Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » TEHNOLOGIJA I ZNANOST » ZAPADNI BALKAN: Meka za obavje┼ítajne agencije?

ZAPADNI BALKAN: Meka za obavještajne agencije?

balkan-NSA-obavijestajne-agencijeDa li je, i zbog ─Źega, Balkan zanimljiv stranim obavje┼ítajnim agencijama? Koje agencije nadziru regiju?

Independant pisao je prošle godine kako CIA ima špijunske baze u svojim veleposlanstvima širom svijeta.

Tako su se na popisu na┼íle baze u Zagrebu, Ateni, Bakuu, Budimpe┼íti, Frankfurtu, ┼Żenevi, Kijevu, Madridu, Milanu, Moskvi, Parizu, Pragu, Pri┼ítini, Rimu, Sarajevu, Tbilisiju, Tirani i Be─Źu, objavio je britanski dnevnik pozivaju─çi se na dokumente zvi┼żda─Źa Edwarda Snowdena.

U navodnoj ┼íijunskoj aferi ovih dana na┼íla se i Crna Gora, izvje┼ítava ameri─Źko novinska agencija AP, tvrde─çi da se ulazak Crne Gore u NATO odla┼że jer u crnogorskim tajnim slu┼żbama rade ruski ┼ípijuni. Premijer Crne Gore, Milo ─Éukanovi─ç, izjavio je kako “u razgovorima koje je vodio nije spominjano da postoji ijedan, a kamoli 25 do 50 takvih agenata koji bi ugro┼żavali crnogorske sigurnosne standarde putem kojih Crna Gora ima namjeru pristupiti NATO-u”.

O ovoj temi u emisiji Kontekst Al Jazete govorili su u Tome Batkovski, profesor na Fakultetu sigurnosti u Skoplju, ┼Żeljko Cvrtila i Zoran Dragi┼íi─ç, profesor Beogradskog fakulteta za bezbednost.

Regija je ─Źesto upletena u razli─Źite sigurnosno-┼ípijunske spekulacije, dr┼żave iz regije spominju se, kako u velikoj objavi diplomatskih depe┼ía koje je objavio WikiLeaks, tako i u objavi informacija NSA zvi┼żda─Źa, Edwarda Snowdena. Na NSA-ovoj mapi nadzora koju je Snowden predstavio, Hrvatska je, zajedno uz BiH, Makedoniju, Sloveniju i Crnu Goru ozna─Źena zelenom bojom, ┼íto ozna─Źava ve─çi stupanj nadzora, dok je Srbija ozna─Źena crnom bojom, ┼íto pak ozna─Źava najmanji stupanj nadzora.

Na temelju tih podataka, izgleda da je regija i dalje interesantna stranim obavje┼ítajnim slu┼żbama.

Tome Batkovski, profesor na Fakultetu sigurnosti u Skopju, tvrdi kako je “Balkan uop─çe, a i historijski, jako interesantan obavje┼ítajnim slu┼żbama jer se na njemu ─Źesto prelamaju strate┼íki interesi dr┼żava koje imaju svoje aspiracije u ovom dijelu Europe”.

Batovski isti─Źe kako je “Balkan i most prema Aziji, ali i demarkiraju─ça linija interesa velikih sila” te navodi da je “za strane dr┼żave jako va┼żno kako ─çe se ovo podru─Źje konsolidirati nakon procesa tranzicije i kakvi ─çe se procesi u njima odvijati”.

Batovski razlikuje tri razine sigurnosno-obavještajnog djelovanja u regiji.

“Prva razina se odnosi na sudar slu┼żbi velikih sila, druga na odnose slu┼żbi novonastalih dr┼żava koje u postratnom periodu imaju niz otvorenih pitanja. Tre─ça rezina uklju─çuje najslabije dr┼żave, koje i same moraju osigurati svoju sigurnost”.


U globaliziranom, umre┼żenom svijetu, postoje problemi koji nadilaze sposobnosti pojedina─Źnih dr┼żava, kao ┼íto su me─Ĺunarodni kriminal, trgovina ljudima, oru┼żjem te terorizam.

http://www.index.hr/images2/aljazzekontekst3.jpg

 

┼Żeljko Cvrtila, savjetnik za poslovnu i javnu sigurnost, isti─Źe kako “slu┼żbe u nekim predmetima moraju sura─Ĺivati, no navodi da se slu┼żbe s podru─Źja biv┼íe Jugoslavije nalaze u posebnoj situaciji. Zbog niza otvorenih pitanja izme─Ĺu tih zemalja, postoji animozitet u postratnom vremenu”. Cvrtila to povezuje sa situacijom nepovjerenja i opipljivih tenzija izme─Ĺu SAD-a i Rusije u posthladnoratovskom periodu te smatra kako ─çe takvo stanje “i kod nas prevladavati jo┼í neko vrijeme”.

U fokusu stranih obavje┼ítajnih slu┼żbi sve manje se nalazi “klasi─Źna ┼ípijuna┼ża”. Zoran Drage┼íi─ç, profesor beogradskog Fakulteta za sigurnost, dr┼żi kako je “Balkan iza┼íao iz ratova”, ali isti─Źe kako je u regiji “razvijen organizirani kriminal”, a prisutno je i djelovanje “me─Ĺunarodnih teroristi─Źkih mre┼ża”.

Profesor Drage┼íi─ç smatra kako je najve─çi interes stranih slu┼żbi “upravo nadzor takvog oblika transnacionalnog kriminala, terorizma te ostvarivanje ekonomskih interesa mati─Źnih zemalja”. Komentiraju─çi metode rada obavje┼ítajnih slu┼żbi, isti─Źe kako je “HUMINT, ljudska komponenta prikupljanja podataka, nezamjenjiva”. Unato─Ź tehni─Źkom nadzoru i sredstvima koja stoje na raspolaganju stranim slu┼żbama, Drage┼íi─ç smatra kako “razvoj mre┼ża agenata ostaje klju─Źan”, isti─Źu─çi pritom kao najva┼żnije “vrbovanje utjecajnih agenata – novinara, dr┼żavnih du┼żnosnika, magnata”.

Cvrtila podupire takav pogled na aktualne trendove u sigurnosno-obavje┼ítajnoj zajednici, navode─çi kako je “klju─Źni strate┼íki interes danas utjecaj na du┼żnosnike. Mo─ç dr┼żave danas se mjeri kroz gospodarstvo i snagu ekonomije, a fokus slu┼żbi ve─ç je dugo na otkrivanju patenata i ekonomskih situacija koje se mogu preslikati u mati─Źne dr┼żave”.

Batkovski isti─Źe i kako je Balkan dobio na va┼żnosti zbog islamskog fundamentalizma te navodi kako je evidentirano da je “u Siriji poginulo oko 30-ak islamista s podru─Źja Balkana”. Navodi kako je utoliko preventivno protuteroristi─Źko djelovanje na Balkanu klju─Źno.

Dilema o sigurnosno-obaje┼ítajnom djelovanju uklju─Źuje i njegovu legalnost.

Batkovski isti─Źe kako je samo “prikupljanje podataka u stranim zemljama ┼ípijuna┼ża, i da je to kazneno djelo. Ako je agent koji to radi otkriven, kazneno ─çe odgovarati”.

“Rizik je za aktere ogroman, no opravdava se potencijalnim dobitima na podru─Źju ostvarivanja strate┼íkih i vanjskopoliti─Źkih interesa dr┼żava”, navodi Batkovski.
 

 
(index, youtube.com/uredio: nsp)

Filed under: TEHNOLOGIJA I ZNANOST · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,