Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » GLOBALNA KRIZA, NOVAC, Novi Svjetski Poredak, VIJESTI Hrvatska » Postoje Dva Na─Źina da se Pokori Neka Nacija: Pomo─çu Ma─Źa i Pomo─çu Duga … A Samo je Jedan Na─Źin Spasa iz Du┼żni─Źkog Ropstva!

Postoje Dva Na─Źina da se Pokori Neka Nacija: Pomo─çu Ma─Źa i Pomo─çu Duga … A Samo je Jedan Na─Źin Spasa iz Du┼żni─Źkog Ropstva!

buducnost-Balkan-JugoslavijaIntervju koji do detalja secira korake koji jednu zemlju vode u du┼żni─Źko ropstvo, te poja┼ínjava za┼íto je neophodno da se zemlja ┼íto prije izvu─Źe iz kand┼żi MMF-a, Svjetske banke i drugih vanjskih izvora financijske pomo─çi

Na po─Źetku iscrpnog intervjua koji je poznati ekonomski analiti─Źar dao za DEPO Portal, profesor Aleksa Milojevi─ç citira Johna Adamsa, predsjednika SAD-a od 1797. do 1801. godine, kao ┼ílagvort na pri─Źu o ekonomskom porobljavanju “malih” od strane “velikih” i putu u tzv. du┼żni─Źko ropstvo.

Stoga na┼í sugovornik u nastavku intervjua detaljnije poja┼ínjava kako se vr┼íi kolonijalno porobljavanje zemalja koje su “osu─Ĺene” na tu─Ĺu pomo─ç:

Prvi put u ljudskoj povijesti zarobljavanje se vr┼íi pomo─çu bezvrijednog novca. Prirast novca je devet puta ve─çi od prirasta bogatstva i taj novac uglavnom odlazi u dugove i deficite. Svjetski prodava─Źi novca, uglavnom MMF i Svjetska banka, da bi ┼íto vi┼íe prodali novca, odnosno da bi na vlasti ┼íto du┼że zadr┼żavali slabe, nesposobne vlade koje ne znaju proizvoditi nego se zadu┼żivati, izmislili su potpuno neosnovane, neekonomske kriterije mjerenja stupnja zadu┼żenosti.

Rekli su da zadu┼żenost ide ovako: do 40% duga u bruto dru┼ítvenom proizvodu – niska zadu┼żenost, 40-80% srednja zadu┼żenost, a preko 80% prezadu┼żenost. Naravno da nema ni rije─Źi o kvaliteti bruto dru┼ítvenog proizvoda i njegovoj strukturi, obujmu izvoza, deficitima i sli─Źno.

Umjesto toga, ┼íto je, po Vama, stvarno mjerilo stupnja zadu┼żenosti jedne dr┼żave?

Umjesto ovog krajnje neekonomskog, ekonomsko mjerilo stupnja inozemne zadu┼żenosti je u obimu pritjecanja deviza, odnosno izvoza. Iz izvoza je potrebno podmiriti i inozemni dug i platni deficit.

Kakvi su primjeri drugih zemalja u svijetu koje su se zadu┼żivale i borile sa istim problemima?

Ekonomija je iskustvena znanost, a iskustvo govori da sve zemlje koje su u inozemni dug u┼íle s ve─çim iznosom od tre─çine svog izvoza – da su zapale u trajni dug iz kojeg nisu mogle iza─çi. HRVATSKI JAVNI DUG ─ćE DO KRAJA 2014. PREMA┼áITI 85 POSTO BDP-a. Zadu┼żili smo svako dijete za 265.000 kuna, a tek do prije par godina je dug po osobi bio 64.000 kuna! Kako to? Kako je Hrvatska uop─çe do┼íla do 213 milijardi kuna javnog duga koji ─Źini 64 posto BDP-a? Prije nego ┼íto rekapituliramo gomilanje duga, podsjetimo da je 60% posto BDP-a svojevrsna crvena linija: kada javni dug presko─Źi tu liniju, smatra se da dr┼żava ulazi u du┼żni─Źke probleme. U posljednjih pet kriznih godina pove─çan je javni dug u svim ─Źlanicama EU, osim u Ma─Ĺarskoj i ┼ávedskoj. Podaci Eurostata govore da je ukupni javni dug zemalja EU pove─çan sa 74 posto na preko 85 posto BDP-a.

ÔÇ×Postoje samo dva na─Źina da se pokori neka nacija.
Jedan je pomo─çu ma─Źa, a drugi pomo─çu duga.ÔÇŁ
- John Adams –

I sve ovo pod posebnim uvjetima … Da zemlja ima vlastitu centralnu banku i vlastitu monetarnu politiku, kada ima mogu─çnost da upravljanjem deviznim te─Źajem upravlja svojim vanjskim dugom. Da postupno devalvacijom poti─Źe izvoz, a ograni─Źava uvoz i tako stje─Źe devize za otplatu. Mi sve to nemamo, tako da je na┼í polo┼żaj znatno te┼żi. Mi nemamo svoju centralnu banku koja ima monetarne nadle┼żnosti. Visoko precijenjena valuta prijeti da se na┼í inozemni dug uve─ça i za dva puta koliko je pribli┼żna precijenjenost valute.

U takvoj, pa skoro mat poziciji, kakva je uloga MMF-a i drugih izvora inozemnih kredita?

Potrebno je primjetiti da MMF u postupku zarobljavanja putem duga ima ulogu zavr┼ínog udarca. Vrlo mo─çni narodi su pokleknuli pod tim udarcima. Krene se s humanitarnim pomo─çima, savjetima, agencijama za investicije i malim kreditima dugog roka odgode i otplate. Vlast i narod se navikavaju ┼żivjeti bez rada. Na tu─Ĺem novcu. Kako potreba za stranim novcem raste, humanitarna pomo─ç se smanjuje, a uve─çavaju se iznosi kredita, raznih kreditora.

A onda dolazi MMF sa svojim zavr┼ínim udarcem. Daju se veliki iznosi kredita s vrlo dugim rokom odgode i vrlo kratkim rokom otplate. Visoke otplatne rate priti┼í─çu do nepodno┼íljivosti. To uglavnom ne pre┼żivi ni jedna zemlja. Ne─çe ni na┼ía, ako se ne zaustavimo u zadu┼żivanju.

Pa neke su se, ipak spasile …

Spasile su se samo one zemlje koje su se zahvalile uslugama MMF-a i okrenule se vlastitim izvorima investicija – Koreja, Tajvan, Singapur i sli─Źno.

Me─Ĺutim, BiH, Hrvatska i Srbija nisu usamljene u zadu┼żivanju me─Ĺu zemljama regije; ┼ítovi┼íe, njeni susjedi su daleko vi┼íe zadu┼żeni kod me─Ĺunarodnih kreditnih institucija i tako─Ĺer se nalaze na rubu du┼żni─Źkog ropstva … Mo┼żete li napraviti usporedba zadu┼żenja BiH i onih koje imaju njeni susjedi?

Bosna i Hercegovina je zadu┼żena oko sedam milijardi KM, Srbija oko 60 milijardi KM, Hrvatska oko 100 milijardi KM, a Slovenija oko 120 milijardi KM. Sa ovog stanovi┼íta mi jo┼í mo┼żemo di┼íemo. Mogli bismo se osloboditi duga i krenuti u razvoj.

Ovdje je zna─Źajno primijetiti i izvore zadu┼żivanja. U pove─çani dug se ulazi onda kada se ulazi u Europsku uniju ili kada se u nju u─Ĺe. Prilikom ulaska u pove─çani dug se ulazi ispunjavaju─çi onih 35 uvjeta. Zahtijevaju─çi njihovo rje┼íavanje (za┼ítita okoli┼ía i sli─Źno) uglavnom se zavr┼íi u potrebi novog zadu┼żivanja da bi se problemi rije┼íili.

I onda se zavr┼íi kao Slovenija ili Gr─Źka …?

Slovenija je imala mo─çnu ekonomiju s minimalnim vanjskim zadu┼żenjem prije ulaska u EU. A onda, kada je u┼íla, naglo je upala u ogroman dug, a gospodarstvo joj je oslabilo.

Zanimljivo je da je u Gr─Źkoj dug porastao za 60% posto upravo u vremenu kada su svi “sko─Źili na noge” da joj pomognu, da rije┼íe problem duga Gr─Źke. Rje┼íavanje problema dugova se zavr┼íilo u pove─çanju duga. U Gr─Źkoj je objavljena kriza onda kada je dug bio ne┼íto ve─çi od bruto doma─çeg proizvoda. A onda su “spasioci” pove─çali dug za jo┼í 60% posto. Izlazi da je cilj ulaska u EU u pove─çanom zadu┼żivanju.

ekonomski-dug-mmfSla┼żete li se s tvrdnjama poznatog ameri─Źkog ekonimist Johna Perkinsa, koje je iznio u knjizi “Prikriveni ekonomski ubojica”, da krediti s Zapada “imaju veliku razornu mo─ç, ve─çu ─Źak i od oru┼żja, upravo za zemlje koje se postave kao potencijalna i po┼żeljna ┼żrtva koju treba odvesti u visoku zadu┼żenost “?

Zarobljavanje putem duga se pokazalo naju─Źinkovitijim i neprekidno se usavr┼íava. Svoj najsavr┼íeniji oblik je dobilo u globalizmu, gdje je gotovo cjelokupan teret zarobljavanja prenesen na doma─çu vlast. Samo je dovoljno upumpavati neograni─Źenu koli─Źinu bezvrijednog novca (bezvrijednog u primanju, a vrlo vrijednog u vra─çanju), njime hraniti i odr┼żavati slabe vlade na vlasti, a one su onda spremne zbog ostanka na vlasti u potpunosti uni┼ítiti vlastiti narod. I nemaju gri┼żnje savjesti. Nemaju moralnog pritiska.

To nije slu─Źaj s Johnom Perkinskom, nekada┼ínjim djelatnikom MMF-a. Kao zapa┼żeni student Bostonskog sveu─Źili┼íta brzo se na┼íao u MMF-u, da bi nakon kratke obuke krenuo u misiju zarobljavanja putem duga. Svatko je morao izabrati odre─Ĺenu zemlju koja je po ne─Źemu ekonomski zanimljiva – ┼íume, voda, rude i sli─Źno. Kre─çe se u nerazvijena seoska podru─Źja. Obla─Źi se skromno, kao seoski u─Źitelj. Rije─Źnik se spusti, pojednostaviti. Pru┼ża se sitna humanitarna pomo─ç (popravka krova na ┼íkoli, WC i sli─Źno). Postupno se nastoji pribli┼żiti vlasti, posebno vladi. To je prvi korak.

Ako se u tome uspije, stvar se iz temelja mijenja. Obla─Źe se najbolja odijela, odlazi “ekipa stru─Źnjaka”, rije─Źnik se di┼że na najvi┼íu razinu do nerazumljivosti, na stolovima u vladi se ┼íire karte, projekti, komplicirane formule i izra─Źuni o izuzetnom napretku koji se o─Źekuje. Ako se u tome uspije, to je kraj misije. To je Drugi korak.

U Tre─çem koraku nastupaju financijeri, banke, MMF. Uglavnom to zavr┼íi u nemogu─çnosti vra─çanja kredita i op─çem ekonomskom bankrotu. Ako vlada pru┼żi otpor zadu┼żivanju, kre─çu sljede─çe ekipe zadu┼żene za namje┼ítanje izbora i svrgavanje postoje─çe vlasti. Ako se iu tome ne uspije, pokrene se proces uvla─Źenja u kriminal, posebno drogu. Ako se i u tome ne uspije, kre─çu “┼íakali” koji vr┼íe likvidaciju onih koji pru┼żaju otpor.

Dok je John Perkins bio u misiji MMF-a, ubijeni su predsjednici Allende, Arbenz, Che, Roldes, Torilioni, Masadega. Nije vi┼íe mogao izdr┼żati. Osje─çao je silan moralan pritisak. Dao je ostavku. Osje─çao je silnu krivnju za stanje u kojem su se na┼íle zemlje nakon njegove misije u njima. Na po─Źetku sasvim solidno ekonomsko i dru┼ítveno stanje, a na kraju, poslije misije MMF-a, silnih dugova – jad, siroma┼ítvo i bezna─Ĺe.

Povukao se u sobu da pi┼íe “Ispovijesti ekonomskog ubojice”. Ni supruzi ni k─çerki nije rekao ┼íto radi. Bio je siguran da ─çe ga ubiti. Rukopis je poslao na objavljivanje diljem svijeta. Kada je knjiga iza┼íla, nisu ga ubili. Vjerovatno je, kako sam ka┼że, da bi ┼íteta bila ve─ça od koristi. Svijet je ve─ç ugledao istinu o tolikim prevarama koje se kriju iza projekata o razvoju na osnovi dugova.

I kada sve to sumirati i pogledamo situaciju u kojoj se nalazi na┼ía dr┼żava, dolazimo do klju─Źnog pitanja – je li uop─çe mogu─ç gospodarski oporavak u zamljama biv┼íe Jugoslavije?

Na┼íe siroma┼ítvo ne potje─Źe iz oskudnosti prirodnih i radom stvorenih bogatstava. Na┼íe siroma┼ítvo potje─Źe od nesposobne, pogre┼íne vlade koja ne─çe ili ne zna da ta silna posebno prirodna bogatstva spoji s ─Źestitim, vrijednim i sposobnim ljudima, da ih zaposli i da iz toga ostvari silna materijalna bogatstva.

Siroma┼ítvo potje─Źe od pogre┼ínog gospodarskog i politi─Źkog sustava, prije svega od pogre┼ínog vlasni┼ítva. Ako bi se putem reprivatizacije do┼ílo do masovnog dioni─Źkog vlasni┼ítva gra─Ĺana i radnika, prirodna bogatstva, umjesto koncesije, pre┼íla u dr┼żavne ruke, stvorilo mije┼íano vlasni┼ítvo, odnosno u nadzornim odborima u podjednakom broju sudjelovali radnici i vlasnici, te ako bi dr┼żava bila najve─çi pojedina─Źni investitor ( investicijski fondovi) – razvoj bi buknuo.

Sve to zvu─Źi obe─çavaju─çe, ali koji je prvi i konkretan korak na putu ka izlazu iz du┼żni─Źkog ropstva?

Potrebno je zahvaliti se uslugama MMF-a i zaustaviti inozemna investiranja. Kada su ne┼íto sli─Źno u─Źinili “Ju┼żnoazijski tigrovi”, za dvadeset godina pove─çali su svoj bruto dru┼ítveni proizvod za ─Źetiri puta. Pribli┼żno takav razvoj imali smo i mi u prethodnoj Jugoslaviji. U vremenu od 37 godina (1952-1989) dru┼ítveni proizvod je uve─çan za blizu sedam puta (7X). U vremenu od 1952. do 1972. godine razvoj je bio br┼żi od sada┼ínjih “ju┼żnoazijskih tigrova”. A za ovih dvadeset poratnih godina mi idemo silaznom linijom. Sada smo siroma┼íniji nego neposredno poslije rata. Naravno, kada bi se izvr┼íio realan obra─Źun bruto dru┼ítvenog proizvoda.

Dakle, mogu─çnosti za razvoj su izuzetne. Samo je potrebno ukloniti sustavna ograni─Źenja. Da bi se iza┼ílo iz krize, potrebno je promijeniti gospodarski i politi─Źki sustav.

Na kraju, ekonomisti i politi─Źari pri─Źaju godinama o oporavku i boljoj ekonomskoj slici, ali se ni┼íta ne doga─Ĺa, i sve je gore i gore. Izlaz le┼żi u ovome: Promjena razmi┼íljanja gra─Ĺana kao pojedinca! Gra─Ĺanin mora po─Źeti ┼ítediti na osobnoj razini. Time bi se svijest prenijela na zajednicu u globalu. Kapitalizam ┼żivi na potro┼ínji i rasipni┼ítvu, koje vodi ka uni┼ítenju dru┼ítva, ekonomije i ─Źovjeka.
 

 
(depo,youtube.com/uredio:nsp)

Filed under: GLOBALNA KRIZA, NOVAC, Novi Svjetski Poredak, VIJESTI Hrvatska · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,