Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » KLIMA » KAKO SE SMIJATI U LICE LA┼ŻNIM KLIMATSKIM PROMJENAMA

KAKO SE SMIJATI U LICE LA┼ŻNIM KLIMATSKIM PROMJENAMA

globalno-zagrijavanje-polarni-medvjedTridesetih godina pro┼ílog stolje─ça knji┼żevni teoreti─Źar Kenneth Burke iznio je prijedlog koji je nazvao “komi─Źnim okvirom” – u pitanju je shva─çanje, pisao je on, “─Źovjekovih ludorija kao komedije koja je uvijek na rubu najkatastrofalnije tragedije”.

Tragedija neumoljivo mar┼íira ka zavr┼íetku, ali kod komedije mo┼żemo samo naga─Ĺati epilog. Kristina Faust, profesorica komunikacija na Sveu─Źili┼ítu u Denveru, isti─Źe da je klimatologija, kao i klimatske vijesti, ─Źesto predstavljena kao tragi─Źna apokalipsa: zape─Źa─çena sudbina. (Nedavno je glaciolog Erik Rignot rekao novinarima da se jedan dio zapadnog antarkti─Źkog ledenog pokriva─Źa istanjio preko “to─Źke bez povratka”).

Iako su mnoge klimatske katastrofe bez sumnje blizu, Faust ka┼że da bi za medijsko izvje┼ítavanje o njima bio koristan Berkov komi─Źni okvir.

Klimatolozi su relativno neiskusni u polju tragi─Źne apokalipse. Nauka uglavnom govori pasivnim i neemotivnim jezikom, ─Źesto odra┼żavaju─çi nesigurnost koja je sastavni dio znanstvenog procesa. Takav pristup se ne mo┼że lako predstaviti ┼íiroj publici – oklijevanje i ogra─Ĺivanje se za─Źas zloupotrebi.

Ali kako se podaci o klimatskim promjenama gomilaju, a predvi─Ĺanja vremenski i prostorno postaju sve bli┼ża, poslije dugo godina na javnoj sceni klimatolozi postaju sve bolji u predo─Źavanju zastra┼íuju─çe ozbiljnosti svojih nalaza. Pi┼íu─çi o klimatskim promjenama u posljednjih deset godina, primijetio sam kako sve ve─çi broj znanstvenika odbacuje suvi┼íne rezerve i prelazi na aktivne glagole. Slu┼íao sam ih ─Źak i kako govore o svojim osje─çajima.

Prije nekoliko godina, psiholozi iz Centra za istra┼żivanje ekolo┼íkih odluka Sveu─Źili┼íta Kolumbija pokazali su studentima jednu od dvije ra─Źunalne prezentacije o otopljavanju gle─Źera. U prvoj prezentaciji kori┼íteni su statisti─Źki podaci i grafikoni koji su obja┼ínjavali vezu izme─Ĺu klimatskih promjena i topljenja leda. Druga prezentacija je iznijela iste podatke pomo─çu slika i ┼żivotnih pri─Źa: svjedo─Źenje jednog poljoprivrednika iz Tanzanije o efektima klimatskih promjena i satelitski snimci povla─Źenja lednika na planini Kilimand┼żaro.

Studenti koji su pogledali drugu prezentaciju ne samo ┼íto su zapamtili vi┼íe informacija, nego su i pokazali ve─çu zabrinutost i spremnost da ne┼íto poduzmu. Klimatolozi mo┼żda vi┼íe vole grafikone i statistiku, ali se navikavaju uklju─Źivati i emocionalne apele kada predstavljaju informacije gra─Ĺanima.


Nedvosmislenost i neposrednost su dobrodo┼íli, ali mo┼żda nisu dovoljni. Za pola stolje─ça psiholo┼íkog istra┼żivanja “zastra┼íuju─çih poruka” – poruka koje poku┼íavaju prepasti i zastra┼íiti slu┼íatelje – otkriveno je da je izazivanje straha vrlo djelotvorno u privla─Źenju pa┼żnje, ali da ne funkcionira dobro kad treba zadr┼żati pa┼żnju.

Svatko od nas ima ono ┼íto Elke Weber, kodirektor Centra za istra┼żivanje ekolo┼íkih odluka, opisuje kao “ograni─Źen bazen briga” koji naj─Źe┼í─çe punimo neodlo┼żnim osobnim problemima. Zastra┼íuju─çe poruke su kao kapi u bazenu. “Toliko dugo smo pre┼żivljavali naglaskom na neposredne probleme”, ka┼że nam Weber, “Klimatske promjene predstavljaju izazov bez presedana, kognitivno i emocionalno. Moramo nekako prona─çi na─Źin da i na njih pro┼íirimo i institucionalizirati na┼íu pa┼żnju. “

Jedan od na─Źina da se odr┼żi pa┼żnja, tvrde psiholozi, jeste da se zastra┼íuju─çe vijesti poprate nizom ostvarivih akcija. “Ako od mene tra┼żite da promijenim Kongres, to je prete┼íko”, ka┼że Janet Swim, psihologinja sa Sveu─Źili┼íta Penn State koja prou─Źava komunikacije o klimatskim promjenama, “Ako tra┼żite zamijeniti ┼żarulju, to je premalo. Morate mi dati rje┼íenje koje je i izvedivo i uvjerljivo.

“Reforme na postepenom principu – kampanje za energetski u─Źinkovite gradove, smanjenje emisija ┼ítetnih plinova na dr┼żavnoj razini – to su ciljevi koji ─çe sudionike odr┼żavati aktivnim, ka┼że ona.

Znanstvenici se ne bave kreiranjem politike. Kao ni novinari. Ali i jedni i drugi ─Źine daleko vi┼íe od elegantnog artikuliranja predstoje─çe katastrofe. Mo┼żemo se usredoto─Źiti na odgovaraju─ça sredstva za mogu─ça rje┼íenja i prilagodbe – i uz malo sre─çe prona─çi uvjerljive puteve za bijeg s ruba tragi─Źne provalije.
 
VIDEO: Obama obe─çava bira─Źima u predizbornoj kampanji, da ─çe promjeniti klimu

 
(pescanik,youtube.com/uredio:nsp)

Filed under: KLIMA · Tags: , , , , , , , , , , , , , ,