Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » GLOBALNA KRIZA » NEJEDNAKOST PO─îINJE RO─ÉENJEM

NEJEDNAKOST PO─îINJE RO─ÉENJEM

Nejednakost-ro─ĹenjemPredsjednik Obama je 2013. predlo┼żio ambiciozan novi nacionalni plan za op─çe pred┼íkolsko obrazovanje koje bi se financiralo novim tro┼íarinama na cigarete.

Taj plan nije dobio podr┼íku, ali je Bill de Blasio ponovo pokrenuo ovo pitanje kada je izabran za gradona─Źelnika New Yorka i obe─çao univerzalne vrti─çe za svu djecu ovog grada koja ─çe po─Źeti s radom na jesen. Me─Ĺutim, nova istra┼żivanja sve jasnije pokazuju da obrazovna nejednakost po─Źinje mnogo ranije.

Zna─Źaj univerzalnog ranog obrazovanja odavno je prepoznat: ono pobolj┼íava ┼żivotne izglede za siroma┼ínu djecu i presudno je za odr┼żavanje jednakih ┼íansi za sve. SAD su daleko od tog cilja. U ve─çini europskih zemalja postoji op─çi, kvalitetan pred┼íkolski sustav za trogodi┼ínjake i ─Źetverogodi┼ínjake. U Americi najnoviji podaci pokazuju da je manje od polovine trogodi┼ínje i ─Źetverogodi┼ínje djece upisano u neku pred┼íkolsku ustanovu. Glavni federalni program, Head Start, osigurava sredstva za pred┼íkolsko obrazovanje za samo dvije petine siroma┼íne djece tog uzrasta.

┼átovi┼íe, Amerika je druga po stopi dje─Źjeg siroma┼ítva od trideset pet zemalja koje mjeri Dje─Źji fond Ujedinjenih naroda (samo je Rumunjska gora). Dvadeset tri posto ameri─Źke djece siroma┼íno je po me─Ĺunarodnim mjerilima, za razliku od 10 posto u Britaniji i 7 ili 8 posto u nordijskim zemljama. Prema ovim mjerenjima, u Americi su najsiroma┼ínija djeca od pet ili manje godina – zapravo, to je najsiroma┼ínija demografska skupina u zemlji. Mnoga od ove djece ┼żive u dubokom siroma┼ítvu, a prihod njihovih obitelji manji je od polovice iznosa koji se smatra granicom siroma┼ítva. Naro─Źito je visoka stopa siroma┼ítva u crna─Źkim i latinoameri─Źkim obiteljima.

Znanost je odavno pokazala da se djeca koja odrastaju u siroma┼ítvu suo─Źavaju s ve─çim preprekama u socijalnom razvoju i zdravlju, i te prepreke ih ─Źesto do┼żivotno prate. Oni ─Źe┼í─çe pate od kroni─Źnih bolesti poput astme ili hiperkineti─Źkog poreme─çaja, malo njih zavr┼íi srednju ┼íkolu, rade za manju pla─çu i ─Źesto zavr┼íavaju na socijalnoj pomo─çi. Siroma┼íne tinejd┼żerke ─Źe┼í─çe ne┼żeljeno ra─Ĺaju.

Ali posljednjih godina neurolo┼íki dokazi uvjerljivo pokazuju da uzroci ovih lo┼íih ishoda nisu ni isklju─Źivo kulturni, niti su posljedica slabog genofonda, kao ┼íto su nekad tvrdili komentatori poput Charles Mareja, autora knjige The Bell Curve.

Kao ┼íto je jasno istaknuo dr. David Keler na nedavno odr┼żanom skupu o siroma┼ítvu djece u Washingtonu pod nazivom “Nejednakost po─Źinje ro─Ĺenjem” (pod pokroviteljstvom politi─Źkog instituta koji vodim, The Bernard L. Schwartz Rediscovering Government Initiative pri fondaciji Century), postoje novi biolo┼íki dokazi da stresno okru┼żenje kod najmla─Ĺe djece ne utje─Źe samo na kulturne i psiholo┼íke preduvjete za neuspjeh; ono mo┼że utjecati i na arhitekturu mozga, na promjenu neurolo┼íkog funkcioniranja i kvantiteta sive mase.

Drugim rije─Źima, pred┼íkolsko obrazovanje nije dovoljno. Zabrinjavaju─çe je, me─Ĺutim, da su ovi zaklju─Źci bili poznati ve─ç neko vrijeme, ali im se ne posve─çuje dovoljna pa┼żnja. Zapravo, prvobitni dokumenti objavljeni su davne 2000. u jednom zapa┼żenom ─Źlanku harvardskog Centra za razvoj djeteta, a istra┼żivanja bazirana na njima se od tada umno┼żavaju.

Dva istra┼żivanja zavr┼íena 2013. povezuju neurodegeneraciju izravno sa siroma┼ítvom. Grupa istra┼żiva─Źa sa ┼íest sveu─Źili┼íta mjerila je mo┼żdanu aktivnost odraslih koji su kao devetogodi┼ínjaci bili siroma┼íni i otkrila da su podru─Źja mozga koja kontroliraju emocije kod njih fizi─Źki nedovoljno razvijena. Jedno istra┼żivanje Washingtonskog sveu─Źili┼íta pokazalo je da adekvatno njegovana siroma┼ína djeca, uz izbjegavanje konstantnog stresa, obi─Źno imaju normalno razvijeno mo┼żdano tkivo, dok ona druga imaju manje bijele i sive tvari i manje kontrolne centre poput hipokampusa.

Otkriveno je da ljudi do┼żivljavaju kemijsku reakciju na stres koja ih prvenstveno brani od posljedica. Ali ova obrana ima granica. Ukoliko je dijete ─Źiji se mozak jo┼í uvijek formira konstantno bombardirano stresom – uslijed nasilja u ku─çi, nedovoljne prehrane, roditeljske narkomanije i kroni─Źnog nedostatka pa┼żnje ili njege – preoptere─çeni mehanizam zakazuje i mozak trpi posljedice.

Dr. Jack Sonkof, koji vodi harvardski Centar za razvoj djeteta, napisao je sa svojim kolegama brojne radove u kojima iznosi rezultate istra┼żivanja sa ┼żivotinjama i sve ─Źe┼í─çe s djecom. Pod stresom tijelo proizvodi dva hormona koji djeluju za┼ítitno, adrenalin i kortizol. Ali kada stres postane pretjeran – ┼íto se u stru─Źnim krugovima sada naziva “toksi─Źnim stresom” – prevelika hormonska aktivnost o┼íte─çuje neuronske veze, spre─Źava imunu reakciju i mijenja dijelove mozga koji izravno utje─Źu na pam─çenje, u─Źenje i kontrolu emocija.

Ove studije se naj─Źe┼í─çe potvr─Ĺuju da su uporno zanemarivanje i neadekvatna pa┼żnja primarni uzroci slabljenja mo┼żdanog kapaciteta. Dokazi na temelju razli─Źitih ispitivanja, uklju─Źuju─çi i djecu u udomiteljskim obiteljima iz ─Źitavog svijeta, jasno pokazuju, obi─Źno posredstvom magnetske rezonance, pogubne posljedice neadekvatne pa┼żnje za neuronske veze i veli─Źinu mozga.

Sociolo┼íka istra┼żivanja, s druge strane, pokazuju koliko je zapostavljanje djece me─Ĺu siroma┼ínima uobi─Źajeno. Siroma┼íni roditelji preoptere─çeni su brigama o hrani i prijevozu, a ─Źesto i o sigurnosti u svojoj zajednici i stabilnosti svoje obitelji. Neki su mo┼żda prosto neodgovorni, ili koriste drogu, ali brojna etnografska ispitivanja siroma┼ínih koja su vr┼íili Dje─Źji za┼ítitni fond, nezavisni istra┼żiva─Źi i drugi, pokazuju da ovi roditelji, uklju─Źuju─çi i samohrane majke, brinu za svoju djecu jednako kao i imu─çniji roditelji.

Problem je u tome ┼íto oni ─Źesto ne mogu na─çi posao koji im omogu─çuje da provode vrijeme sa svojom djecom i ┼íto zbog nedostatka resursa, vremena ili zbog napetosti ne mogu ispuniti sve du┼żnosti. Istra┼żivanja tako─Ĺer pokazuju da kvalitetu prenatalne njege mo┼że utjecati na razvoj u ranom djetinjstvu i da kod trudnice ovisnost od droge ili depresija tako─Ĺer mo┼że utjecati na neurolo┼íki razvoj bebe.

Najfascinantniji detalj kod ovih nedavnih saznanja je to ┼íto preciziraju razlike izme─Ĺu onih koji krive genofond, poput Mareyevih sljedbenika, i onih koji krive kulturu. Ispostavlja se da geni jesu va┼żni ali, kako otkrivaju znanstvenici, roditelji i kulturno okru┼żenje mogu pobolj┼íati mo┼żdani kapacitet i sprije─Źeiti slabljenje. Kako ka┼że dr. Keller, lije─Źnik i istra┼żiva─Ź, i ujedno predsjednik Akademskog pedijatrijskog udru┼żenja, “nova istra┼żivanja nisu ─Źisti Darwin, u njima ima pomalo i Lamarka”.

Sada se skoro svi medicinski i znanstveni radnici sla┼żu: ┼íto se ranije pozitivno intervenira u ┼żivotu djeteta – uklju─Źuju─çi ku─çne posjete profesionalaca, roditeljsko savjetovanje, lije─Źenje bolesti ovisnosti, i relativno nove programe kao ┼íto je ─Źitanje djeci i prije nego ┼íto progovore – utoliko bolje. Pedijatri, uklju─Źuju─çi veliku Ameri─Źku pedijatrijsku akademiju, rade na planovima da upotrebe pedijatrijske posjete za ┼íire intervencije kada je pretjerani stres o─Źevidan. Jedan od omiljenih prijedloga je program besplatne knjige uz svako cjepivo.

Me─Ĺutim, mene najvi┼íe brine ─Źinjenica da su na┼íi politi─Źki lideri i zastupnici dosad uglavnom zanemarivali povezanost siroma┼ítva, lo┼íeg obrazovanja, pa ─Źak i neurolo┼íkih posljedica – i ─Źinjenice da u─Źinkovito smanjenje siroma┼ítva mo┼że ispraviti ovaj problem.

Ekonomisti Janet Gornik i Markus Gianti analizirali su podatke iz raznih zemalja i zaklju─Źili da je siroma┼ítvo djece daleko ni┼że u europskim dr┼żavama, ne zato ┼íto njihova ekonomija omogu─çuje ve─çe zarade za radnike s ni┼żim primanjima, ve─ç zbog ja─Źih socijalnih programa. Ve─çina ovih zemalja, kao i mnoge u Latinskoj Americi, daje izravne nov─Źane naknade roditeljima s djecom.

Nova radna mjesta i bolje pla─çeni poslovi su vitalne u borbi protiv siroma┼ítva djece i problema koje ono izaziva. Puna zaposlenost, s dobrim poslovima, jo┼í uvijek je mogu─ça uz ozbiljan fiskalni stimulans, uklju─Źuju─çi javne investicije u infrastrukturu.

Ali socijalni programi su klju─Źni. Bez obzira na cinizam po pitanju socijalnih programa i socijalne pomo─çi, Amerika umije smanjiti siroma┼ítvo. Kako isti─Źe Robert Greenstein iz Centra za prora─Źun i politi─Źke prioritete, federalna sigurnosna mre┼ża – u koju spadaju Medicaid, bonovi za hranu, povrat poreza, porezne olak┼íice za dijete – odr┼żala je 41 milijun ljudi iznad granice siroma┼ítva 2012 uklju─Źuju─çi i 9 milijuna djece. Bez dr┼żavnih davanja, dana┼ínja stopa siroma┼ítva iznosila bi 29% posto. Umjesto toga, prema najpouzdanijim mjerenjima, ova stopa je s oko 26 posto krajem 1960-ih pala na dana┼ínjih 16% posto. Drugim rije─Źima, rat protiv siroma┼ítva zapo─Źet ┼íezdesetih je uspio.

Ali, usred rastu─çe nejednakosti izme─Ĺu najbogatijih i ostatka dru┼ítva, smanjenja dru┼ítvene pokretljivosti na svim razinama, problemi za najlo┼íije pla─çene Amerikance su veliki. Na┼íe dana┼ínje stope siroma┼ítva – naro─Źito me─Ĺu najmla─Ĺom djecom – jo┼í uvijek su opasno visoke. Posebno je uznemiravaju─çe ┼íto stope siroma┼ítva djece, poslije skoka tijekom recesije, nisu spu┼ítene u nedavnom ekonomskom oporavku.

Ja bih otpo─Źeo novi rat protiv siroma┼ítva djece uvo─Ĺenjem federalnog sustava nov─Źanog dodatka za siroma┼íne obitelji s djecom, kao ┼íto se trenutno radi u mnogim zemljama svijeta. Sada se pomo─ç uglavnom svodi na kupnju hrane, ili je uvjetovana nala┼żenjem posla, ┼íto je za mnoge iz ove grupe danas posebno te┼íko. Ali u politi─Źkom okru┼żenju gdje Kongres ┼żeli ─Źak i smanjiti bonove, uvjeravanje na┼íih zastupnika u moralnu i ekonomsku logiku izravnih nov─Źanih davanja zahtijevat mnogo truda.

Istra┼żivanja su sada nesporna. Nejednakost u Americi po─Źinje s ro─Ĺenjem, pa ─Źak i ranije za one ─Źije su majke bile bolesne u trudno─çi ili one bez adekvatne prenatalne njege. Bez ikakve krivnje, jedna ─Źetvrtina ameri─Źke djece po─Źinje s velikim zaka┼ínjenjem, dok druga ─Źetvrtina odrasta u obiteljima koje zara─Ĺuju samo dvostruko vi┼íe od granice siroma┼ítva – oko 48.000 dolara godi┼ínje za ─Źetvero─Źlanu obitelj. Uz pouzdana saznanja neurologije 21. stolje─ça, vi┼íe ne mo┼żemo govoriti djeci ro─Ĺenoj u siroma┼ítvu da vi┼íe u─Źe i da kad odrastu na─Ĺu posao. Dr┼żava koja ho─çe da svi njeni gra─Ĺani budu produktivni radnici i koja obe─çava fer i dostojanstven ┼żivot svima, bez obzira na rasu ili boju ko┼że, sada mora obratiti pa┼żnju na svoju brojnu siroma┼ínu djecu.
 
 
(pescanik/uredio: nsp)
 
 
PRETHODNI ─îLANAK
Share

Rusija tra┼żi od Kijeva odgovore na 10 jednostavnih pitanja o MH17
TEORIJA ZAVJERE: Oboreni Malezijski Avion je Onaj Koji je Nestao u O┼żujku

Filed under: GLOBALNA KRIZA · Tags: , , , , , , , , , , , , , ,

reklama