih sjemenskih biljnih ulja i ─Źvrstih tropskih biljnih masti.

Margarini nove generacije oboga─çeni su umjetnim sinteti─Źkim vitaminima, naj─Źe┼í─çe E, A i D, ne sadr┼że kolesterol ni transmasne kiseline, sadr┼że optimalan omjer jednostruko i vi┼íestruko nezasi─çenih masnih kiselina, a proizvode se od pomno odabranih sirovina visoke kvalitete.

Margarin kakav koristimo danas pro┼íao je kroz mnoge promjene od vremena kada je nastao jo┼í davne 1869. i uvijek su promjene vo─Ĺene idejom da se napravi bolji i zdraviji proizvod. Tako su nastali margarini razli─Źitih namjena i svojstava, tvr─Ĺi namijenjeni pripravi raznih jela i slastica i mazivi oboga─çeni vitaminima, s manjim ili ve─çim udjelom masno─çe. Nekada se margarin proizvodio djelimi─Źnim o─Źvr┼í─çivanjem biljnih ulja. Taj je postupak generirao stvaranje malog udjela nepo┼żeljnih trans masnih kiselina, ali i taj mali udio bio je dovoljan da se margarinu, neopravdano, pripi┼íe negativni nutricionisti─Źki predznak.

┼áto su zapravo trans masne kiseline? Nezasi─çene masne kiseline u tzv. trans formi ili trans masne kiseline, prirodno se nalaze u hrani koja sadr┼żi masno─çe ┼żivotinjskog porijekla, a u procesnoj prehrambenoj industriji nastaju prilikom postupka o─Źvr┼í─çivanja biljnog ulja do ─Źvrste masti. U posljednje vrijeme sve vi┼íe ih se povezuje sa pove─çanjem rizika od bolesti srca i krvo┼żilnog sustava.

Kako su znanstvena saznanja o trans masnim kiselinama i masno─çama op─çenito, bivala temeljitija to je ve─çi bio napredak u pobolj┼íanju svojstava margarina. Oslanjaju─çi se na najnovija otkri─ça i znanstveno dokazane tvrdnje, u tehnologiju proizvodnje margarina ugra─Ĺivani su novi procesi i nove sirovine. Tako su nastali tzv. ÔÇťziro-transÔÇť margarini.

Moderni margarini kakve danas proizvode napredni proizvo─Ĺa─Źi, u potpunosti udovoljavaju dana┼ínjim visokim nutricionisti─Źkim kriterijima. Ne sadr┼że trans masne kiseline, a obzirom da se proizvode od biljnih masno─ça, ne sadr┼że ni kolesterol. Bogati su u mastima topivim vitaminima i tako osiguravaju apsorpciju tih neophonih sastojaka. Postoje namjenski margarini za pripremu jela i slastica, mazivi margarini s optimalnim sastavom masno─ça, raznim okusima. Zna─Źi, margarin je potpuno laboratorijski stvorena hrana, koja u prirodi ne postoji i namirnica koja se ne kvari!

 
*stisnite “Titlovi” radi prijevoda*

 
(dnevnik,youtube.com/uredio i preveo:nsp)

Filed under: UPOZORENJE HRANA ! · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , ,