Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » GLOBALNA KRIZA » Za┼íto je Kapitalizam Broj 1. Uzrok Siroma┼ítva

Zašto je Kapitalizam Broj 1. Uzrok Siromaštva

kapitalizam-socijalizamModerni današnji kvazi-feudalni sustav?

Svaki uspje┼íni kapitalisti ─çe vam re─çi da je kapitalizam jo┼í uvijek sveti gral moderne ekonomije. Bez sumnje, kapitalizam je u─Źinio vi┼íe da se unaprijede odre─Ĺeni aspekti ─Źovje─Źanstva od bilo kojeg drugog gospodarskog sustava do danas.

No, ne┼íto se doga─Ĺa. Kako ograni─Źenja kapitalizma postaju sve vi┼íe i vi┼íe o─Źita, ekonomisti, profesionalno i na drugi na─Źin, poku┼íavaju ubla┼żiti svoje inherentne nedostatke pozivom na povratak eti─Źkog ili “svjesnog” kapitalizma. Ako je kapitalizam na kraju svih ekonomskih sustava, za┼íto nam to uop─çe i treba?

Zaobila┼żenje formalne kvalitativne analize, moglo bi se pretpostaviti da je problem dovoljno transparentan, on se zove - pohlepa.

Unutar sustava u kojem tr┼żi┼íta i financijske ┼ípekulacije posluju bez nadzora zahvaljuju─çi korporativnim lobistima, prihod stalno ide prema gore, ┼íto je dovelo do rastu─çe nejednakosti prihoda.

Profit se privatizira, a gubitak je socijaliziran, omogu─çavaju─çi nekoli─Źini da ima korist od eksplozije bogatstva dok prihodi ve─çina radni─Źke klase stagniraju ili ─Źak i kolabiraju. Ovaj tijek poni┼żavanja bi mogao biti ozna─Źen kao moderni dana┼ínji kvazi-feudalni sustav.

Iako imamo sve vi┼íe podataka kojima mo┼żemo potvrditi trajnu degradaciju radni─Źke klase i njihovog “bogatstva” koje je nastalo tijekom mnogih generacija unutar kapitalizma, ne trebate tra┼żiti dalje od tri glavna elementa kapitalizma koji su ugra─Ĺeni u sustav la┼żi.

Tri sredi┼ínja elementa kapitalizma su akumulacije kapitala, natjecanje i sustav cijena. Pstoji i ─Źetvrti element koji je potreban kao derivat prva tri za odr┼żavanje kapitalizma -┬á rast.

Kriza bilo kakva bila, amerikanci nemaju ┼íto za jesti, siroma┼ítvo, besku─çnici, no ipak, ameri─Źko tr┼żi┼íte dionica (burza) obara rekorde svih vremena. Pumpanje balona i rast je osnova kapitalizma.

Bacimo pogled na najvi┼íe manjkavu komponentu – natjecanje.

Kapitalizam zahtijeva gubitnika za svakog pobjednika

To vidimo kao istinski u─Źinak dok vi┼íe od pola svijeta i dalje je zaglibio u smije┼ínom umjetnom siroma┼ítvu stvorenom od ljudske ruke.

Iako kapitalizam nije ekonomski sustav za cijeli planet, on je u interakciji s drugim gospodarskim sustavima, sudjeluje u siroma┼ínim pla─çama i ┼żalosnim uvjetima rada. Tako─Ĺer vidimo da je konkurencija zapravo kratkovidni mehanizam u “opstanku najja─Źih”.

─îak i u ┼żivotinjskom carstvu, ono ┼íto se pogre┼íno naziva, “pre┼żivljavanje najsposobnijih” je holisti─Źki, “ne-opstanak u ne-najja─Źih.” Ako je Priroda uistinu omogu─çila Opstanak najja─Źih, to ─çe stvoriti uvjete parazitskog tipa u kojem bi parazit zavr┼íio uni┼ítavanjem “doma─çina”, ili njegove okoline.

Ipak, ─Źovjek je uvjeren da Priroda djeluje kroz opstanak najja─Źih i to je dovelo ─Źovjeka da djeluje isto tako prema drugom. Vidite li koliko je ─Źovjek postao Zemljin destruktivni parazit na okoli┼í i da smo kompromitirali na┼í dom planet i na┼íu budu─çnost?

Kapital koji se gomilao bez vra─çanja u opticaj je velika prijetnja za dugoro─Źnu odr┼żivost kapitalizma. Igrali┼íte je daleko od razine na kojem 85 ljudi kontroliraju polovicu svjetskog bogatstva.

Sredstva za neki cilj?

Kada kapital postaje krajnja igra prije nego nego sredstvo za ukidanje sustava cijena, koji je izgra─Ĺen za manipulaciju trgovine, a zatim dodajte i stvaranju kartela … ne bi trebalo biti ─Źudo da su trenutna dru┼ítvenih zla u svijetu, umjetno stvorena od ─Źovjeka.

A ┼íto se doga─Ĺa kada mjehuri vo─Ĺeni politikom (burza) eksplodiraju i nema rasta? Kapitalisti─Źki kriptonit je rast. Problem s ovisno┼í─çu o rastu je da se “tro┼íi” i “konzumira” sve na njenom putu – poput po┼żara izvan kontrole. Dodajte i dinamiku natjecanja da malo potpali vatricu i loma─Źa je stvorena, ┼íto je rezultiralo u gomilanju bogatstva zbog gomilanja bogatstva, sredstvo bez nezasitna kraja i ┼íto je Platonov student Aristotel rekao, izradu novca putem sredstava monopola. Monopol zna─Źi sve vi┼íe neravnote┼że.

Tako─Ĺer, va┼żno je biti svjestan da vi┼íe od polovine svjetske populacije ┼żivi u zemljama u kojima je ljudska populacija dosegla svoj maksimum, ┼íto zna─Źi da je stopa nataliteta ispod “zamjenske” razine. Mnoge europske zemlje danas ─Źak i nude poticaje za pove─çanje nataliteta. Nije li ovo kontra-inicijativa u prenapu─Źenju svijeta? Treba li se pove─çavati nataliteta isklju─Źivo u svrhu potro┼ínje?

Zadnji predmet vrijedan spomena je ulazak kapitalista u manja tr┼żi┼íta ┼íirom svijeta, uzdr┼żavaju─çi samoodr┼żivi posao lokalne komunalne zajednice, dominirati i/ili nastojati kontrolirati prirodne resurse u ime napretka i radnih mjesta, ali onda zapravo poremetiti odr┼żivu kooperativnu zajednicu i li┼íiti ju njezinih resursa.

Moramo priznati nedostatke kapitalizma i zapo─Źeti istragu o vi┼íoj svijesti ekonomije koja uklju─Źuje dru┼ítvenu odgovornost, ┼íto bi zapravo stvorilo uvjete da ─Źovje─Źanstvo lako napreduje, a ne kroz nepotrebne borbe.

Priroda nam pokazuje da holisti─Źka simbioza zna─Źi raditi zajedno u suradnji za zajedni─Źko dobro. Ono ┼íto ne sura─Ĺuje na obostranu korist donosi vlastitu smrt, ne-opstanak ne-najja─Źih.

Kako konkurencija misli da postoji jedan ili vi┼íe gubitnika na svakog dobitnika, odmah vidimo ovo: Kapitalizam je ograni─Źen, bi-polarni konstrukt, ro─Ĺen u procesu odvajanju svijesti, konzumiraju─çi (izjedaju─çi) sam sebe prema vlastitoj smrti.

Hvala onima koji posluju u zrelosti, mudrosti i po┼ítenju, prave slu┼żbe globalne zajednice.
 
(autor: mag. spec. Alfred Bošković / uredio: nsp)

ZASTRA┼áUJU─ćE SLI─îNOSTI S AFRIKOM: Su┼íe i poplave - Hrvatska klimatski napadnuta kako bi se dogodio afri─Źki scenarij gladi, pa uzgoja GMO hranu?!
Saznajte istinu o ovoj organizaciji! UN poti─Źe globalno uni┼ítenje Svijeta kroz Agendu 21!

Filed under: GLOBALNA KRIZA · Tags: , , , , , , , , , , , ,

reklama