Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » GLOBALNA KRIZA » Ekonomija je postala potpuno nepristupa─Źna za mnoge i za┼íto svako treba znati pone┼íto o ekonomiji

Ekonomija je postala potpuno nepristupa─Źna za mnoge i za┼íto svako treba znati pone┼íto o ekonomiji

ekonomija-znanjeNedavno ste u jednom ─Źlanku napisali da je “ekonomija previ┼íe va┼żna da bi se prepustila profesionalnim ekonomistima, uklju─Źuju─çi i mene”. Mo┼żete li da pojasnite ┼íto ste mislili?

Ne ka┼żem da je stru─Źnost neva┼żna. Ne mo┼że se voditi slo┼żena moderna ekonomija na maoisti─Źkim linijama, koje ka┼żu da svatko mo┼że raditi sve pa nam stru─Źnjaci ne trebaju. Ne vjerujem da mo┼że. Eksperti su presudni, ima mnogo tehni─Źkih stvari koje samo stru─Źnjaci znaju. Me─Ĺutim, ako ho─çete smislenu demokraciju, onda stru─Źnost treba biti stavljena u slu┼żbu op─çe volje, naj┼íire javnosti.

Ukoliko gra─Ĺani nisu upoznati s osnovnim ekonomskim teorijama i klju─Źnim ekonomskim ─Źinjenicama, donosit pogre┼íne odluke. Gra─Ĺani su du┼żni da se informiraju o ekonomiji kako bi donosili racionalne odluke. Poslije stru─Źnjaci mogu se baviti detaljima. Ali mi smo umjesto toga napravili sustav u kome samozvani eksperti vode glavnu rije─Ź, dok je demokracija postala samo formalnost jer ljudi ne razumiju ┼íto se doga─Ĺa i ne ┼żele shvatiti ┼íto se doga─Ĺa.

Ljudi imaju ─Źvrste stavove o najrazli─Źitijim pitanjima – gay brakovima, Iraku, poba─Źaju, globalnom zagrijavanju – bez ikakvih kvalifikacija da donose informirane odluke. Ja nisam studirao me─Ĺunarodne odnose, ali znam ┼íto mislim o ratu u Afganistanu. Za┼íto onda svi misle da je ekonomija previ┼íe komplicirana, previ┼íe tehni─Źka? Ljudi formiraju jasno mi┼íljenje na temelju nekog osnovnog znanja o me─Ĺunarodnoj politici ili klimatskim promjenama, a ne na temelju kompliciranog ekspertskog znanja, i to je sve ┼íto tra┼żim kada je rije─Ź o ekonomskim pitanjima.

Na┼żalost, mi ekonomisti smo vrlo uspje┼íno uvjerili ljude da je ono ┼íto radimo vrlo komplicirano i da ne─çe razumjeti ─Źak ni ako im objasnimo. Postoji i sna┼żan politi─Źki interes da se ekonomija dr┼żi podalje od demokratske rasprave, od naj┼íire javnosti, tako ┼íto ─çemo ljude uvjeravati ÔÇőÔÇőda je vrlo komplicirana. Tako da nema prave rasprave, nego monetarnu politiku treba voditi Banka Engleske ili Upravni odbor Federalnih rezervi, ili cijene komunalija treba regulirati neka posebna komisija. Nakon nekog vremena ─Źovjek shvati da je demokracija postala isprazna jer su sve va┼żne odluke prepu┼ítene tim ekspertskim skupinama. To se mora promijeniti.

Zar monetarna politika ne bi trebao biti potpuno neovisna od politike? Da li bi bira─Źi trebali imati neku ulogu?

Ovo se nije pokazalo kao naro─Źito u─Źinkovito, ali u Americi predsjednik upravnog odbora Federalnih rezervi makar mora stati pred kongresnu komisiju i da ga ona jednom u ┼íest mjeseci propita. S druge strane, Europska sredi┼ínja banka ne pola┼że ra─Źune nikome. Oni su potpuno oslobo─Ĺeni demokracije. To mora promijeniti. Mo┼żda bi trebalo na slobodnim izborima birati ─Źlanove Monetarnog odbora Banke Engleske. Za┼íto da ne? Nije da se zala┼żem za biranje ─Źlanova odbora, ali mora postojati neka vrsta demokratske odgovornosti ovih ekspertnih skupina.

Mora postojati neka ravnote┼ża; odluke ne mogu se donose ─Źisto na temelju politi─Źkog oportunizma, bez ikakve tehni─Źke kompetentnosti ili stru─Źnog mi┼íljenja. S druge strane, stru─Źnjaci nisu samo tehnokrati. Oni imaju svoje stavove. Mo┼żda guverneri sredi┼ínjih banaka ne zastupaju otvoreno politi─Źke stavove, mo┼żda nisu ─Źlanovi neke stranke, ali oni predstavljaju jedan specifi─Źan svjetonazor.

To su obi─Źno ljudi iz financijske zajednice i, ne namjeravaju─çi budu pristrani, oni obi─Źno gledaju na svijet kroz jedan specifi─Źan objektiv. Treba da postoji protute┼ża. Ako ne─çete ljude bez ikakvog ekonomskog iskustva, onda makar pitajte sindikate ili skupine gra─Ĺana da preporu─Źe ekonomistu koji mo┼że s njima sjesti i zastupa druge interese. U ovom trenutku, ta scena je puna ljudi iz financijske industrije ili iz akademske sfere, tako da se monetarna politika vodi na jedan vrlo ─Źudan na─Źin.

Kriti─Źni ste i prema tome kako je mainstream ekonomska misao dominantna u akademskim krugovima …

Ponekad ekonomsku profesiju uspore─Ĺujem s katoli─Źkim sve─çenstvom u srednjem vijeku. Ako niste znali latinski niste mogli ni ─Źitati Bibliju, jer papa nije dozvoljavao da se Biblija prijevodi na lokalne jezike. Morali ste ili nau─Źiti latinski ili da im vjerujete na rije─Ź. Ekonomija je postala potpuno nepristupa─Źna za mnoge, i to moramo promijeniti, kao ┼íto je poku┼íano s vjerskim reformama u ono doba.

U to vrijeme, vjerski reformatori su promovirali prevo─Ĺenje Biblije na lokalne jezike i ─Źitanje Biblije u krugovima obi─Źnih ljudi. Isticali su autoritet Biblije umjesto onoga ┼íto Vatikan ka┼że da pi┼íe u Bibliji. Ako ho─çete, oni su demokratizovale religiju. Ne┼íto sli─Źno je i danas potrebno. To ne zna─Źi da nam akademski ekonomisti nisu potrebni; ti ljudi su neophodni. Ali to se mora povezati s onim ┼íto se doga─Ĺa u stvarnom svijetu. Na┼żalost, mnogi moji akademski kolege ne ÔÇőÔÇősamo ┼íto se ne bave realnim svijetom, nego nisu ni zainteresirani za realni svijet.

Kakve biste heterodoksne ili alternativne pravce ekonomske misli voljeli vidjeti u mainstreamu?

Ne volim izraz heterodoksne, jer je relativan. On ve─ç pretpostavlja da postoji ortodoksna pozicija i da je sve ostalo heterodoksne. Ono ┼íto je heterodoksne mo┼że se promijeniti u svakom trenutku. Pedesetih godina Milton Friedman je bio heterodoksan. Moj stav je da nam treba pluralisti─Źki pristup, gdje nijedna teorija nije superiorno bilo koju drugu teoriju. U ovoj novoj knjizi obja┼ínjavam da ima najmanje devet velikih ekonomskih ┼íkola, a mo┼żda jo┼í 5-6 ako uklju─Źimo i neke manje ┼íkole ili ve─çe podijelimo na razli─Źite pravce.

Ima mnogo razli─Źitih ekonomskih teorija i sve one mogu ne┼íto pridonijeti. Svaka ima slabosti i prednosti, jer svaka ima izvjesne pretpostavke o etici i politici. Postoje razli─Źite teorije o tome kako se dr┼żave razvijaju, razli─Źite vizije kako izgleda idealno dru┼ítvo i tako dalje. Ljudi bi trebalo imati pristup ┼íto ┼íirem opsegu teorija kako bi stekli sofisticiraniji pogled na svijet. Prou─Źavaju─çi razli─Źite teorije ste─çi ─çete kompliciraniji uvid u svijet.

Svoje ─Źitatelje poku┼íavam nau─Źiti kako misle, a ne ┼íto misle. Oni ─çe sami izvu─çi zaklju─Źak, ja im jednostavno dajem neophodna sredstva u obliku razli─Źitih teorija i povijesnog konteksta i ─Źinjenica, takvih kakve su danas, tako da mogu donijeti ┼íto racionalniji zaklju─Źak. Odli─Źan primjer je Singapur. Ako ─Źitate isklju─Źivo Economist ili Wall Street Journal, o toj zemlji ─çete znati samo voditi tr┼żi┼ínu politiku i da je otvorena za strane investicije.

Nikad vam ne─çe re─çi da je u Singapuru dr┼żava vlasnik 90% ukupnog zemlji┼íta, da 85% stanova osigurava dr┼żavna stambena korporacija i da tvrtke u dr┼żavnom vlasni┼ítvu proizvode zaprepa┼í─çuju─çih 22% posto BDP-a, dok je me─Ĺunarodni prosjek oko 9% posto. Singapur kombinira politiku ekstremnog kapitalizma i ekstremnog socijalizma, i kakva je onda to zemlja? Ne postoji jedna ekonomska teorija koja mo┼że objasniti Singapur. Stvarnost je vrlo kompleksna, zato poti─Źem svoje ─Źitatelje da razmotre razli─Źite teorije i poku┼íaju primjeniti razli─Źite teorije u razli─Źitim kontekstima.

Koje su ┼íire implikacije dominantnog ekonomskog svjetonazora koji postavlja pojedinca kao racionalnog aktera, kao ─Źinioca koji djeluje u vlastitom interesu i sustavno va┼że tro┼íkove i dobit? Neki ljudi tvrde da je, kao rezultat toga, tr┼żi┼ína logika sada ugra─Ĺena u na┼íe svakodnevne, osobne interakcije.

Da, to je to─Źno. Naravno da je glupo negirati da svi mi makar poku┼íavamo biti racionalni. Ima racionalnih aspekata u onome ┼íto radimo. Ljudska bi─ça su makar djelomi─Źno motivirana sebi─Źnim interesom. Ali takav vrlo uzak pogled na ljudsku prirodu zapravo je izgradio siroma┼íno dru┼ítvo, u smislu da se sve svodi na monetarnu vrijednost. Sada ljudi postavljaju pitanja da li su nam potrebni predmeti poput antropologije, ili povijesti umjetnosti, ili sociologije, kada samo trebate zara─Ĺujemo novac. To je vrlo siroma┼íno dru┼ítvo.

Danas neki tvrde da treba komercijalizirati BBC tako da proizvodi vi┼íe programa koje bi ljudi gledali, a ti ljudi ne shva─çaju da nam na tom BBC-ju zavidi ─Źitav svijet, jer nudi vrlo kvalitetan kulturni program. Takav svjetonazor je osiroma┼íio dru┼ítvo, u smislu kulturne raznolikosti i sli─Źnih stvari. Ali jo┼í va┼żnije, stvorio je dru┼ítvo gdje se bezobzirnost smatra pozitivnom odlikom, ili se neko takav ─Źak smatra pametnim. Ako ─Źovjek nije pokvaren, zapravo je budala.

Kada jednom po─Źnete promatrati svijet na takav uzak, osiroma┼íen na─Źin, onda ─çete stvoriti dru┼ítvo koje je zapravo vrlo neu─Źinkovito. Onda morate re─çi – po┼íto svatko poku┼íava svakoga prevariti i bori se za svoj ÔÇőÔÇőinteres, moramo svakog nadzirati svo vrijeme, ali tko ─çe onda kontrolirati kontrolore? Moramo anga┼żirati kontrolore za kontrolore i tako dalje. Na taj na─Źin dru┼ítvo postaje vrlo neu─Źinkovito, da i ne spominjemo koliko je neugodno.
 
(pescanik.net/uredio: nsp)

RASKRINKAN NAJTAJNIJI PROJEKT: Amerikanci planirali sagraditi bazu na Mjesecu za udar na SSSR
LIJEKOVI NOSE VI┼áE ZLA NEGO DOBRA: Istra┼żiva─Źi potvrdili da je Dijabetes tipa 2 najbolje ne lije─Źiti u mnogim slu─Źajevima

Filed under: GLOBALNA KRIZA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , ,

reklama