Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » Novi Svjetski Poredak » GEORGE ORWELL: Crtice o nacionalizmu

GEORGE ORWELL: Crtice o nacionalizmu

nacionalizam George OrwellNacionalizam ne treba brkati s patriotizmom. Obje rije─Źi se koriste na tako neodre─Ĺen na─Źin da je bilo koja definicija podlo┼żna osporavanju, ali ─Źovjek mora napraviti razliku me─Ĺu njima, po┼íto su u pitanju dvije razli─Źite, pa ─Źak i opre─Źne ideje.

Pod “nacionalizmom” prije svega podrazumijevam naviku po kojoj pretpostavljamo da se ljudska bi─ça daju klasificirati poput insekata, i da se cijeli blokovi od nekoliko milijuna ili desetaka milijuna ljudi mogu sa sigurno┼í─çu ozna─Źavati kao “dobri” ili “lo┼íi”. [1] Zatim – a to je puno va┼żnije – podrazumjevam naviku da se identificiramo s pojedinom nacijom ili kojom drugom strukturom, da je stavljamo s onu stranu dobra i zla i ne prihva─çamo nikakvu drugu zada─çu do unaprije─Ĺivanja njenih interesa.

Byron na jednom mjestu koristi francusku rije─Ź “longueur”, i usput napominje da iako u Engleskoj, igrom slu─Źaja, nemamo rije─Ź za to, te stvari imamo u znatnim koli─Źinama. Isto tako imamo jednu mentalnu naviku koja je sada tako ┼íiroko rasprostranjena da utje─Źe na na┼ía razmi┼íljanja o svim temama, ali joj jo┼í uvjek nismo dali ime. Kao najbli┼żi postoje─çi ekvivalent odabrao sam rije─Ź “nacionalizam”, ali vidjet ─çemo uskoro da je ne koristim u uobi─Źajenom smislu, ako ni zbog ─Źega drugog, onda zato ┼íto se emocija o kojoj govorim ne ve┼że uvijek za ono ┼íto se naziva nacijom – to jest za pojedinu rasu ili geografsko podru─Źje. Ona se mo┼że vezati za neku crkvu ili stale┼ż, ili mo┼że funkcionirati u ─Źisto negativnom smislu, biti uperena protiv ovog ili onog, bez potrebe za bilo kakavim pozitivnim objektom lojalnosti.

Nacionalizam ne treba brkati s patriotizmom. Obje rije─Źi se koriste na tako neodre─Ĺen na─Źin da je bilo koja definicija podlo┼żna osporavanju, ali ─Źovjek mora napraviti razliku me─Ĺu njima, po┼íto su u pitanju dvije razli─Źite, pa ─Źak i opre─Źne ideje.

Pod “patriotizmom” podrazumijevam privr┼żenost odre─Ĺenom mjestu i odre─Ĺenom na─Źinu ┼żivota za koje neko vjeruje da su najbolji na svijetu, ali nema ┼żelju da ih name─çe drugim ljudima. Patriotizam je po svojoj naravi defanzivan, kako u vojnom, tako i u kulturnom smislu. S druge strane, nacionalizam je neodvojiv od ┼żelje za mo─çi. Trajni cilj svakog nacionaliste je da omogu─çi vi┼íe mo─çi i vi┼íe presti┼ża, ne za sebe ve─ç za naciju ili kakvu drugu strukturu u kojoj je odlu─Źio utopiti svoj individualitet.

Sve je ovo o─Źito dok se odnosi na prepoznatljive i ozlogla┼íene nacionalisti─Źke pokrete u Njema─Źkoj, Japanu i drugim zemljama. Kad se suo─Źimo sa fenomenom poput nacizma, kojeg mo┼żemo promatrati izvana, gotovo svi ─çemo o njemu re─çi iste stvari. Ali ovdje moram ponoviti ono ┼íto sam ve─ç iznio, tj.. da rije─Ź “nacionalizam” koristim samo zato ┼íto nemam nikakvu bolju. Nacionalizam, u pro┼íirenom smislu u kojem koristim tu rije─Ź, obuhva─ça pokrete i tendencije poput komunizma, politi─Źkog katolicizma, cionizma, antisemitizma, trockizma i pacifizma.

On ne zna─Źi nu┼żno lojalnost nekoj vladi ili zemlji, a jo┼í manje svojoj vlastitoj zemlji, i ─Źak nije niti neophodno da strukture kojima se on bavi zapravo postoje. Da navedemo par o─Źiglednih primjera: ┼żidovska zajednica, islamski svijet, kr┼í─çanski svijet, proleterijat, te bijela rasa su predmeti strastvenih nacionalisti─Źkih osje─çaja, ali u njihovo postojanje se mo┼że ozbiljno sumnjati, i ne postoji definicija za bilo koji od tih pojmova koja bi bila op─çeprihva─çena.

Tako─Ĺer, vrijedi jo┼í jednom istaknuti da nacionalisti─Źki osje─çaji mogu biti ─Źisto negativni. Postoje, na primjer, trockisti koji su jednostavno postali neprijatelji SSSR-a, a da nisu razvili korenspondiraju─çu lojalnost nekoj drugoj strukturi. Kad ─Źovjek shvati implikacije ovoga, narav onoga ┼íto podrazumijevam pod nacionalizmom postaje u dobroj mjeri jasnija.

Nacionalist je onaj koji razmi┼ílja isklju─Źivo ili uglavnom u okvirima kompetitivnog presti┼ża. On mo┼że biti pozitivni ili negativni nacionalist – to jest, mo┼że koristiti svoju mentalnu energiju da hvali ili blati – ali u svakom slu─Źaju njegove misli uvijek skrenu na pobjede, poraze, trijumfe i poni┼żenja. On povijest, a naro─Źito modernu povijest, vidi kao beskrajni niz uspona i padova velikih struktura mo─çi, i sve ┼íto se dogodi, njemu se ─Źini kao dokaz da je njegova stranica na vi┼íem stupnju, a omra┼żeni rival na ni┼żem. I kona─Źno, bitno je da se nacionalizam ne brka s pukim obo┼żavanjem uspjeha.

Nacionalist se ne rukovodi na─Źelom pukog pristajanja uz ja─Źu stranu. Naprotiv, tek nakon ┼íto je odabrao svoju stranu on sebe uvjerava da je ona najja─Źa, i u stanju je da se dr┼żi tog svog uvjerenja ─Źak i kad su ─Źinjenice u ogromnoj mjeri protiv njega. Nacionalizam je glad za mo─çi pomije┼íana sa samozavaravanjem. Svaki nacionalist zna biti flagrantno neiskren, ali on je tako─Ĺer – budu─çi svjestan da slu┼żi ne─Źemu ve─çem od njega samog – nepokolebljivo siguran da je u pravu.

Sad kad sam dao ovu op┼íirnu definiciju, mislim da ─çemo se slo┼żiti da je mentalna navika o kojoj govorim ┼íiroko rasprostranjena me─Ĺu engleskom inteligencijom, i da je rasprostranjenija u tim krugovima nego u ┼íirokim narodnim masama. Odre─Ĺene teme su postale do te mjere okru┼żene pitanjima presti┼ża da je onima kojima je jako stalo do aktualne politike postalo gotovo nemogu─çe pristupiti im na istinski racionalan na─Źin.

Od stotina primjera koje bismo mogli odabrati, uzmimo ovaj: koja je od velikih zemalja saveznica najvi┼íe doprinijela porazu Njema─Źke – SSSR, Britanija ili SAD? Teoretski trebalo bi biti mogu─çe dati promi┼íljen, pa mo┼żda ─Źak i defanzivan odgovor na to pitanje. Me─Ĺutim, u praksi se ne mogu izvr┼íiti neophodne kalkulacije, zato ┼íto bi svatko tko je sklon razbijanju glave oko jednog takvog pitanja o njemu neizbje┼żno razmi┼íljao u okvirima kompetitivnog presti┼ża.

On bi dakle po─Źeo tako ┼íto bi odlu─Źio u korist Rusije, Britanije ili Amerike, ovisno o slu─Źaju, i tek nakon toga bi po─Źeo tragati za argumentima koji potkrepljuju njegovu tvrdnju. Zatim, tu su cijeli nizovi srodnih pitanja na koja se odgovor mo┼że dobiti samo od nekog tko je potpuno indiferentan prema cijeloj stvari, i ─Źije je mi┼íljenje ionako vjerovatno bezvrijedno. Otud djelomice potje─Źe nevjerovatan neuspjeh politi─Źkog i vojnog prognoziranja u na┼íe vrijeme. ─îudno je kad ─Źovjek pomisli da od silnih “eksperata” i ┼íkola niko nije uspio predvidjeti tako predvidiv doga─Ĺaj kao ┼íto je rusko-njema─Źki pakt iz 1939. [2] A kad je vijest o paktu pukla, data su najrazli─Źitija mogu─ça obja┼ínjenja i napravljena predvi─Ĺanja koja su gotovo istog trena falsificirana, po┼íto u gotovo svim slu─Źajevima nisu bila zasnovana ni na kakvoj studiji vjerojatno─çe, ve─ç na ┼żelji da se SSSR prika┼że kao dobar ili lo┼í, jak ili slab.

Politi─Źki ili vojni komentatori mogu, poput astrologa, pre┼żivjeti gotovo svaku pogre┼íku, zato ┼íto njihovi vjerni sljedbenici od njih ne tra┼że procjenu ─Źinjenica, ve─ç stimulaciju nacionalisti─Źke lojalnosti. [3] Estetske prosudbe, naro─Źito knji┼żevne, su ─Źesto iskvarene na isti na─Źin kao i one politi─Źke. Te┼íko da bi jedan indijski nacionalist u┼żivao ─Źitaju─çi Kiplinga, ili da bi jedan konzervativac uvidio vrijednost Mayakovskog, i ─Źovjek je uvijek u isku┼íenju da tvrdi da svaka knjiga sa ─Źijim se politi─Źkim tendencijama on ne sla┼że mora biti lo┼ía sa knji┼żevnog aspekta. Ljudi izra┼żenih nacionalisti─Źkih nazora ─Źesto izvode tu smicalicu, a da nisu niti svjesni koliko je ona ne─Źasna.

U Engleskoj je, ako se jednostavno uzme u obzir broj ljudi o kojima se radi, dominantni oblik nacionalizma vjerovatno staromodni britanski d┼żingoizam. Sigurno je da je on jo┼í uvijek rasprostranjen, i to u ve─çoj mjeri nego ┼íto bi ve─çina promatra─Źa vjerovala prije desetak godina. Me─Ĺutim, ja se u ovom eseju bavim uglavnom reakcijama inteligencije, u ─Źijim krugovima su d┼żingoizam pa ─Źak i patriotizam starog kova gotovo zamrli, mada se ─Źini da sad o┼żivljavaju me─Ĺu manjinom. Me─Ĺu inteligencijom, to ne treba ni re─çi, dominantan oblik nacionalizma je komunizam – koristim tu rije─Ź u vrlo ┼íirokom smislu tako da obuhva─ça ne samo ─Źlanove Komunisti─Źke partije, ve─ç i njene simpatizere i op─çenito rusofile.

Komunist je, za potrebe ovog eseja, netko tko na SSSR gleda kao na svoju domovinu, i osje─ça da mu je du┼żnost da pravda rusku politiku i unaprije─Ĺuje ruske interese po svaku cijenu. O─Źito je da danas u Engleskoj takvih ljudi ima u izobilju, a njihov izravni i neizravni utjecaj je velik. Ali, tako─Ĺer cvjetaju i mnogi drugi oblici nacionalizma, i ─Źovjek ─çe tu stvar najbolje sagledati tako ┼íto ─çe uo─Źiti sli─Źnosti izme─Ĺu razli─Źitih, pa ─Źak i naizgled opre─Źnih idejnih tokova.

Prije deset ili dvadeset godina oblik nacionalizma koji je najbli┼że odgovarao dana┼ínjem komunizmu je bio politi─Źki katolicizam. Njegov najistaknutiji eskponent – dodu┼íe on je vjerovatno bio ekstreman, a ne tipi─Źan slu─Źaj – je bio GK Chesterton. Chersterton je bio pisac znatnog talenta, koji je odlu─Źio zatomiti svoj senzibilitet i intelektualnu ─Źestitost za ra─Źun rimokatoli─Źke propagande. Njegovo cjelokupno stvarala┼ítvo tijekom zadnjih dvadesetak godina njegovog ┼żivota je zapravo bilo beskrajno ponavljanje jedne te iste stvari, zbog svoje nategnute dovitljivosti priglupo i dosadno kao Velika je Diana Efezijanska. Svaka knjiga koju je napisao, svaki paragraf, svaka re─Źenica, svaki doga─Ĺaj u svakoj pri─Źi, svaki djeli─ç dijaloga su morali nepogre┼íivo demonstrirati superiornost katolika nad protestantom ili poganom.

Ali, Chesterton se nije zadovoljio time da o toj superiornosti razmi┼ílja kao o intelektualnoj ili duhovnoj: ona je morala biti prenesena u okvire nacionalnog presti┼ża i vojne mo─çi, ┼íto je zahtijevalo ignorantsko idealiziranje latinskih zemalja, naro─Źito Francuske. On nije dugo ┼żivio u Francuskoj, i njegova slika o njoj – slika zemlje katoli─Źkih seljaka koji neprestano pjevaju Marseljezu uz ─Źa┼íe crvenog vina – je imala otprilike onoliko veze sa stvarno┼í─çu koliko i Chu Chin Chow [4] sa svakodnevnim ┼żivotom u Bagdadu. Uz to je i┼ílo ne samo enormno precijenjivanje francuske vojne mo─çi (i prije 1914. i poslije 1918. on je inzistirao da je Francuska, sama po sebi, bila ja─Źa od Njema─Źke), ve─ç i budalasto i vulgarno glorificiranje samog procesa ratovanja. Pored Chestertonovih borbenih pjesama, kao ┼íto su Leopanto ili Balada o Sv. Barbari, Juri┼í Lake Brigade izgleda kao pacifisti─Źki napis: one su mo┼żda najki─Źastiji primjeri bombasti─Źnosti koji se mogu na─çi u na┼íem jeziku.

Interesantno je to ┼íto bi Chesterton, u slu─Źaju da je romanti─Źno sme─çe koje je on obi─Źno pisao o Francuskoj i njenoj vojsci netko drugi napisao o Britaniji i njenoj vojsci, bio prvi koji bi ga izvi┼żdali. Na planu unutarnje politike on je bio “mali Englez”, istinski mrzitelj d┼żingoizma i imperijalizma, i u skaldu sa svojim razmi┼íljanjima, istinski prijatelj demokracije. Pa ipak, kad je gledao van, na me─Ĺunarodno polje, znao je napustiti svoje principe, a da to nitko ni ne primijeti.

Tako ga njegovo gotovo misti─Źno vjerovanje u vrline demokracije nije sprije─Źilo da se divi Mussoliniju. Mussolini je uni┼ítio izabranu vlast i slobodu tiska, a Chesterton se za oboje gr─Źevito borio kod ku─çe. Ali, Mussolini je bio Italijan i u─Źinio je Italiju jakom, i to je izgladilo stvar. Isto tako Chesterton nikad nije rekao niti jednu rije─Ź protiv imperijalizma i pokoravanja obojenih rasa kad su to ─Źinili Italijani ili Francuzi. Njegov dodir sa stvarno┼í─çu, njegov knji┼żevni ukus, pa ─Źak do odre─Ĺenog stupnja i njegov smisao za moralno su bivali i┼í─Źa┼íeni ─Źim bi se uplela njegova nacionalisti─Źka lojalnost.

O─Źigledno je da postoje zna─Źajne sli─Źnosti izme─Ĺu politi─Źkog katolicizma, ─Źiji primjer predstavlja Chesterton, i komunizma. Isto tako postoje sli─Źnosti izme─Ĺu oba ta pojma i, na primjer, ┼íkotskog nacionalizma, cionizma, antisemitizma i trockizma.

Karakteristike nacionalisti─Źke misli

Izjaviti da su svi oblici nacionalizma isti, ─Źak i po svojoj mentalnoj atmosferi, bi predstavljalo pretjerano pojednostavljivanje, ali postoje odre─Ĺena pravila koja vrijede u svim slu─Źajevima. Glavne karakteristike nacionalisti─Źke misli su slijede─çe:

Opsesivnost

Niti jedan nacionalist gotovo nikad ne razmi┼ílja, govori ili pi┼íe o bilo ─Źemu drugom osim o superiornosti svoje vlastite strukture mo─çi. Svakom nacionalistu je te┼íko, ako ne i nemogu─çe, da sakrije svoju odanost. Najmanja negativna opaska na ra─Źun njegove strukture, ili svako implicitno veli─Źanje neke rivalske organizacije ga ispunjava tjeskobom koju mo┼że ubla┼żiti jedino o┼ítrim uzvra─çanjem.

Ako je odabrana struktura zapravo neka zemlja, kao na primjer Irska ili Indija, on ─çe uglavnom tvrditi da je ona superiorna ne samo po svojoj vojnoj mo─çi i politi─Źkim vrlinama, ve─ç i u umjetnosti, knji┼żevnosti, sportu, strukturi jezika, fizi─Źkoj ljepoti stanovnika, mo┼żda ─Źak i po klimi, krajoliku i u kulinarstvu. Pokazat ─çe veliku osjetljivost kad su u pitanju stvari kao ┼íto su pravilno postavljanje zastava, odnos veli─Źina naslova i redoslijed kojim se zemlje spominju. [5]

Nomenklatura igra va┼żnu ulogu u nacionalisti─Źkoj misli. Zemlje koje dobiju neovisnost ili pro─Ĺu kroz nacionalisti─Źku revoluciju obi─Źno promijene ime, i vjerojatno je da svaka zemlja ili kakva druga struktura oko koje se vrte jaki osje─çaji ima po nekoliko imena, od kojih svako ima druk─Źije implikacije. Dvije strane u ┼ípanjolskom gra─Ĺanskom ratu su ukupno imale devet ili deset imena koja su izra┼żavala razli─Źite stupnjeve ljubavi i mr┼żnje. Neka od tih imena (npr. “Patrioti” za Francove prista┼íe, ili “Lojalisti” za prista┼íe vlade) su, iskreno re─Źeno, bila ─Źudna, i te dvije suparni─Źke frakcije se nisu mogle usuglasiti oko kori┼ítenja bilo kojeg od njih.

Svi nacionalisti smatraju ┼íirenje svog jezika nau┼ítrb rivalskih jezika svojom du┼żno┼í─çu, a ta borba se me─Ĺu govornicima engleskog jezika javlja kao borba me─Ĺu dijalektima. Anglofobi─Źni Amerikanci ne─çe koristiti kolokvijalne izraze ako znaju da su ovi britanskog porijekla, a sukob izme─Ĺu latinizatora i germanizatora ─Źesto u pozadini ima nacionalisti─Źke motive. ┼ákotski nacionalisti inzistiraju na superiornosti ravni─Źarskog ┼íkotskog, socijalisti, ─Źiji nacionalizam preuzima oblik klasne mr┼żnje, se upu┼ítaju u tirade protiv bbc akcenta, pa ─Źak i otvorene varijante glasa “a”. Primjeri su brojni. Nacionalisti─Źka misao se ─Źesto doima kao da je neznatno obojena vjerovanjem u sugestivnu magiju – vjerovanjem koje se otkriva u ┼íiroko rasprostranjenom obi─Źaju spaljivanja politi─Źkih neprijatelja u vidu slamnatih lutaka, ili u kori┼ítenju njihovih slika kao mete u streljanama.

Nestabilnost

Nacionalisti─Źkoj lojalnosti intenzitet s kojim se gaji ne smeta da bude prenosiva. Za po─Źetak, ona mo┼że biti, a ─Źesto i jest, fiksirana na neku stranu zemlju, kako sam ve─ç istaknuo. ─îesto se sazna da velike nacionalne vo─Ĺe ili utemeljitelji nacionalisti─Źkih pokreta ─Źak niti ne pripadaju zemlji koju slave. Ponekad su potpuni stranci, a ─Źe┼í─çe dolaze iz perifernih podru─Źja u kojima je nacionalnost upitna. Primjeri su Staljin, Hitler, de Valera, Disraeli, Poincar├ę, Beaverbrook.

Pan-germanski pokret je dijelom bio tvorevina jednog Engleza, Houston Chamberlain-a. U zadnjih pedeset ili sto godina preneseni je nacionalizam bio uobi─Źajena pojava me─Ĺu knji┼żevnicima. U slu─Źaju Lafcadio Hearn nacionalizam je bio prenesen na Japan, u slu─Źaju Carlylea i mnogih njegovih suvremenika na Njema─Źku, a u dana┼ínje vrijeme obi─Źno se prenosi na Rusiju. Ali posebno je zanimljiva ─Źinjenica da je tako─Ĺer mogu─çe ponovno preno┼íenje. Neka zemlja, ili kakva druga struktura, koja je godinama bila obo┼żavana mo┼że odjednom postati predmet ga─Ĺenja, a neki drugi objekt pa┼żnje gotovo istog trena mo┼że zauzeti njeno mjesto.

U prvoj verziji pregleda povijesti HG Welsa i ostalih koji su pisali u to vrijeme, vidi se kako su Sjedinjene dr┼żave bile na sva usta veli─Źan kao ┼íto danas komunisti veli─Źaju Rusiju: ÔÇőÔÇőme─Ĺutim, kroz nekoliko godina to nekriti─Źko divljenje se pretvorilo u netrpeljivost. Zadrti komunist koji se u roku od nekoliko tjedana pretvara u jednako zadrtog trockista je uobi─Źajen prizor. Fa┼íisti─Źki pokreti u Europi su u velikoj mjeri ─Źlanstvo regrutirali iz redova komunista, a lako je mogu─çe da se u nekoliko narednih godina desi obrnut proces. Ono ┼íto kod nacionalista ostaje konstanta jest njegovo stanje uma: objekt njegovih osje─çaja je promjenjiv, i mo┼że biti imaginaran.

Ali za intelektualca, prijenos ima jednu va┼żnu funkciju koju sam nakratko spomenuo u vezi sa Chestertona. Ono mu omogu─çuje da bude jo┼í ve─çi nacionalist – vulgarniji, blesaviji, zlonamjerniji, ne─Źasniji – nego ┼íto bi ikad mogao biti u ime svoje domovine, ili kakve druge strukture o kojoj ne┼íto doista zna. Kada vidi da servilno ili nadmeno sme─çe koje o Staljinu, Crvenoj armiji i sl.. pi┼íu prili─Źno inteligentni i razumni ljudi, ─Źovjek shvati da je tu moralo do─çi do nekog i┼í─Źa┼íenja.

U dru┼ítvima poput na┼íeg neobi─Źno je za nekog koga se mo┼że opisati kao intelektualca da osje─ça duboku privr┼żenost svojoj vlastitoj zemlji. Javno mnijenje – to jest onaj dio javnog mnijenja kojeg je on kao intelektualac svjestan – mu to ne─çe dozvoliti. Ve─çina ljudi koji ga okru┼żuju su skepti─Źni i razo─Źarani, i on ─çe mo┼żda zauzeti isti takav stav, iz sklonosti ka opona┼íanju ili iz ─Źistog kukavi─Źluka: u tom slu─Źaju on napu┼íta oblik nacionalizma koji mu je najbli┼żi, a da se nimalo nije pribli┼żio istinskom internacionalisti─Źkom nazoru. On i dalje osje─ça potrebu za domovinom, i normalno je da ─çe je potra┼żiti negdje u inozemstvu. Kad je na─Ĺe mo┼że se nesputano valjati u upravo onim emocijama od kojih se, kako sam vjeruje, emancipirao.

Bog, Kralj, Imperij, britanska zastava – svi zba─Źeni idoli se mogu ponovo pojaviti pod novim imenima, i po┼íto ih on ne prepoznaje kao onakve kakvi oni doista jesu, mo┼że ih obo┼żavati mirne savjesti. Preneseni nacionalizam, kao i upotreba ┼żrtvenih jaraca, je na─Źin da se na─Ĺe spas bez promjene pona┼íanja.

Svi nacionalisti imaju sposobnost da ne opa┼żaju sli─Źnosti izme─Ĺu sli─Źnih skupina ─Źinjenica. Britanski torijevac ─çe braniti pravo na samoopredjeljenje u Europi i protiviti mu se u Indiji, a da ne osje─ça nekonzistentnost. Djela se smatraju dobrima ili lo┼íima, ne na temelju vlastite meritornosti ve─ç na temelju toga tko ih je po─Źinio, i gotovo da nema tog zlodjela – mu─Źenja, uzimanja taloca, prisilnog rada, masovnih deportacija, zatvaranja bez su─Ĺenja, krivotvorenja, atentata, bombardiranja civila – koje ne mijenja svoju moralnu boju kada ga po─Źini “na┼ía” strana.

Liberalni list The News Chronicle je objavio, kao primjer ┼íokantnog barbarstva, fotografije Rusa koje su objesili Nijemci, a zatim je godinu ili dvije kasnije uz toplo odobravanje objavio sli─Źne fotografije Nijemaca koje su objesili Rusi. [6] Isto je i sa povijesnim doga─Ĺajima. O povijesit se uveliko razmi┼ílja u nacionalisti─Źkim okvirima, i stvari kao ┼íto su inkvizicija, mu─Źenja kojima je pribjegavala Zvjezdana komora, poduhvati engleskih gusara (primjerice Sir Francis Drake-a, koji je ┼ípanjolske zarobljenike derao ┼żive), vladavina terora, ispaljivanje stotina Indijanaca iz topova od strane heroja Pobune [7] ili rezanje lica Irkinja ┼żiletima od strane Cromwellovih vojnika, postaju moralno neutralne ili im se ─Źak pripisuje odre─Ĺena vrijednost kada se smatra da su po─Źinjene u ime “pravedne stvari”.

Ako se ─Źovjek osvrne na zadnjih ─Źetvrt stolje─ça vidjet ─çe da nije bilo gotovo niti jedne jedine godine da pri─Źe o zvjerstvima nisu stizale iz nekog dijela svijeta: pa ipak, niti u jednom pojedina─Źnom slu─Źaju – ┼ápanjolska, Rusija, Kina, Ma─Ĺarska, Meksiko, Amritsar, Smirna – engleska inteligencija kao cjelina nije povjerovala u postojanje tih zvjerstava i osudila ih. Da li su ta djela bila za osudu, ili da li su se ─Źak i dogodila, o tome se uvijek odlu─Źivalo u skladu s politi─Źkim okolnostima.

Nacionalist ne samo da ne osu─Ĺuje zvjerstva koje po─Źini njegova strana, ve─ç posjeduje i zavidnu sposobnost da za njih uop─çe ne ─Źuje. Cijelih ┼íest godina je engleskim obo┼żavateljima Hitlera polazilo za rukom da ne saznaju za postojanje Dachaua i Buchenwalda. A oni koji su bili najglasniji u osudama njema─Źkih koncentracionih logora su ─Źesto bili nesvjesni, ili tek neznatno svjesni, da su i u Rusiji postojali koncentracijski logori. Veliki doga─Ĺaji za koje se ve┼że smrt milijuna ljudi, kao ┼íto su glad u Ukrajini 1933 su zapravo izmakli pa┼żnji ve─çine engleskih rusofila. Mnogi Englezi nisu ─Źuli gotovo ni┼íta o istrijebljenju njema─Źkih i poljskih ┼Żidova za vrijeme rata. Njihov vlastiti antisemitizam je doveo do toga da se taj ogromni zlo─Źin odbije o njihovu svijest. U nacionalisti─Źkoj misli postoje ─Źinjenice koje su istinite i neistinite, poznate i nepoznate.

Neka poznata ─Źinjenica mo┼że biti tako nepodno┼íljiva da je nacionalist obi─Źno gurne u stranu i ne dopusti joj da u─Ĺe u logi─Źki proces, ili obratno, mo┼że u─çi u sve kalkulacije, a da je nikad ne prizna kao ─Źinjenicu, ─Źak ni u vlastitim mislima.

Svakog nacionalistu progoni vjerovanje da se pro┼ílost mo┼że mijenjati. On provodi jedan dio svog vremena u nekom svijetu fantazije u kojem se stvari doga─Ĺaju onako kako bi trebalo – u kojem je, na primjer ┼ápanjolska armada bila uspje┼ína ili ruska revolucija iz 1918. ugu┼íena – i on ─çe prenijeti djeli─çe tog svijeta u povijesne knjige kad god je to mogu─çe. Dobar dio propagandisti─Źkih napisa u dana┼ínje vrijeme se svodi na ─Źisto krivotvorenje. Klju─Źne ─Źinjenice se potiskuju, datumi mijenjaju, citati se vade iz konteksta i prepravljaju tako da im se promijeni zna─Źenje. Doga─Ĺaji za koje se dr┼żi da se nisu trebali dogoditi se ne spominju i na kraju pori─Źu. [8] 1927. je Chang-Kai-Shek ┼żive skuhao na stotine komunista, pa ipak je kroz deset godina postao jedan od heroja ljevice. Pomicanja u svjetskoj politici su ga dovela u antifa┼íisti─Źki tabor, pa se stoga smatralo da se kuhanje komunista “ne ra─Źuna”, ili da se mo┼żda nije niti dogodilo.

Primarni cilj propagande je dakako, da utje─Źe na suvremeno javno mnijenje, ali oni koji iznova pi┼íu povijest po svoj prilici djelimi─Źno vjeruju da stvarno uguravaju ─Źinjenice u pro┼ílost. Kad ─Źovjek uzme u obzir sva do u tan─Źine razra─Ĺena krivotvorenja po─Źinjena kako bi se pokazalo da Troicki nije igrao zapa┼żenu ulogu u ruskom gra─Ĺanskom ratu, te┼íko je povjerovati da ljudi koji su za njih odgovorni samo la┼żu. Vjerovatnije je da oni zaista vjeruju da je njihova verzija ono ┼íto se dogodilo na pravdi Boga, i da je prilago─Ĺavanje dokumentarne gra─Ĺe toj verziji opravdano.

Indiferentnost prema objektivnoj istini je potaknuta odvajanjem jednog dijela svijeta od drugog, jer to odvajanje ote┼żava otkrivanje onog ┼íto se zaista doga─Ĺa. ─îesto se mo┼że javiti istinska sumnja u vezi s doga─Ĺajima od ogromne va┼żnosti. Na primjer, nemogu─çe je izra─Źunati, u milijunima ili mo┼żda stotinama milijuna, broj smrti prozro─Źenih ratom. Katastrofe o kojima je stalno izvje┼ítavano – bitke, masakri, glad, revolucije – su prosje─Źnoj osobi ─Źesto ulijevale osje─çaj nestvarnosti.

─îovjek nije imao na─Źina da provjeri navode, nije bio ─Źak niti potpuno siguran da su se te katastrofe dogodile, a uvijek je dobivao potpuno razli─Źite interpretacije iz razli─Źitih izvora.

┼áto je bilo pravedno, a ┼íto nepravedno kod Var┼íavskog ustanka u kolovozu 1944.? Je li istina za njema─Źke plinske komore u Poljskoj? Tko je kriv za glad u Bengalu? Istina se vjerojatno dade otkriti, ali ─Źinjenice ─çe u gotovo svim novinama biti na tako ne─Źastan na─Źin iznesene da se obi─Źnom ─Źitatelju mo┼że oprostiti ┼íto je ili progutao la┼żi ili nije formirao vlastito mi┼íljenje.

Zbog sveop─çe nesigurnosti u vezi s tim ┼íta se zapravo de┼íava, lak┼íe je dr┼żati se lu─Ĺa─Źkih vjerovanja.Po┼íto se nikad ni┼íta u potpunosti ne doka┼że ili ospori, najneospornija ─Źinjenica se mo┼że drsko poricati. Nadalje, iako neprestano razbija glavu pobjedom, mo─çi, porazom, osvjetli, nacionalist je ─Źesto pomalo nezainteresiran za ono ┼íto se doga─Ĺa u stvarnom svijetu.

Ono ┼íto on ┼żeli jest da osjeti da njegova struktura prolazi bolje nego neka druga, a to mu je lak┼íe posti─çi tako ┼íto ─çe prekri┼żiti protivnika, nego tako ┼íto ─çe razmotriti ─Źinjenice da vidi da li mu idu u prilog. Sve nacionalisti─Źke rasprave su na razini debatnog kluba. One uvijek zavr┼íavaju neodlu─Źeno, po┼íto svaki u─Źesnik bez izuzetka vjeruje da je pobjedio. Neki nacionalisti nisu daleko od shizofrenije, ┼żive sretno u snovima o mo─çi i osvajanju koji nemaju nikakve veze sa stvarnim svijetom.

Tri oblika nacionalizma

Ispitivao sam najbolje ┼íto mogu mentalne navike koje su zajedni─Źke svim oblicima nacionalizma. Sad je na redu klasificiranje tih oblika, ali je jasno je da se to ne mo┼że uraditi temeljito. Nacionalizam je ogromna tema. Svijet mu─Źe nebrojene zablude i mr┼żnje koje se presijecaju na kompleksne na─Źine, a neke od najzlokobnijih me─Ĺu njima se jo┼í nisu ─Źak niti utisnule u europsku svijest. Ja se u ovom eseju bavim nacionalizmom koji se javlja kod engleske inteligencije. U tim krugovima on je, u puno ve─çoj mjeri nego ┼íto je to slu─Źaj kod obi─Źnog engleskog naroda, odvojen od patriotizma, pa ga se mo┼że prou─Źavati u ─Źistom obliku. Dolje su nabrojane vrste nacionalizma koje sada cvjetaju me─Ĺu engleskim intelektualcima, sa komentarima koji se ─Źine neophodnima. Radi preglednosti koristim tri naslova, Pozitivni, Preneseni i Negativni, mada se neke vrste uklapaju u vi┼íe kategorija.

Pozitivni nacionalizam
(I) Neotorijevstvo

Primjeri su ljudi poput Lord Eltona, AP Herberta, GM Younga, profesora Pickthornea, literatura torijevskog reforskog odbora i magazini poput The New English Review i Nineteenth Century and After. Pravi motiv neotorijevaca je ┼żelja da se ne prizna da su britanska mo─ç i utjecaj opali. ─îak su i oni koji su dovoljno realni da uvide da britanska pozicija u vojnom smislu vi┼íe nije ┼íto je bila skloni tvrditi da “engleske ideje” (koje obi─Źno ostanu nedefinirane) treba da vladaju svijetom. Svi neotorijevci su antiruski nastrojeni, ali je ponekad te┼żi┼íte na antiamerikanizmu. Znakovito je da je ovaj misaoni pravac, ─Źini se, stje─Źe poklonike me─Ĺu mla─Ĺim intelektualcima, ponekad biv┼íim komunistima, koji su pro┼íli kroz uobi─Źajeni proces razo─Źaravanja i razo─Źarali se u njega. Anglofob koji iznenada postaje ┼żestoko probritanski orijentiran je prili─Źno uobi─Źajena figura. Pisci koji ilustriraju ovu tendenciju su FA Voigt, Malcolm Muggerige, Evelyn Waugh, Hugh Kingsmill, a u psiholo┼íkom smislu sli─Źan razvoj se mo┼że vidjeti kod TS Elliota, Windham Lewisa i raznih njihovih sljedbenika.

(II) Keltski nacionalizam

Wel┼íki, irski i ┼íkotski nacionalizam se u nekim to─Źkama razmimoilaze, ali su sli─Źni po svojoj anti-engleskoj orijentaciji. ─îlanovi sva tri pokreta su se protivili ratu, a nastavili sebe opisivati ÔÇőÔÇőkao proruski orijentirane, i ta skupina lu─Ĺaka je za sebe ─Źak tvrdila da je istodobno proruska i pronacisti─Źke. Ali keltski nacionalizam nije isto ┼íto i anglofobija. Njegov glavni motiv je vjerovanje u pro┼ílu i budu─çu veli─Źinu keltskih naroda i jarko je obojen rasizmom. Kelt bi imao biti duhovno superioran u odnosu na Saksoncima – jednostavniji, kreativniji, manje vulgaran, manji snob itd.. – Ali uobi─Źajena glad za mo─ç je tu, ispod povr┼íine. Jedan njen simptom je zabluda da bi Irska, ┼ákotska, pa ─Źak i Wales mogli sa─Źuvati svoju neovisnost bez pomo─çi sa strane, i da ni┼íta ne duguju britanskoj za┼ítiti. Me─Ĺu piscima dobre primjere ovog misaonog pravca predstavljaju Hugh McDiarmid i Sean O’Casey. Niti jedan suvremeni irski pisac, ─Źak niti veli─Źine poput Yeatsa ili Joycea, nije potpuno oslobo─Ĺen tragova nacionalizma.

(III) Cionizam

On ima sve uobi─Źajene karakteristike jednog nacionalisti─Źkog pokreta, ali njegova ameri─Źka varijanta se doima nasilniji i zlo─çudnije od britanske. Klasificiram ga kao izravni, a ne preneseni nacionalizam, zato ┼íto cvjeta gotovo isklju─Źivo me─Ĺu samim ┼Żidovima. U Engleskoj je inteligencija, iz nekoliko prili─Źno nesuvislih razloga, na strani ┼Żidova u vezi s palestinskim pitanjem, ali im nije jako stalo do toga. Svi ljudi dobre volje u Engleskoj su tako─Ĺer pro┼żidovski orijentirani u smislu da osu─Ĺuju nacisti─Źko proganjanje ┼Żidova. Ali te┼íko da se kod ne┼żidova mo┼że sresti bilo kakva stvarna nacionalisti─Źka lojalnost, ili vjerovanje u uro─Ĺenu superiornost ┼Żidova.

Preneseni nacionalizam

(I) Komunizam – (II) Politi─Źki katolicizam – (III) Rasni osje─çaji
Staromodni prezrivi stav prema “uro─Ĺenicima” je u Engleskoj znatno oslabljen, a razne pseudoznavstvene teorije koje potcrtavaju superiornost bijele rase su odba─Źene. [9] Me─Ĺu inteligencijom se rasni osje─çaji javljaju samo u transponirani obliku, tj.. kao vjerovanje u uro─Ĺenu superiornost obojenih rasa. To vjerovanje je sada sve vi┼íe uobi─Źajeno me─Ĺu engleskim intelektualcima, i vjerojatno je ─Źe┼í─çe prouzro─Źeno mazohizmom i seksualnim frustracijama nego kontaktom sa orijentalnim i crna─Źkim nacionalisti─Źkim pokretima. Snobizam i sklonost ka opona┼íanju imaju jak utjecaj ─Źak i me─Ĺu onima kojima nije jako stalo do rasnih pitanja. Gotovo svaki engleski intelektualac bi se zgrozio nad tvrdnjom da su bijele rase superiornije u odnosu na obojene, dok mu suprotna tvrdnja ne bi bila za osudu, ─Źak i ako se on sa njom ne sla┼że. Nacionalisti─Źka privr┼żenost obojenim rasama je obi─Źno pomije┼íana sa vjerovanjem da su njihovi seksualni ┼żivoti superiorni, i postoji ┼íiroka podzemna mitologija o seksualnoj mo─çi crnaca.

(IV) Klasni osje─çaji

Me─Ĺu intelektualcima iz vi┼íeg i srednjeg stale┼ża javljaju se samo u transponiranom obliku – tj.. kao vjerovanje u superiornost proleterijata. I u ovom slu─Źaju je pritisak javnog mnijenja na inteligenciju ogroman. Nacionalisti─Źka lojalnost proleterijatu i najdublja teoretska mr┼żnja prema bur┼żoaziji mogu koegzistirati, a ─Źesto koegzistiraju, s obi─Źnim snobizmom u svakodnevnom ┼żivotu.

(V) Pacifizam

Ve─çina pacifista ili regiji opskurnim vjerskim sektama, ili su jednostavno humanisti koji se protive oduzimanju ┼żivota, i najradije ne razmi┼íljaju dalje od toga. Ali postoji manjina pacifista intelektualaca ─Źiji je stvarni, dodu┼íe skriveni, motiv izgleda mr┼żnja prema zapadnoj demokraciji i divljenje koje osje─çaju prema totalitarizmu.

Pacifisti─Źka propaganda se obi─Źno svodi na to da je jedna strana u sukobu jednako lo┼ía kao i ona druga, ali ako ─Źovjek pa┼żljivije promotri napise mla─Ĺih intelektualaca pacifista, vidjet ─çe da oni nipo┼íto ne sadr┼że nepristranu osudu, ve─ç su gotovo u potpunosti usmjereni protiv Britanije i Sjedinjenih dr┼żava. Osim toga, oni u pravilu ne osu─Ĺuju nasilje samo po sebi, ve─ç samo nasilje koje se koristi u obrani zapadnih zemalja. Ruse, za razliku od Britanaca, ne osu─Ĺuju ┼íto se brane ratobornim sredstvima, i doista sva pacifisti─Źka propaganda ovog tipa izbjegava spominjanje Rusije i Kine. Ne tvrdi se, ponavljam, da bi se Indijci trebali odre─çi nasilja u svojoj borbi protiv Britanaca.

Pacifisti─Źka literatura obiluje dvosmislenim tvrdnjama koje, ─Źini se, zna─Źe (ako uop─çe i┼íta i zna─Źe) da su dr┼żavnici tipa Hitlera po┼żeljniji od onih Churchillovog tipa, i da je nasilje mo┼żda oprostivo ako je dovoljno nasilno. Nakon pada Francuske, njihovi pacifisti su se, suo─Źeni s jednim stvarnim izborom koji njihove engleske kolege nisu morali napraviti, uglavnom priklonili nacistima, a u Engleskoj se ─Źini da je bilo malog preklapanja ─Źlanstva Unije zakletih na mir i crnoko┼íulja┼íe. Pisci pacifisti su pisali hvalospjeve Carlylea, jednom od intelektualnih otaca fa┼íizma.

Sve u svemu, te┼íko je ne misliti da je pacifizam, onakav kakav se javlja kod jednog dijela inteligencije, potajno inspiriran divljenjem spram mo─çi i uspje┼ínoj okrutnosti. Pacifisti su pogrije┼íili kad su tu emociju prika─Źili za Hitlera, ali ona se lako mo┼że ponovno prenijeti.

Negativni nacionalizam

(I) Anglofobija
Me─Ĺu inteligencijom je podrugljiv i blago neprijateljski stav prema Britaniji manje-vi┼íe obavezan, ali on je u mnogim slu─Źajevima neizvje┼íta─Źen emocija. Za vrijeme rata ona se manifestirala kroz defetizam inteligencije, koji je odolijevao dugo nakon ┼íto je postalo jasno da sile Osovine ne mogu pobijediti. Mnogi nisu skrivali zadovoljstvo kada je pao Singapur, ili kad su Britanci bili istjerani iz Gr─Źke, i osobito nerado se vjerovalo dobrim vjestima kao ┼íto su El Alamein ili broj njema─Źkih aviona oborenih u bici za Britaniju. Dakako, engleski intelektualci-ljevi─Źari nisu zapravo ┼żeljeli da Nijemci ili Japanci dobiju rat, ali mnogi od njih nisu mogli da se ne uzbude gledaju─çi svoju vlastitu zemlju poni┼żenu, i ┼żeljeli su osjetiti da je kona─Źna pobjeda ostvarena zahvaljuju─çi Rusiji, ili mo┼żda Americi, a ne Britaniji.

Mnogi intelektualci se na vanjskopoliti─Źkom planu vode na─Źelom da svaka frakcija koju podr┼żava Kraljevstvo mora biti u krivu. Kao rezultat toga, mi┼íljenje “prosvijetljenih” je u velikoj mjeri odraz konzervativne politike u ogledalu. Anglofobija je uvijek podlo┼żna obrtanju, i zbog toga je pacifist iz jednog rata, koji je postao belicist u slijede─çem ratu, uobi─Źajena pojava.

(II) Antisemitizam

Trenutno postoji malo tragova antisemitizma, po┼íto su nacisti─Źki progoni u─Źinili da svatko tko razmi┼ílja bude na strani ┼Żidova, a protiv njihovih tla─Źitelja. Svatko tko je dovoljno obrazovan da je ─Źuo za rije─Ź “antisemitizam” tvdi da je, naravna stvar, oslobo─Ĺen istog, i anti┼żidovske opaske se bri┼żljivo eliminiraju iz svih vrsta literature.

U stvari se ─Źini da je antisemitizam ┼íiroko rasprostranjen, ─Źak i me─Ĺu intelektualcima, i sveop─ça urota ┼íutnje vjerojatno doprinosi njegovom rasplamsavanju. Osobe ljevi─Źarskih razmi┼íljanja nisu imune na njega, a na njihov stav ponekad utje─Źe ─Źinjenica da su trockisti i anarhisti uglavnom ┼Żidovi. Ali antisemitizam prirodnije le┼żi ljudima konzervativnih naginjanja, koji ┼Żidove sumnji─Źe za slabljenje nacionalnog morala i razvodnjavanje nacionalne kulture. Neotorijevci i politi─Źki katolici su uvijek skloni podlegnu antisemitizmu, makar na mahove.

(III) Trockizam

Ova rije─Ź se koristi u tako ┼íirokom smislu da obuhva─ça anarhiste, demokratske socijaliste, pa ─Źak i liberale. Ja ovdje njome ozna─Źavam doktrinarnog marksista ─Źiji je glavni motiv neprijateljstvo spram Staljinovog re┼żima. Trockizam je bolje prou─Źavati u opskurnim pamfletima i listovima poput Socijalisti─Źkog apela nego u radovima samog Trockog koji nipo┼íto nije bio ─Źovjek sa samo jednom idejom.

Iako je trockizam u nekim mjestima, Sjedinjenim dr┼żavama, na primjer, u stanju privu─çi velik broj prista┼ía i razviti se u organiziran pokret sa svojim vlastitim malim F├╝hrerom, njegova inspiracija je u biti negativna. Trockist je protiv Staljina, ba┼í kao ┼íto je komunist za njega, i poput ve─çine komunista on ne ┼żeli mijenjati vanjski svijet koliko ┼żeli osjetiti da se bitka za presti┼ż odvija u njegovu korist.

U oba slu─Źaja prisutna je ista opsesivna fiksacija na jednu jedinu temu, ista nesposobnost da se formira istinski racionalan stav baziran na vjerovatno─çi. ─îinjenica da su trockisti svugdje progonjena manjina, i da je optu┼żba koja se obi─Źno iznosi protiv njih, tj.. da kolaboriraju s fa┼íistima o─Źito neutemeljena, stvara dojam da je trockizam intelektualno i moralno superioran u odnosu na komunizam; ali upitno je da li postoji neka velika razlika. Najtipi─Źniji trockisti su u svakom slu─Źaju biv┼íi komunisti, i svako do trockizma dolazi isklju─Źivo preko nekog od ljevi─Źarskih pokreta. Niti jedan komunist nije siguran od iznenadnog skretanja u trockizam, osim ako ga za njegovu partiju ne ve┼że dugogodi┼ínja navika. ─îini se da se obrnuti proces ne doga─Ĺa ─Źesto, iako za to nema jasnog razloga.

U klasifikaciji koju sam gore poku┼íao napraviti, ─Źinit ─çe se da sam ─Źesto pretjerivao, previ┼íe pojednostavljivao, iznosio neosnovane pretpostavke i izostavljao postojanje obi─Źnih, ─Źasnih motiva.
To je bilo neizbje┼żno, zato ┼íto u ovom eseju poku┼íavam izolirati tendencije koje postoje u mislima svih nas i pervertiraju na┼ía razmi┼íljanja, a da se ne javljaju u ─Źistom stanju ili operiraju kontinuirano. Va┼żno je na ovom mjestu popraviti previ┼íe pojednostavljenu sliku koju sam morao naslikati.

Za po─Źetak, nitko nema pravo pretpostaviti da je svako, ili ─Źak svaki intelektualac inficiran nacionalizmom. Kao drugo, nacionalizam mo┼że biti povremen i orani─Źen. Inteligentan ─Źovjek se mo┼że djelomice odati vjerovanju koje ga privla─Źi i za koje on zna da je apsurdno, a mo┼że ga dugo dr┼żati izvan svog uma i vra─çati mu se samo u trenucima bijesa ili sentimentalnosti, ili kad je siguran da se ne radi ni o kakvom va┼żnom pitanju. Kao tre─çe, nacionalisti─Źki kredo se mo┼że usvojiti iz dobrih namjera, s neonacionalisti─Źkim motivima. Kao ─Źetvrto, u istoj osobi mogu koegzistirati vi┼íe vrsta nacionalizma, ─Źak i vrste koje se me─Ĺusobno poni┼ítavaju.

Sve vrijeme sam govorio “nacionalist ovo” ili “nacionalist ono”, koriste─çi u svrhu ilustracije ekstreman tip nacionalista koji jedva da je pri zdravoj pameti, i koji u svojoj glavi nema neutralnih podru─Źja niti interesa za bilo ┼íta izuzev borbe za vlast. U biti, takvi ljudi su prili─Źno uobi─Źajeni, ali nisu vrijedni baruta i zrna. U stvarnom ┼żivotu se mora boriti protiv Lord Eltona, DN Pritt, Lady Houston, Ezra Pound, Lord Vansittart, oca Coughlin i ostatka te sumorne bratije, ali njihovu intelektualnu deficitarnost ne vrijedi ni isticati. Monomanija je nezamisliva, a ─Źinjenica da niti nijedan nacionalist zadrtiji nije kadar napisati knjigu koja ─çe, nakon ┼íto pro─Ĺu godine, biti vrijedna ─Źitanja ima odre─Ĺeni deodoriraju─çi efekt.

Ali i kad ─Źovjek prizna da nacionalizam nije svugdje trijumfirao, i da jo┼í uvijek postoje ljudi ─Źija prosudba nije ostavljena njihovim ┼żeljama na milost i nemilost, ostaje ─Źinjenica da je mentalna navika zvana nacionalizam rasprostranjena, i to toliko da se razni veliki i te┼íki problemi – Indija , Poljska, Palestina, ┼ápanjolski gra─Ĺanski rat, moskovska su─Ĺenja, ameri─Źki crnci, rusko-njema─Źki pakt ili ┼íta ve─ç – ne mogu razmatrati na razumnoj ravnini, ili to barem nikad nije slu─Źaj.

Elton, Pritt i Coughlin, od kojih je svaki zapravo jedna velika usta koja iznova i iznova izvikuju jednu te istu la┼ż, su o─Źito ekstremni slu─Źajevi, ali mi se zavaravamo ako ne shva─çamo da im mo┼żemo sli─Źiti u trenucima nepa┼żnje.

Dovoljno je udariti odre─Ĺenu ┼żicu, dovoljno je nagaziti ovaj ili onaj ┼żulj – a to mo┼że biti ┼żulj ─Źije se postojanje dotad nije niti slutilo – pa da se i najpravednija osoba fine naravi pretvori u okrutnog partija┼ía kojem je na umu samo da “zada udarac” protivniku , i kojem je svejedno koliko la┼żi pri tome izgovori i koliko logi─Źkih pogre┼íaka po─Źini.

Kada je Lloyd George, koji je bio protivnik Burskog rata, u Donjem domu obznanio da britanski slu┼żbeni izvje┼ítaji tvrde da je, kad se znamenke zbroje, ubijeno vi┼íe Bura nego ┼íto cijela burska nacija broji, ostalo je zapisano da je Arthur Balfour sko─Źio na noge i uzviknuo: “Gade!”. Vrlo malo ljudi je imuno na zastranjivanja tog tipa. Crnac kojeg odbije bijela ┼żena, Englez koji ─Źuje Amerikanca kako ignorantski kritizira Englesku, katoli─Źki apologet kad ga se podsjeti na ┼ápanjolsku armadu, svi ─çe reagirati na isti na─Źin. Jedan ubod u nacionalisti─Źki nerv i intelektualna ─Źestitost mo┼że nestati i najjasnije ─Źinjenice se mogu poricati.

Tipovi nacionalista

Ako ─Źovjek bilo gdje u svojoj glavi gaji nacionalisti─Źku lojalnost ili mr┼żnju, odre─Ĺene ─Źinjenice su mu neprihvatljive, iako na neki na─Źin zna da su istinite. Evo samo nekoliko primjera. Dolje sam naveo pet vrsta nacionalista, i uz svaki tip prilo┼żio po jednu ─Źinjenicu koju taj tip nacionalista nikako ne mo┼że prihvatiti, ─Źak ni u svojim najskrivenijim mislima.

Britanski torijevac. Kraljevstvo je iz rata iza┼ílo smanjene mo─çi i presti┼ża.

Komunist. Rusija bi pretrpjela poraz od Njema─Źke da joj nisu pomogle Britanija i Amerika.

Irski nacionalist. Irska je u stanju sa─Źuvati neovisnost samo zahvaljuju─çi britanskoj za┼ítiti.

Trockist. Ruske mase prihva─çaju Staljinov re┼żim.

Pacifist. Oni koji se “odri─Źu” nasilja mogu to uraditi zato ┼íto drugi ─Źine nasilje u njihovo ime.

Sve te ─Źinjenice su itekako o─Źite ako je slu─Źaj htio da se ne upetljaju emocije: ali tip osobe naveden u svakom od ovih slu─Źajeva ih ne mo┼że trpjeti, pa ih mora poricati i na tom poricanju konstruirati la┼żne teorije. Vra─çam se zapanjuju─çem neuspjehu vojnog predvi─Ĺanja u ratu. Mislim da je istina da je inteligencija bila u krivu u ve─çoj mjeri nego obi─Źni ljudi, i da je bila u krivu upravo zato ┼íto je bila pod ve─çim utjecajem partija┼íkih emocija. Prosje─Źan intelektualac sa ljevice je na primjer, vjerovao da je rat bio izgubljen 1940., da ─çe Nijemci sigurno pregaziti Egipat 1942., da Japanci nikad ne─çe biti istjerani iz zemalja koje su osvojili, i da anglo-ameri─Źka kampanja bombardiranja nije imala nikakvog efekta na Njema─Źku. On nije mogao vjerovati u te stvari zato ┼íto mu je njegova mr┼żnja prema britanskom vladaju─çem stale┼żu branila da prizna da britanski planovi mogu uspjeti. Nema kraja glupostima koje ─Źovjek mo┼że progutati ako je pod utjecajem takvih osje─çaja.

Na primjer, ─Źuo sam izjavu, iznesenu sa sigurno┼í─çu, da su ameri─Źke trupe dovedene u Europu ne da bi se borile protiv Nijemaca, ve─ç da bi ugu┼íile englesku revoluciju. ─îovjek mora pripadati inteligenciji da bi vjerovao u takve stvari: niti jedan obi─Źan ─Źovjek ne bi mogao biti takva budala.

Kad je Hitler napao Rusiju, du┼żnosnici iz Ministarstva za obavje┼ítavanje su “kao popratnu informaciju” objavili upozorenje da bi Rusija mogla pasti za ┼íest sedmica. Komunisti su, s druge strane, svaku fazu rata smatrali ruskom pobjedom, ─Źak i kad su Rusi bili odba─Źeni gotovo do Kaspijskog mora i kad ih je bilo zarobljeno nekoliko milijuna. Nema potrebe za nabrajanjem primjera.

Poanta je da ─Źim se umije┼íaju strah, mr┼żnja, ljubomora i obo┼żavanje mo─çi, osje─çaj za stvarnost postaje neuravnote┼żen. Kako sam ve─ç istakao, i osje─çaj za pravedno tako─Ĺer se poremeti. Nema tog zlo─Źina, apsolutno nema tog zlo─Źina koji se ne mo┼że oprostiti kada ga po─Źini “na┼ía” strana. ─îak i kad ne pori─Źe da se zlo─Źin dogodio, ─Źak i kad zna da je to upravo onakav zlo─Źin kakav je u nekom drugom slu─Źaju osudio, ─Źak i kad prizna da je u intelektualnom smislu nepravedan – ─Źovjek i dalje nije u stanju osje─çati da je taj zlo─Źin pogre┼ían . Radi se o lojalnosti, stoga samilost prestaje funkcionirati.

Razlog porasta i ┼íirenja nacionalizma je preveliko pitanje da bi ga se ovdje postavilo. Dovoljno je re─çi da je on, u oblicima u kojima se javlja kod engleskih intelektualaca, iskrivljeni odraz zastra┼íuju─çih bitaka koje se zaista odvijaju u vanjskom svijetu, i da je njegove najgore besmislice omogu─çio slom patriotizma i religijskih uvjerenja. Ako ─Źovjek slijedi ovu misao, u opasnosti je da ga ona odvede u neku vrstu konzervativizma ili u politi─Źki kvijetizam.

Mo┼że se uvjerljivo tvrditi – a to je vjerojatno ─Źak i ta─Źno – da je, na primjer, patriotizam cjepivo protiv nacionalizma, da monarhija ┼ítiti od diktature, a organizirana religija od praznovjerja. Ili jo┼í jednom, mo┼że se tvrditi da nikakav nepristran stav nije mogu─ç, da sva kreda i ciljevi podrazumijevaju iste la┼żi, besmislice i barbarstva, a to se ─Źesto navodi kao razlog nemije┼íanja u politiku.

Ja ne prihva─çam taj argument, ako ni zbog ─Źega drugog onda zbog toga ┼íto se u modernom svijetu nitko ko se mo┼że opisati kao intelektualac ne mo┼że ne mije┼íati u politiku, u smislu da ga ona ne zanima. Mislim da se ─Źovjek mora baviti politikom – koristim tu rije─Ź u ┼íirokom smislu – i da mora imati preferencije: to jest, mora prepoznati da su neki ciljevi objektivno bolji od nekih drugih, ─Źak i ako se za njih bori jednako lo┼íim sredstvima.

┼áto se ti─Źe nacionalisti─Źkih ljubavi i mr┼żnji o kojima sam govorio, one su dio ┼íminke ve─çine nas, svi─Ĺalo se to nama ili ne. Ne znam da li je mogu─çe rije┼ítiti ih se, ali vjerujem da je mogu─çe boriti se protiv njih, i da je to u biti jedno moralno nastojanje.

To je prije svega pitanje otkrivanja ┼íta smo zapravo, kakva su zaista na┼ía osje─çanja, i zatim ostavljanja prostora za neizbje┼żnu pristranost. Ako mrzite Rusiju i bojati je se, ako ste ljubomorni na mo─ç i bogatstvo Amerike, ako prezirete ┼Żidove, ako imate kompleks inferiornosti u odnosu na britanski vladaju─çi stale┼ż, ne mo┼żete se tih osje─çaja rije┼íiti pukim razmi┼íljanjem.

Ali mo┼żete barem priznati da ih gajite, i sprije─Źiti ih da kontaminiraju va┼íe mentalne procese. Emocionalni porivi od kojih se ne mo┼że pobje─çi, i koji su mo┼żda ─Źak i potrebni za politi─Źko djelovanje, bi trebali mo─çi koegzistirati s prihva─çanjem realnosti. Ali za to je, ponavljam, potrebno moralno nastojanje, a suvremena engleska knji┼żevnost, ukoliko je uop─çe svjesna va┼żnih pitanja na┼íeg doba, pokazuje kako je malo nas koji smo na to nastojanje spremni.

George Orwell, Svibanj 1945.

[1] O nacijama, pa ─Źak i o neodre─Ĺeniji entitetima kao ┼íto su Katoli─Źka crkva ili proleterijat, se ─Źesto razmi┼ílja kao o individuama i govori u ┼żenskom rodu (u engleskom jeziku sve apstraktne imenice, te imenice koje ozna─Źavaju predmete su srednjeg roda i one se upotrebljavaju u ┼żenskom rodu kad se ┼żeli ista─çi privr┼żenost – op.prev.) O─Źito apsurdne opaske, kao na primjer: “Njema─Źka je po svojoj naravi podmukla”, se mogu na─çi u bilo kojim novinama koje ─Źovjek otvori, i gotovo svatko izgovara nesmotrene generalizacije o nacionalnom karakteru (“┼ápanjolac je ro─Ĺeni aristokrat” ili “Svaki Englez je licemjer”). Na mahove se ispostavi da su te generalizacije neutemeljene, ali navika da se one iznose ostaje i ─Źesto su im skloni ljudi koji za sebe tvrde da imaju internacionalisti─Źke stavove, npr.. Tolstoj ili Bernard Shaw.

[2] Nekoliko pisaca sklonih konzervativizmu, kao Peter Drucker, su predvidjeli sporazum izme─Ĺu Rusije i Njema─Źke, ali su o─Źekivali stvarni savez ili ujedinjenje koje bi bilo trajno. Niti jedan marksisti─Źki ili kakav drugi ljevi─Źarski pisac bilo koje vrste nije bio niti blizu predvidjeti pakt.

[3] Vojni komentatori u popularnoj ┼ítampi se uglavnom mogu klasificirati kao proruski ili antiruski, prokonzervativni ili antikonzervativni. Pogre┼íke kao ┼íto su vjerovanje da je obrambena linija Mginot neprobojna, ili predvi─Ĺanja da ─çe Rusija pokoriti Njema─Źku za tri mjeseca im nisu uzdrmale reputaciju, zato ┼íto su uvjek govorili ono ┼íto je njihova publika ┼żeljela ─Źuti. Dva najomiljenija vojna kriti─Źara u krugovima inteligencije su kapetan Liddell Hart i general-major Fuller; prvi tvrdi da je obrana ja─Źa od napada, a drugi da je napad ja─Źi od obrane. Ova kontradikcija niti jednom od njih dvojice nije zasmetala da bude prihva─çen kao autoritet od strane javnosti. Tajni razlog njihove popularnosti u ljevi─Źarskim krugovima je taj da su obojica bili u sukobu s Ministarstvom rata.

[4] Popularni britanski mjuzikl iz Prvog svjetskog rata baziran na Ali Babi i ─Źetrdeset hajduka

[5] Neki Amerikanci su negodovali zbog redoslijeda rije─Źi u poluslo┼żenice “anglo-ameri─Źki”. Predlo┼żili su da se ta slo┼żenica zamijeni sa “ameri─Źko-britanski”

[6] The News Chronicle je pozvao svoje ─Źitateljstvo da pogleda informativni film u kojem se moglo vidjeti cijelo pogubljenje, sa uve─çanim kadrovima. The Star je, s prividnim odobravanjem, objavio slike gotovo golih kolaboracionistica na koje nasrtala pari┼íka rulja. Te su fotografije imale nagla┼íenu sli─Źnost sa fotografijama ┼Żidova na koje je nasrtala berlinska rulja.

[7] Pobuna protiv britanske kolonijalne vlasti (op.prev.)

[8] Primjer toga je rusko-njema─Źki pakt, koji se bri┼íe iz kolektivnog sje─çanja ┼íto je br┼że mogu─çe. Jedan ruski korespondent me obavje┼ítava da se spominjanje pakta ve─ç izbacuje iz ruskih godi┼ínjaka koji prikazuju skora┼ínje politi─Źke doga─Ĺaje.

[9] Dobra primjer je praznovjerje o sun─Źanici. Donedavno se vjerovalo da su bijele rase podlo┼żnije sun─Źanici od obojenih rasa, te da se bijelac ne mo┼że bezbjedno pomicati na tropskom suncu bez kape sa ┼ítitnikom. Nije bilo nikakvih dokaza za ovu teoriju, ali ona je slu┼żila da se naglase razlike izme─Ĺu “uro─Ĺenika” i Europljana. Ona je za vrijeme rata tiho odba─Źena, i cijele su armije manevrirale u tropima bez kapa sa ┼ítitnicima. Dok je praznovjerje o suna─Źnici jo┼í bilo ┼żivo, ─Źinilo se da su engleski doktori u Indiji u njega vjerovali jednako ─Źvrsto kao i laici.
 
(6yka.com/uredio: nsp)

Filed under: Novi Svjetski Poredak · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,