Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » GLOBALNA KRIZA, Novi Svjetski Poredak » JESMO LI ┼ŻIVJELI BOLJE DANAS ILI U SOCIJALIZMU? Za┼íto susjedima kapitalizam uspijeva

JESMO LI ┼ŻIVJELI BOLJE DANAS ILI U SOCIJALIZMU? Za┼íto susjedima kapitalizam uspijeva

Jugoslavija-proizvodnja-HrvatskaHrvatski ekonomski napredak od 1990. mo┼żemo slobodno proglasiti nazadovanjem

Odrastati u Splitu u osamdesetima podrazumijevalo je da ste svako ljeto u prilici svjedo─Źiti neuobi─Źajenim multikulturnim slikama na splitskom Pazaru. U to ste vrijeme po Pazaru mogli uo─Źiti strate┼íki razmje┼ítene ─îehe, Slovake i Poljake, koji su prodavali posu─Ĺe, termosice, madrace na napuhavanje za pla┼żu, posteljinu i drugu robu za upotrebu u ku─çanstvu, a sve u svrhu ostvarivanja sitne zarade kojom bi se pokrili tro┼íkovi ljetovanja te mo┼żda ne┼íto i zaradilo.

─îesi, Slovaci i Poljaci koji su Spli─çanima prodavali robu iz vlastitih zemalja nisu ljetovali u hotelima i nisu se hranili po restoranima. Oni su bili predmet ili sa┼żaljenja ili izrugivanja jer su prodavali robu koja se nama ─Źinila sumnjivo lo┼íe kvalitete da bi si mogli priu┼ítiti smje┼ítaj u unajmljenim sobama i hranu iz lokalne samoposluge (ako ve─ç nisu bili dovoljno domi┼íljati da hranu donesu sa sobom).

Dandanas na temelju mo┼żda ba┼í i tih slika sa splitskog Pazara postoji politi─Źki nimalo korektan stereotip o ─Źe┼íkim turistima koji od ku─çe donose pa┼ítete i kobasice. Stereotip koji je vjerojatno stariji i od autorice ovog teksta, nastao je kao odraz ─Źinjenice da je socijalisti─Źka Jugoslavija po mnogim ekonomskim pokazateljima bila znatno naprednija od drugih socijalisti─Źkih zemalja srednje i isto─Źne Europe.

Po─Źetni ┼íok

Pro┼ílo je dvadeset i ─Źetiri godine od zadnje prijeratne turisti─Źke sezone, a ekonomski odnos snaga na splitskom Pazaru u potpunosti se promijenio. ─îesi, Slovaci i Poljaci danas samo kupuju, a Spli─çani su ti koji se bave prodajom.

Na prodaju nisu samo razni proizvodi vezani za turisti─Źku potro┼ínju, ve─ç i privatnost mnogih splitskih domova u ┼íirem centru grada, koje se vlasnici odri─Źu spavaju─çi tijekom ljeta kod rodbine i prijatelja, a sve u svrhu podebljavanja osiroma┼íenih ku─çnih bud┼żeta. O─Źito je stoga da se u te dvadeset i ─Źetiri godine mnogo toga promijenilo.

Premda su sve biv┼íe socijalisti─Źke zemlje otad do danas pre┼żivjele po─Źetni ┼íok od prelaska sa socijalisti─Źkog na tr┼żi┼íno ure─Ĺenje ekonomije, tranzicijske reforme pomodno dizajnirane po mjeri doktrine washingtonskog konsenzusa, produljeno razdoblje ekonomske ekspanzije, povremene omanje recesije, jednu veliku globalnu ekonomsku krizu, a u hrvatskom slu─Źaju i rat, o─Źito je da pozitivne ekonomske promjene nisu bile ravnomjerno raspore─Ĺene u svim zemljama. Ako ─çemo suditi po mjerilu splitskog Pazara, ─Źini se da gra─Ĺani Hrvatske, kada ih usporedimo s gra─Ĺanima nekoliko drugih biv┼íih socijalisti─Źkih zemalja, danas ┼żive relativno lo┼íije nego u vrijeme socijalizma.

Nostalgi─Źari bi stoga sigurno zaklju─Źili da nam je u socijalizmu bilo bolje, dok bi oni koji preferiraju liberalni kapitalizam bez dvojbe tvrdili da je ba┼í socijalizam kriv za na┼íe nazadovanje.

Ekonomska povijest pokazuje da ni jedni ni drugi nisu u pravu jer je ekonomska zaostalost cjelokupne srednje i isto─Źne Europe kronolo┼íki gledano puno starija u usporedbi s pojavom socijalizma. Agnus Maddison u svojoj knjizi ÔÇťSvjetska ekonomija: milenijska perspektivaÔÇŁ procjenjuje da je regija srednje i isto─Źne Europe (u ┼íto se ne uklju─Źuje Rusija) u 1500. godini ostvarivala samo 54 posto BDP-a 12 najrazvijenijih zemalja zapadne Europe.

Tristotinjak godina kasnije jaz u dohotku izme─Ĺu te dvije skupine zemalja se produbljuje, pa regija srednje i isto─Źne Europe ostvaruje samo 48 posto BDP-a svojih zapadnih susjeda, dok je 1913., uo─Źi po─Źetka Prvoga svjetskog rata i ─Źetrdesetak godina prije uvo─Ĺenja socijalizma, regija ostvarivala jedva 41 posto dohotka zapadnoeuropskih zemalja.

Jaz u dohotku

Prvih tridesetak godina socijalizma jaz u dohotku se nije produbljivao, no krajem sedamdesetih i tijekom osamdesetih godina pro┼ílog stolje─ça do┼ílo je do novog produbljivanja jaza, ┼íto je u kona─Źnici prouzro─Źilo i krah socijalizma.

Drugim rije─Źima, socijalizam nije temeljni uzrok ekonomske zaostalosti zemalja srednje i isto─Źne Europe, premda je pridonio pove─çanju te zaostalosti. Razloge za zaostalost regije kojoj pripada i Hrvatska ne treba stoga tra┼żiti samo me─Ĺu uobi─Źajenim ekonomskim krivcima, ve─ç u razmatranje treba uzeti ┼íiru kombinaciju povijesnih, institucionalnih, dru┼ítvenih i geografskih ─Źimbenika koji utje─Źu na gospodarske ishode zemalja regije.

Prelaskom na tr┼żi┼íno ure─Ĺenje gospodarstva biv┼íe socijalisti─Źke zemlje po─Źele su sustizati svoje zapadne susjede i tako smanjivati ekonomsku zaostalost cjelokupne regije.

Ne ulaze─çi u diskusiju je li ekonomska konvergencija koju je regija ostvarila odr┼żiva ili ne, valja re─çi da je krajem 2012. prosje─Źni BDP po stanovniku regije dosegao 55 posto prosjeka zapadnoeuropskih zemalja. Pritom nisu sve zemlje napredovale jednako uspje┼íno, a, poga─Ĺate, jedna od manje uspje┼ínih je ba┼í Hrvatska.

Ako ─çemo mjeriti po bruto doma─çem proizvodu po stanovniku, prilago─Ĺenom za paritet kupovne mo─çi (taj pokazatelj ┼żivotnog standarda indicira koliko iznosi stvarna kupovna mo─ç dohotka u zemlji nakon ┼íto se uzmu u obzir razlike u cijenama proizvoda i usluga me─Ĺu zemljama), na samom po─Źetku tranzicije gra─Ĺani ─îe┼íke, Slovenije i Hrvatske su u┼żivali u uvjerljivo najvi┼íem ┼żivotnom standardu.

Dvadeset i dvije godine kasnije, ako je suditi po istom pokazatelju, svi gra─Ĺani zemalja srednje i isto─Źne Europe ┼żive bolje. Oni u prosjeku mogu tijekom godine dana kupiti roba i usluga u prosje─Źnom iznosu od 16.800 eura, ┼íto je znatno vi┼íe od 6420 eura kupovne mo─çi ostvarene 1990. ─Źak i kada uzmemo u obzir inflaciju. No, za razliku od 1990., ljestvica najuspje┼ínijih izgleda ne┼íto druga─Źije.

Gra─Ĺani ─îe┼íke i Slovenije i dalje imaju bolji ┼żivotni standard od gra─Ĺana Hrvatske, no osim njih, bolji standard sada imaju i Slovaci, Estonci, Litavci, Ma─Ĺari i Poljaci. Drugim rije─Źima, mjerilo ekonomskog odnosa snaga splitskog Pazara je dobrim dijelom precizno detektiralo da hrvatski ekonomski napredak ostvaren od 1990. godine pa do danas u komparativnim terminima mo┼żemo slobodno proglasiti nazadovanjem jer je velika ve─çina drugih zemalja u istom razdoblju ostvarivala znatno ve─çe stope ekonomskog rasta i ┼żivotnog standarda.

Bruto doma─çi proizvod po stanovniku, me─Ĺutim, nije ni jedino, niti najbolje mjerilo ┼żivotnog standarda gra─Ĺana. Gra─Ĺanima je puno opipljivije mjerilo standarda neto pla─ça jer je ona neposredni pokazatelj dohotka ostvarenog od rada, za razliku od bruto doma─çeg proizvoda koji mjeri dohodak ostvaren od svih faktora proizvodnje.

Skromno pove─çanje

No, da bismo na osnovi podataka o neto pla─çi ustanovili ┼żivimo li danas bolje nego u socijalizmu, od porasta neto pla─çe u razdoblju od 1990. do 2012. treba oduzeti inflaciju kako bismo dobili indikaciju o realnom pove─çanju kupovne mo─çi u zemlji.

Kada to napravimo, dobijemo podatak da se u protekle 22 godine kupovna mo─ç stanovnika srednje i isto─Źne Europe mjerena kumulativnim pove─çanjem realne neto pla─çe pove─çala za prili─Źno skromnih 20 posto, pri ─Źemu ne treba zaboraviti da je to pove─çanje pra─çeno eksplozivnim porastom zadu┼żenja ku─çanstava.

Taj prosjek skriva zna─Źajne razlike me─Ĺu zemljama, pa je tako u Bugarskoj i Litvi kupovna mo─ç dohotka od rada jo┼í uvijek manja u odnosu na onu zabilje┼żenu na samom kraju socijalizma (premda je izbor proizvoda i usluga neusporedivo ve─çi), dok se kupovna mo─ç u odnosu na socijalisti─Źka vremena zna─Źajnije pove─çala samo u ─îe┼íkoj i Letoniji.

Pove─çanje realne neto pla─çe u Hrvatskoj ne odstupa zna─Źajno od regionalnog prosjeka i iznosi 22 posto, ┼íto bi zna─Źilo da smo za svaku godina ┼żivota i rada u tr┼żi┼ínom gospodarstvu ÔÇťnagra─ĹeniÔÇŁ pove─çanjem realne nadnice od samo jedan posto. Mo┼żemo stoga zaklju─Źiti da je pove─çanje realnog dohotka od rada u ve─çini biv┼íih socijalisti─Źkih zemalja nakon prelaska na tr┼żi┼ínu ekonomiju bilo prili─Źno suspregnuto i, ako ─çemo gledati iz perspektive 1990. godine, zasigurno prili─Źno razo─Źaravaju─çe.
 

 
(jutarnji.hr, youtube.com/uredio: nsp)

Filed under: GLOBALNA KRIZA, Novi Svjetski Poredak · Tags: , , , , , , , , ,