Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » GLOBALNA KRIZA » RAT NA BLISKOM ISTOKU: Oduvijek se radilo o nafti, glupani!

RAT NA BLISKOM ISTOKU: Oduvijek se radilo o nafti, glupani!

nafta-vojskaDoga─Ĺaji u Iraku svuda su u udarnim vijestima, ali opet se pre┼íu─çuje pitanje koje se krije iza nasilja: kontrola ira─Źke nafte.

Umjesto toga, mediji su puni rasprava, u┼żasavanja i detaljnog analiziranja ne tako nove teroristi─Źke prijetnje, Islamske dr┼żave Iraka i Sirije (ISIS). Pri tom, razgovara se i o mogu─çnosti gra─Ĺanskog rata koji prijeti da izazove novo etni─Źko ─Źi┼í─çenje i pad ugro┼żene vlade premijera Nurija al-Malikija.

Zapravo, u tijeku je “niz gradskih pobuna protiv vlasti”, kako ih naziva stru─Źnjak za Bliski istok Juan Cole. Pobune su trenutno ograni─Źene na sunitske oblasti i imaju izrazito sekta┼íki znak, pa tako grupe poput ISIS-a mogu razvijati pa ─Źak i da preuzmu vode─çu ulogu u razli─Źitim podru─Źjima.

Ove pobune, me─Ĺutim, nije stvorio ISIS i njegovih nekoliko tisu─ça boraca, niti ih oni kontroliraju. U njima sudjeluju i biv┼íi baatisti i prista┼íe Sadama Huseina, plemenske paravojske i mnogi drugi. One se na kraju mo┼żda ne─çe zaustaviti u sunitskim podru─Źjima. Kao ┼íto je pro┼ílog tjedna pisao New York Times, naftna industrija se “brine da bi nemiri mogli pro┼íiriti” na ju┼żni ┼íiitski grad Basru, gdje su “grupirana glavna ira─Źka naftna polja i postrojenja”.

Ispod uzavrelog oceana sunitskog nezadovoljstva krije se jedna ignorirana ─Źinjenica. Pobunjenici se ne bore samo protiv onoga ┼íto smatraju ugnjetavanjem prete┼żno ┼íiitske vlade u Bagdadu i njenih snaga sigurnosti, ve─ç i za to tko ─çe kontrolirati i iskoristiti, kako ju je Maliki u intervjuu za Wall Street Journal nazvao – ira─Źku “nacionalnu ba┼ítinu”.

Dekonstrukcija Sadamovog Iraka

Da li se netko sje─ça kako je Irak izgledao prije desetak godina, dok je Sadam Husein jo┼í uvijek bio na vlasti, a SAD se spremale napasti? S jedne strane, Ira─Źani, posebno ┼íiiti i Kurdi, trpjeli su pod ─Źizmom represivnog diktatora – koji je pobio nekih 250.000 ili vi┼íe svojih sunarodnjaka tijekom svoje 25-godi┼ínje vladavine. Trpjeli su i oskudicu izazvanu ameri─Źkim sankcijama – po nekim procjenama 500.000 djece umrlo je samo od posljedica sankcija.

S druge strane, dr┼żava je imala uspje┼ían izvoz, poput ko┼żne galanterije i poljoprivrednih proizvoda, i ove industrije su zapo┼íljavale stotine tisu─ça relativno dobro pla─çenih radnika i poduzetnika. Imala je i sna┼żnu elektri─Źnu, vodovodnu i putnu infrastrukturu (koja je, istina, lagano propadala zahvaljuju─çi tim sankcijama). Osim toga, imala je najbolji sustav osnovnog i srednjeg obrazovanja u regiji, kao i najbolju (besplatnu) zdravstvenu za┼ítitu na Bliskom istoku. U dr┼żavi od 27 milijuna ljudi, imala je – u usporedbi s drugim zemljama u regiji – veliku srednju klasu, uglavnom zaposlenu u dr┼żavnom sektoru, od tri milijuna pripadnika.

Ove prednosti uglavnom su poticane iz jednog izvora: 2,5 milijuna barela nafte koliko je Irak proizvodio svakog dana. Dnevni priljev od prodaje “nacionalne ba┼ítine” odr┼żavao je ekonomsku nadgradnju zemlje. U stvari, naftno zasnovani dr┼żavni prora─Źun bio je dovoljan da izdr┼żava brojne Huseinove pala─Źe, obogati sve njegove ro─Ĺake i saveznike i financira njegove razne ratove, protiv drugih zemalja i protiv ira─Źkih Kurda i ┼íiita.

Ova kombinacija ugnjetavanja i prosperiteta okon─Źana je ameri─Źkom invazijom. Unato─Ź negiranju da ─çe uop─çe dirnuti ira─Źku “ba┼ítinu”, Bushova administracija odmah se ostrvila na ove naftne prihode, preusmeriv┼íi ih sa gospodarstva na “otplatu dugova” i ubrzo zatim na kampanju pacifikacije. Unato─Ź obe─çanjima Washingtona da ─çe pod ameri─Źkom okupacijom proizvodnja uskoro porasti na ┼íest milijuna barela dnevno, otimanje proizvodnje energenata iz ira─Źkih ruku zavr┼íilo se devastiranjem industrije i padom proizvodnje za 40 posto.

Zapravo, okupacijska vlada bila je ┼íampion u ekonomskoj destrukciji. Smjesta se bacila na razgradnju svih dr┼żavnih (i naftno subvencionisanih) industrijskih postrojenja, dovode─çi do ste─Źaja i privatne industrije koje su od njih zavisile. Prekinula je ili uni┼ítila komercijalnu poljoprivredu, ponovo prekidanjem Sadamovih naftno financiranih subvencija i zra─Źnim napadima na pobunjenike u ruralnim podru─Źjima. Nametnula je mjere ┼ítednje i program “debaatifikacije” dr┼żavnom obrazovnom i zdravstvenom sustavu.

Kako nijedan Ira─Źanin na nekom vi┼íem polo┼żaju nije imao izbora osim da se u─Źlani u Sadamovu Baat partiju, ovo se pokazalo kao katastrofalno za srednju klasu, ─Źija se ve─çina pripadnika preko no─çi na┼íla bez posla ili u izgnanstvu u nekoj od susjednih zemalja. Budu─çi da su ti ljudi vodili ove sustave, ─Źesto pod sve gorim uvjetima, posljedice po elektri─Źnu, vodovodnu i putnu infrastrukturu bile su razorne. Dodajte tome i posljedice bombardiranja i privatizaciju odr┼żavanja i dobit ─çete trajnu katastrofu.

Kada je 2009. Obamina administracija zapo─Źela povla─Źenje ameri─Źkih borbenih snaga, nezaposlenost je u Iraku – naro─Źito u sunitskim podru─Źjima – dostizala 60 posto, Ira─Źani su imali sporadi─Źno opskrbu elektri─Źnom energijom, zatrovane vodovodne sustave, epizodni obrazovni sustav, nefunkcionalno zdravstvo i nepostojanje odr┼żivog javnog ili privatnog prijevoza.

Malo ko na zapadu pamti da je 2010. Maliki svoju predizbornu kampanju temeljio na obe─çanju da ─çe rije┼íiti ove probleme podizanjem naftne proizvodnje – ponovno ta brojka – na ┼íest milijuna barela dnevno. Budu─çi da je postoje─ça proizvodnja bila vi┼íe nego dovoljna da odr┼żava vladu, prakti─Źno cjelokupno pove─çanje prihoda moglo se upotrijebiti za rekonstrukciju infrastrukture u zemlji, o┼żivljavanje dr┼żavnog sektora i obnovu svih devastiranih javnih slu┼żbi, industrije i poljoprivrednog sektora.

Korumpirano naslje─Ĺe ameri─Źke okupacije

Unato─Ź njegovom o─Źiglednom ┼íiitskom sekta┼ítvu, suniti su Malikiju dali vremena da ispuni predizborna obe─çanja. Neki su se ponadali kada su ugovori o pru┼żanju usluga ponu─Ĺeni na natje─Źaju me─Ĺunarodnim naftnim tvrtkama kako bi se proizvodnja podigla na tih ┼íest milijuna barela do 2020. (Drugi su, me─Ĺutim, upravo u tome vidjeli rasprodaju nacionalne ba┼ítine.) Mnogi Ira─Źani su u po─Źetku bili zadovoljni kada je proizvodnja nafte po─Źela rasti: 2011. razinu iz Huseinovog razdoblja, 2,5 milijuna barela dnevno, kona─Źno je dosegnut, a 2013. proizvodnja je prema┼íila 3 milijuna barela dnevno.

Ova pove─çanja probudila su nade da ─çe rekonstrukcija kona─Źno po─Źeti. Po┼íto su cijene nafte mirovale na ne┼íto manje od 100 dolara po barelu, dr┼żavni prihodi su se udvostru─Źili, sa oko 50 milijardi dolara 2010. na preko 100 milijardi 2013. Da je samo ovo pove─çanje raspodijeljeno stanovni┼ítvu, to bi bila neo─Źekivana subvencija od 10.000 dolara za svaku od pet milijuna ira─Źkih obitelj. Ovo je mogla biti i vrlo obe─çavaju─ça po─Źetna investicija u obnovu ira─Źkog gospodarstva i socijalnih usluga. (Samo je energetika zahtijevala nova ulaganja od nekoliko desetina milijardi dolara kako bi se proizvodnja struje vratila na predratni nivo.)

Ali ni dio ovog naftnog bogatstva nije dospio do ljudi, naro─Źito ne u sunitskim podru─Źjima gdje je te┼íko primijetiti bilo kakve naznake rekonstrukcije, ekonomskog razvoja, obnovljenih usluga ili radnih mjesta. Umjesto toga, ogromni novi prihodi nestali su u pukotinama vlade koju je Transparency International proglasio sedmom na planeti po korumpiranosti.

Zahtijevanje dijela nacionalne baštine

Tu ira─Źka nafta, ili makar nedostatak naftnih prihoda, stupa na scenu. Zajednice diljem Iraka, posebno u ozloje─Ĺenim sunitskim podru─Źjima, po─Źele su tra┼żiti sredstva za rekonstrukciju, ─Źesto uz podr┼íku lokalnih i pokrajinskih vlasti. Malikijeva vlada je nepopustljivo odbijala izdvojiti dio prihoda za takve projekte, odlu─Źiv┼íi da umjesto toga osuditi ove zahtjeve kao poku┼íaje da se novac preusmjeri sa hitnijih prora─Źunskih problema. U te probleme su spadale desetine milijardi dolara za kupnju vojne opreme, uklju─Źuju─çi 2011. godine, osamnaest F-16 zrakoplova iz SAD za 4 milijarde. U rijetkom trenutku ironi─Źne pronicljivosti, ─Źasopis Time je zavr┼íio izvje┼ítaj o kupnji ovih aviona sljede─çim komentarom: “Dobra vijest je da ─çe ovaj ugovor vjerojatno odr┼żati u ┼żivotu Lokhidovu tvornicu F-16 u Fort Worthu jo┼í godinu dana. Lo┼ía vijest je da je samo 70 posto Ira─Źana ima pristup ─Źistoj vodi, dok samo 25% njih ima jedva elementarne sanitarne uvjete.”

Da se ne ogrije┼íi o Malikija, njegova vlada jeste upotrijebila dio novih naftnih prihoda na zapo┼íljavanje u razorenim dr┼żavnim i socijalnim slu┼żbama, ali prakti─Źno sva nova radna mjesta popunili su ┼íiiti u ┼íiitskim podru─Źjima, dok su suniti i dalje otpu┼ítani iz javnog sektora. Ovaj nedostatak radnih mjesta – koji je naravno predstavljao nedostatak naftnog novca – bio je klju─Źni pokreta─Ź sunitskog ustanka. Kao ┼íto je Patrik Koburn napisao u britanskom Independentu:


“Sunitski mu┼íkarci su izop─çeni time ┼íto su nezaposleni, jer su dr┼żavne pare potro┼íene na druge stvari, a povremeno iznenada dobivaju i otkaz bez prava na mirovinu zbog svog obveznog ─Źlanstva u Baat partiji od prije nekoliko desetlje─ça. Jedan sunitski u─Źitelj s 30 godina radnog iskustva prona┼íao je na ku─çnom pragu izgu┼żvani papir sa obavje┼ítenjem da ne dolazi u ┼íkolu na posao, jer je otpu┼íten iz tog razloga. ‘┼áto sad da radim? Kako ─çu prehraniti obitelj? ‘Pitao se. “

Kako su se uvjeti pogor┼íavali, sunitske zajednice bivale su sve upornije, dodaju─çi na svoje peticije i demonstracije zauzimanje vladinih ureda, blokade puteva i okupacije trgova. I Malikijeve reakcije su eskalirale do hap┼íenja politi─Źkih glasnika, razbijanja demonstracija i, u klju─Źnom trenutku 2013, “ubijanja desetaka” demonstranata kada su njegove “snage sigurnosti otvorile vatru na sunitski protestni kamp”. Ova represija i trajna frustracija lokalnog stanovni┼ítva doprinijela je obnovi pobuna koje su bile okosnica sunitskog otpora ameri─Źkoj okupaciji. Kada su vladine snage po─Źele ubijati, gerilski napadi su postali uobi─Źajeni u podru─Źjima sjeverno i zapadno od Bagdada, koje su ameri─Źki okupatori nazvali “sunitskim trokutom”.

Mnoge od ovih gerilskih akcija bile su usmjerene na ubijanje dr┼żavnih du┼żnosnika, policajaca i – kako se njihov broj uve─çavao – vojnika koje je Maliki slao da gu┼íe prosvjede. Me─Ĺutim, moglo se primijetiti da su najodlu─Źnije, najbolje planirane i najopasnije od tih oru┼żanih reakcija bile one oko naftnih postrojenja. Iako sunitske oblasti Iraka nisu veliki naftni centri – preko 90% energenata potje─Źe iz ┼íiitskih oblasti na jugu i regije Kirkuk pod kontrolom Kurda – i tamo ima naftnih meta. Pored niza manjih naftnih polja, kroz “sunitski trokut” skoro ─Źitavom du┼żinom prote┼że se jedini veliki naftovod koji izlazi iz zemlje (u Tursku), jedna velika rafinerija u Haditi i naftni kompleks Baid┼żiju, koja obuhva─ça elekrane napajanja sjeverne pokrajine i rafineriju koja proizvodi 310.000 barela dnevno, odnosno tre─çinu naftnih derivata u zemlji.

Nema ni─Źeg novog u tome ┼íto lokalni gerilci napadaju naftna postrojenja. Krajem 2003, ubrzo nakon ┼íto je ameri─Źka okupacija presjekla dotok novca od nafte sunitskim podru─Źjima, njihovi ┼żitelji su pribjegli razli─Źitih strategijama za zaustavljanje proizvodnje i izvoza dok ne dobiju ono ┼íto su smatrali da im pripada. Onesposobljen je naftovod ka Turskoj, po┼íto je pretrpio preko 600 napada. Postrojenja u Baid┼żiju i Haditi ┼ítitila su se od pobunjenika tako ┼íto su lokalnim plemenskim vo─Ĺama davali dio nafte – ─Źesto i do 20 posto. Po┼íto je ameri─Źka vojska po─Źetkom 2007. preuzela kontrolu nad postrojenjima i ukinula ovaj aran┼żman, dvije rafinerije su redovito napadane.

Naftovod i rafinerije vratili su se u normalan tijek tek nakon ┼íto su Amerikanci oti┼íli iz provincije Anbar, a Maliki ponovno obe─çao lokalnim plemenskim vo─Ĺama i pobunjenicima (─Źesto istim ljudima) udio u nafti u zamjenu za “za┼ítitu” postrojenja od kra─Ĺe i napada. Ovaj sporazum je trajao skoro dvije godine, ali kada je vlada po─Źela da se obra─Źunava sa sunitskom demonstrantima, “za┼ítita” je obustavljena. Promatraju─çi ova de┼íavanja iz naftne perspektive, Iraq Oil Report, online bilten ove industrije koji najdetaljnije izvje┼ítava o naftnim poslovima u Iraku, napisao je da je ovo bio klju─Źni trenutak u “slabljenju sigurnosti”, komentiraju─çi da su se “snage koje ┼ítite energetska postrojenja … kroz povijest oslanjale na saveze sa mje┼ítanima u osiguravanju objekata. “

Borba za naftu

Iraq Oil Report je savjesno pratio posljedice ovog “slabljenja sigurnosti”. “Od pro┼íle godine, kada su napadi na [turski] naftovod u─Źestali”, North Oil Company, tvrtka zadu┼żena za proizvodnju u sunitskim podru─Źjima, zabilje┼żila je pad proizvodnje od 50 posto. Naftovod je definitivno presje─Źen 2. o┼żujka, a od tada se ekipama za sanaciju “ne dozvoljava pristup” o┼íte─çenom dijelu. Dovodni cjevovod za kompleks u Baid┼żiju dignut je u zrak 16. travnja, ┼íto je izazvalo ogromno izlijevanje nafte, pa se voda iz rijeke Tigar nekoliko dana nije mogla piti. “

Nakon “brojnih” napada krajem 2013, Sonangol Oil Company, nacionalna naftna tvrtka Angole, pozvala se na klauzulu “vi┼íe sile” u ugovoru s ira─Źkom dr┼żavom, napu┼ítaju─çi ─Źetverogodi┼ínji razvojni projekt u Ninivi. U travnju ove godine pobunjenici su kidnapirali ravnatelja rafinerije u Haditi. U lipnju su zauzeli jednu rafineriju po┼íto se vojska povukla nakon poraza u drugom po veli─Źini gradu u zemlji, Mosulu.

Reagiraju─çi na ovu poplavu gerilskih napada, Malikijev re┼żim je poja─Źao represiju nad sunitskim zajednicama, ka┼żnjavaju─çi ih za “skrivanje” pobunjenika. Sve je vi┼íe vojnika raspore─Ĺivani u gradovima koji su progla┼íeni “teroristi─Źkim centrima”, uz nare─Ĺenje da ugu┼íe svaki vid protesta. U prosincu 2013, kada su vladine trupe po─Źele koristiti bojevu municiju za razbijanje protestnih kampova na cestovnim blokadama u nekoliko gradova, oru┼żani gerilski napadi naglo su u─Źestali. U sije─Źnju, vladini du┼żnosnici i vojska napustili su dijelove Ramadija i ─Źitavu Falud┼żu, dva klju─Źna grada sunitskog trokuta.

Ovog mjeseca, suo─Źeni s “op─çim ustankom”, kako ga je nazvao Patrick Koburn, 50.000 vojnika ostavilo je svoje oru┼żje gerilcima i pobjeglo iz Mosula i nekoliko drugih manjih gradova. Ovakav razvoj doga─Ĺaja do┼íao je iznenada i tako ga je ve─çina ameri─Źkih medija i tretirala, ali Coburn je govorio u ime mnogih obavije┼ítenih promatra─Źa kada je vojni slom u sunitskim podru─Źjima nazvao “neiznena─Ĺuju─çim”. Kako su on i drugi naglasili, vojnici ove korumpirane vojske “nisu bili spremni za borbu i poginu na zadatku … budu─çi da su taj posao prvenstveno obavljali da prehrane obitelj.”

Povla─Źenje vojske iz gradova istovremeno je dovelo do makar djelomi─Źnog povla─Źenja iz naftnih postrojenja. Trinaestog lipnja, dva dana nakon pada Mosula, Iraq Oil Report je istaknuo da su elektrana i drugi objekti u kompleksu Baid┼żiju ve─ç “pod kontrolom lokalnih plemena”. Poslije kontranapada poja─Źanih vladinih snaga, kompleks je postao ni─Źija zemlja.

Iraq Oil Report je okarakterizirao pobunjeni─Źki napad na Baid┼żiju kao “mogu─çi poku┼íaj prisvajanja jednog dijela ira─Źkih naftnih prihoda”. Ako okupacija Baid┼żija potraje, u “kontrolnu zonu” bi tako─Ĺer spadala rafinerija u Haditi, naftna polja kajira i Hamra, i “klju─Źni infrastrukturni koridori, kao ┼íto su ira─Źko-turski naftovod i Al Fata, niz cjevovoda i drugih postrojenja koji transportiraju naftu, plin i gorivo do sredi┼ínjih i sjevernih podru─Źja dr┼żave. “

Jo┼í jedan dokaz namjere da se preuzme kontrola nad “dijelom ira─Źkog naftnog prihoda” vidi se u prvim postupcima plemenskih gerilaca nakon zauzimanja elektrane u Baid┼żiju. “Borci nisu ni┼íta o┼ítetili i nalo┼żili su radnicima da postrojenje dr┼że u pripravnosti”, kako bi ga pokrenuli ─Źim to bude mogu─çe. Sli─Źne mjere su uvedene na okupiranim naftnim poljima i u rafineriji u Haditi. Iako je trenutna situacija previ┼íe neizvjesna da bi omogu─çila normalan rad postrojenja, glavni cilj boraca je jasan. Poku┼íavaju posti─çi silom ono ┼íto se nije moglo posti─çi politi─Źkim procesom i protestima: da do─Ĺu do zna─Źajnog dijela prihoda od izvoza nafte.

Izgleda da su pobunjenici odlu─Źili otpo─Źnu proces obnove koji je Maliki odbio financirati. Samo nekoliko dana nakon ovih pobjeda, Associated Press je izvijestio da pobunjenici obe─çavaju gra─Ĺanima Mosula i povratnicima “jeftin plin i hranu”, i da ─çe uskoro uklju─Źiti struju i vodu i ukloniti cestovne barikade. Kako navode, to ─çe se financirati pomo─çu vi┼íe od 450 milijuna dolara (naftnog novca) kao i zlatnih poluga, navodno oplja─Źkanih iz podru┼żnice Centralne banke Iraka i drugih banaka u mosulskoj oblasti.

Tiranski re┼żim Sadama Huseina redovito se suo─Źavao s pobunama, a kada opaka represija nije pomagala, re┼żim je isporu─Źivao dio ogromnih naftnih prihoda u vidu radnih mjesta, socijalnih usluga i subvencionirane industrije i poljoprivrede. Tiranska ameri─Źka okupacija redovito se suo─Źavala s pobunama upravo zato ┼íto je poku┼íala iskoristiti ogromne naftne prihode ove dr┼żave za svoje imperijalne ciljeve na Bliskom istoku. Tiranski Malikijev re┼żim se sada suo─Źava s pobunom, jer je premijer odbio podijeliti iste ove naftne prihode sa svojim sunitskim sugra─Ĺanima.

Oduvijek se radilo o nafti, glupani!
 
(pescanik/uredio: nsp)

Filed under: GLOBALNA KRIZA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,