Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » Featured, GLOBALNA KRIZA » SCENARIO ZA 2015. – KOLAPS U 6 KORAKA: Tečaj eura 9,2 kune, 500.000 ljudi na burzi, kasne plaće i mirovine.

SCENARIO ZA 2015. – KOLAPS U 6 KORAKA: Tečaj eura 9,2 kune, 500.000 ljudi na burzi, kasne plaće i mirovine.

ekonomska-kriza-depresijaAnaliza hrvatskog gospodarskog sustava je uvijek bila pipkav posao, no u suradnji sa stručnjacima istražili smo što nas očekuje ako Vlada ne provede reforme. Napravljena je analiza za 2011. godinu, no da li je ona primjenjiva za 2015., vrijeme će pokazati

“Možemo izdržati još godinu dana, a onda katastrofa!”, strahuju ekonomski autoriteti. Zabrinjavajuće su nam poruke slali i iz Europe – ona možda i najgoreg scenarija stigla je od guvernera Europske središnje banke Jeana-Claudea Tricheta, koju je u Hrvatsku donio naš bivši guverner Željko Rohatinski još 2010. godine. No pitajmo se zašto se ne ostvaruju ovi scenariji u Hrvatskoj, a kriza je sve dublja?

Trichet kaže: “Uz ovakav rast jediničnih troškova rada i fiskalnog deficita, u kombinaciji sa stabilnim tečajem, Hrvatska ide prema katastrofi”. Zašto još Hrvatska nije ušla u krizu? Bilo kako bilo, situacija u regiji i malo dalje u Rusiji se zakomplicirala. Hiperinflacija je udarila najačom snagom, no kažu da ona neće ostati samo u Rusiji već da će se proširiti na susjedne zemlje koje su ekonomski povezane sa Rusijom.

SCENARIO ZA 2015.

Da vladajući i ovaj put ne bi rekli kako su to samo politikantske priče za plašenje njihovih birača, raspitali smo se kako bi ta katastrofa mogla izgledati i što bi nam donijela.

Odgovori su zastrašujući. Iza već svima dosadnih upozorenja ekonomista kako će nam, ne provede li država reforme i ne smanji javnu potrošnju, pasti državni rejting i konkurentnost, kriju se posljedice koje nisu nimalo dosadne ni bezazlene. U tom katastrofičnom scenariju ubrzano raste broj nezaposlenih. Ostajete bez posla i ne možete pronaći drugi.

Dobro, imate pravo na naknadu na burzi, no državna je blagajna sve praznija i ta naknada, koju u međuvremenu stalno smanjuju, ne stiže redovito ili uopće ne stiže. Preostaje vam, kao i tisućama prije vas, snalaženje na crno jer se od nečega mora živjeti.

Nervozni policajci

Rata kredita vam je strašno porasla jer je domaća valuta oslabila 25% posto pa jedan euro vrijedi 9,2 kune, a plaća u tim istim kunama je deset posto manja, i sretni ste što je još dobivate. Automobil stoji na parkiralištu, sav prašan, jer je litra goriva 13 kuna, što si ne možete priuštiti (procjene cijene nafte su bile 2011. puno više nego danas). Prodali biste ga, ali nema kupaca, jer se rabljeni automobili nude na sve strane, a nitko ih ne želi. Opet živite s roditeljima jer ste u svoj skupim kreditom kupljeni stan smjestili podstanare.

hrvatska-kuna“Uz ovakav rast jediničnih troškova rada i fiskalnog deficita, u kombinaciji sa stabilnim tečajem, Hrvatska ide prema katastrofi” (na slici kuna na istoj razini kao prije 10 godina)

Ulicama patroliraju nervozni policajci, nervozni su učitelji u školama i liječnici po bolnicama. Svima njima plaće ne stižu redovito, a realno vrijede jako malo. Imaju svoje kolektivne ugovore, no što im vrijede kad u proračunu nema novca, premda je država podizala poreze.

U scenariju katastrofe današnja upozorenja ekonomista više ne zvuče dosadno – upozorenja za 2011. primjenjiva za 2015.?

Da bi ekonomija bila konkurentna, troškovi moraju padati. Sa stabilnim tečajem, troškovi ne rastu, ali opterećenje su javni sektor i relativno visoki porezi koji bi se morali smanjivati želi li se osnažiti gospodarstvo – ponavlja Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta.

Ministar financija hitno mora smanjiti državnu potrošnju. On stalno govori da je ne može smanjiti jer je najveći dio proračuna zadan, ali da je proveo reforme prije dvije godine, sad bismo već imali bolju situaciju – dodaje ekonomist Ante Babić.

Prijeti li nam potop

Hrvoje Stojić iz Hypo banke je rekao 2010. da stanje nije toliko dramatično da bi nam za godinu dana prijetio potop, no tada ćemo, kao i danas, imati loše trendove i biti u dugotrajnoj stagnaciji, prognozira Stojić.

Njegova kolegica iz Raiffeisen banke, Zrinka Živković Matijević, upire prstom u fiskalnu politiku koja se samo brine o čuvanju socijalnih prava i tako ugrožava gospodarski rast.

Kolaps u šest koraka

1. Nezaposlenih 500.000
Prema posljednjim podacima, onima za listopad, nezaposlenih je 304 tisuće. Do kraja godine bit će ih 320 tisuća, na proljeće 340 tisuća, a nakon toga se spirala ubrzava. Propadaju tisuće malih biznisa i zatvaraju se gubitaške tvrtke u državnom vlasništvu. Do kraja godine možemo dosegnuti brojku od pola milijuna nezaposlenih, a najgore u toj priči jest da se ne otvaraju nova radna mjesta.Uz to, tržište rada je inertno, što znači da se nova radna mjesta u pravilu počinju otvarati šest mjeseci do godinu dana nakon što počne gospodarski rast. A Hrvatska, u našem katastrofičnom scenariju, još nema gospodarski rast ni na vidiku.

2. Pada kreditni rejting
Zemlja je prezadužena, deficit proračuna sve je veći, a inozemnih ulaganja jednostavno nema jer smo svakome preskupi. Svjetske rejting-agencije svoje sadašnje ocjene o negativnim očekivanjima pretvaraju u nižu ocjenu rejtinga, koja naše obveznice iz grupe onih sa slabom, ali ipak nekakvom investicijskom ocjenom seli u “financijsko smeće”.

3. ‘Jedemo’ devizne rezerve
Više se ne možemo zadužiti, a prije uzete kredite treba vraćati. Stoga korporativni sektor, banke i država traže devize tamo gdje ih još jedino ima: u deviznim rezervama. One u ovom trenutku jesu na svom rekordu od 11,1 milijardu eura, no kad ih krenemo trošiti za vraćanje kredita, brzo se mogu istopiti. Uostalom, samo dogodine Hrvatskoj dospijeva na naplatu 9,5 milijardi eura kredita, a računa se i s dvije milijarde eura proračunskog deficita.

4. Tečaj kune pada 25%
Zbog nedostatka deviznih priljeva (nema ino kredita ni investicija) domaća valuta gubi 25 posto vrijednosti, pa je euro dosegnuo 9,2 kune. Istog trenutka se vanjski dug popeo na 130% posto BDP-a jer BDP i dalje stvaramo u domaćoj valuti. Svima su otplate kredita za četvrtinu skuplje nego prije i mnogi to više ne mogu podnijeti. Banke plijene stanove, a tvrtke objavljuju bankrot, što ubrzava spiralu nezaposlenosti.

5. Inflacija
U ovakvoj uvoznoj ekonomiji kao što je naša, zbog pada tečaja cijene lete u nebo. Prvo su poskupjeli svi energenti, koje uvozimo, pa je litra bezolovnog benzina dosegnula 13 kuna. Skuplji su i struja i plin, a posredno rastu cijene svih drugih proizvoda.

6. Plaće i mirovine
Sindikati su se izborili da im se plaće ne diraju, no inflacija ih jede svaki mjesec, pa više ne dobivaju 600 ili 700 eura, nego 300 ili 400. Plaće počinju kasniti jer država ne uspijeva napuniti blagajnu, premda podiže poreze. Uzalud: sve je manje dohodaka, dobiti i prometa u trgovinama. Plaće i mirovine, nagrižene inflacijom, počinju kasniti pa ta kašnjenja “progutaju” jednu isplatu, kako se u ovoj zemlji već događalo.
 

 
 
(jutarnji,youtube.com/uredio:nsp)
 
 
PRETHODNI ČLANAK
Share

DRUGA STRANA: Okultno podrijetlo Božića, poganska religija i forsirani materijalizam
10 NEVJEROJATNIH teorija koje mijenjaju percepciju

Filed under: Featured, GLOBALNA KRIZA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

 
reklama