Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » NOVAC » Ponzi shema, Piramida i Mrežni marketing – Financijske prijevare legalne samo za banke i investicijske kuće

Ponzi shema, Piramida i Mrežni marketing – Financijske prijevare legalne samo za banke i investicijske kuće

ponzi-schemePonzijeva shema način je investicijske prijevare koju je tijekom dvadesetih godina 20. stoljeća u SAD-u uspješno koristio talijanski prevarant Charles Ponzi, po kome je kasnije dobila i ime. On je novim investitorima vraćao novac po velikim i nestalnim kamatama čime je povećavao broj investicija uz vrlo brz protok novca.

Prilikom svakog većeg financijskog skandala u izvještajima čujemo pojam “Ponzijeva shema”. O čemu se točno radi i koliko uporište sve ima u stvarnosti otkrivamo u sljedećim redovima.

Primjer Dickens-Ponzi sheme

Ponzijeva shema način je investicijske prijevare koju je tijekom dvadesetih godina 20. stoljeća u SAD-u uspješno koristio talijanski prevarant Charles A. Ponzi, po kome je kasnije dobila i ime. On je novim investitorima vraćao novac po velikim i nestalnim kamatama čime je povećavao broj investicija uz vrlo brz protok novca. Sam koncept izmislio je legendarni pisac Charles Dickens u dva romana iz sredine 19. stoljeća (‘Martin Chuzzlewit’ i ‘Mala Dorrit’).

Na Wikipediji smo pronašli i banalan primjer što točno predstavlja Ponzijeva shema. ‘Poduzetnik objavljuje da radi na veoma profitabilnom projektu koji garantira visoke prihode i visoku dobit, ali mu je potrebna pozajmica tj. gotovina. Investitor A daje Poduzetniku zajam od 1.000 eura s rokom vraćanja od 90 dana i kamatom od 100 eura koja se isplaćuje devedesetog dana. Za vrijeme tih 90 dana Poduzetnik nalazi nove Investitore, B i C, obećavajući im isto.

Na kraju roka od 90 dana on Investitoru A nudi da mu vrati 1.000 eura i kamatu od 100 eura, ali i to da ne diže glavnicu pa ni kamatu nudeći ponovo iste uvjete. Novac za tu namjenu posjeduje jer je dobio sredstva od Investitora B i C. Većina Investitora je pohlepna i ne podiže novac tj. reinvestira. Pojedinci koji ne vjeruju budu isplaćeni odmah, od novca koji je dobio od drugih, a to podiže ugled Poduzetnika kao poslovne i ozbiljne osobe. Kako vrijeme odmiče broj Investitora se povećava i prevarant uspijeva.

‘Hedge funds’ kao legalna prevara

Ipak, nakon određenog vremena, zbog neodrživosti situacije i cjelokupnog koncepta, događa se jedna od slijedećih mogućnosti:

1. prevarant bježi sa novcem koji ima
2. prevareni investitori iz raznih razloga zatražit će svoj novac, a prevarant će biti razotkriven budući da nema toliko gotovine da odjednom svima isplati i glavnicu i obećane kamate’

Zanimljivo je da današnja financijska slika svijeta ovakav način poslovanja smatra legitimnim investiranjem, poput Fondova rizičnog kapitala (‘Hedge funds’)  ili investicijskih kuća koje se ‘kockaju’ s novcima investitora, lažiraju financijska izvješća, bankovne certifikate i slično. Dakle, može se zaključiti kako je Ponzijeva shema kažnjiva zakonom isključivo ukoliko je obavlja netko izvan već uhodane financijske strukture i interesnih skupina.

F(r)ed i Uncle Sam

Kolumnist Michael Snyder smatra kako je i danas na snazi velika Ponzijeva shema, te ju je priložio kroz primjer. ‘Mladi Sam jednom je bio mladi i vrlo marljivi radnik koji je gradio veliki broj uspješnih poslova pomoću čega je postao najbogatiji na planetu s bogatstvom u zlatu. Stareći, mnogi rođaci su se obrušili na njegovo bogatstvo kojim više nije upravljao tako dobro. Nećak F(r)ed jednog dana ujaku Samu dolazi s idejom svojih prijatelja bankara. ‘Jesi najbogatiji, ali isključivo u zlatu – daj nam obveznice za zlato, mi ti damo novac!’ Sam je naravno pristao.’

‘Fred je odnio obveznice i licitirao ih bankarima, uz odgovarajuću kamatu. Kada je došao red na naplatu, Sam nije mogao vratiti novac pa se još više zadužio smatrajući da će sve vratiti investicijama. Krenuo je proces ‘dug na dug’. Upotrebljene obveznice korištene su za trgovinu i postaju alat zvani ‘novac’. Sam je pak uzimao sve što je mogao u zamjenu za obveznice, od tehnike do nafte. No, došao je dan kada se počelo sumnjati u količinu obveznica i broj zlatnih poluga. Tada su se svi počeli interesirati u zamjenu obveznica za zlato – i tada je Sam pod pritiskom uklonio zamjenjivost novca u zlatu čime je papir postao vrijednost sam po sebi.’

Bankrot SAD-a je konačna pobjeda banaka

‘Svijet se promijenio, no iz nekog razloga i dalje vjeruju Samu i koriste te obveznice. Sam se također mijenja te postaje pohlepan i više mu ne trebaju pokloni, već sam polako kupuje vrijednosti. Obveznicama pada vrijednost zbog velike količine, no Sam uvjerava svijet da mu ih treba posuđivati po niskim kamatama. Jednog dana dug postaje 5.000 puta veći od trenutka kada je Fred došao s prvotnim prijedlogom. Shema je blizu kolapsa i prvotna vrijednost Fredovih obveznica je pala ispod 5%. Sam duguje cijelom svijetu više nego što će ikada moći platiti. Sam je znao da je ‘voda do grla’, no to nije smio priznati korisnicima sheme zbog panike, te odlazi do Freda po pomoć.

Fred počinje tiskati ogromne količine novih prvotnih obveznica i kupuje nove Samove obveznice s manjom vrijednosti. Svijet se opametio i traži veće kamate na svoje posudbe. Sam propada, ostaje bez zlata i cijeli svijet slavi njegovu propast. Na kraju dana slavi samo Fred, dok su svi ostali bez novca i vrijednosti koje su također prepustili bankama radi nemogućnosti povratka dugova zbog Samovog kolapsa.’

Sam = SAD, obveznice = dolari, Fred = FED i bankarske elite

‘Piramide sreće’ i ‘Mrežni marketing’ kao sofisticirane sheme

Sličan primjer su i tzv. ‘Piramide sreće’. To su poslovni modeli gdje su za poslovanje potrebni sudionici koji uplaćuju određene iznose novca, te više rangirane osobe ostvaruju profite ukoliko pronađu nove investitore-članove. Ovakvi financijski sustavi sve češće su zabranjivani u državama zbog velikog postotka prevara i urušavanja sustava. Ključ funkcionalnosti je gotovo uvijek ponuda proizvoda ili usluge – to je zapravo jedini način da sustav bude zakonski i moralno ispravan. Uz njega ide pitanje: ‘Bi li kupac kupio proizvod ako za njega ne bi dobio proviziju?’ Ako je odgovor da, onda je sustav na čvrstim nogama.

Najlegalniji je zapravo mrežni ‘multi-level’ marketing jer potrošači ne moraju nužno biti dio sustava, te uloženi novac mogu koristiti za kupovinu van mreže. Njemačka, Austrija i Švicarska zabranili su piramidalne strukture koje promoviraju štednje bazirane na investicijskim rizicima, što su zapravo u prijevodu Ponzijeve sheme. Svjetska financijska kriza 2009. upravo je proizašla iz ‘ekonomskog balona’ – loše procjene vrijednosti i visokih ulaganja s teorijem ‘veće budale’, gdje se poput igre ‘Rimskih stolica’ uvijek pronađu žrtve. Pitanje vezano uz sve navedene financijske prevare je jasno – vjerujete li da će krupni igrači i bankari na kraju ostati bez stolice ili je to uvijek netko drugi?

Ponzijeva shema

Ponzijeva shema način je investicijske prijevare koju je tijekom dvadesetih godina 20. stoljeća u SAD-u uspješno koristio talijanski prevarant Charles A. Ponzi, po kome je kasnije dobila i ime.

Povijest

Iako je prijevara dobila ime po Ponziju, on nije njezin autor. Naime, književnik Charles Dickens još je 1857. godine u svojoj knjizi „Little Dorrit“ opisao navedenu financijsku operaciju, što govori da korijeni ideje sežu puno dalje u prošlost. Prve „Ponzijeve sheme“ povijest bilježi u 19. stoljeću.

Način funkcioniranja

Da bi se najbolje pojasnio način kako ova prijevara funkcionira, u daljnjem tekstu bit će naveden izmišljeni primjer.

„Poduzetnik“ objavljuje da radi na veoma profitabilnom projektu koji garantira visoke prihode i visoku dobit, ali mu je potrebna pozajmica tj. gotovina. „Investitor“ A daje „Poduzetniku“ zajam od 1000 eura sa rokom vraćanja od 90 dana i kamatom od 100 eura koja se isplaćuje devedesetog dana. Za vrijeme tih 90 dana „Poduzetnik“ nalazi nove „investitore“, B i C, obećavajući im isto. Na kraju roka od 90 dana on „Investitoru“ A nudi da mu vrati 1000 eura i kamatu od 100 eura, ali i to da ne diže glavnicu pa ni kamatu nudeći ponovo iste uvjete. Novac za tu namjenu posjeduje jer je dobio sredstva od „investitora“ B i C. Većina „investitora“ je pohlepna i ne podiže novac tj. reinvestira. Pojedinci koji ne vjeruju budu isplaćeni odmah, od novca koji je dobio od drugih, a to podiže ugled „Poduzetnika“ kao poslovne i ozbiljne osobe. Kako vrijeme odmiče broj „investitora“ se povećava i prevarant uspijeva.

Ipak, nakon određenog vremena, zbog neodrživosti situacije i cjelokupnog koncepta, događa se jedna od slijedećih mogućnosti:

  • prevarant biježi sa novcem koji ima
  • prevareni investitori iz raznih razloga zatražit će svoj novac, a prevarant će biti razotkriven budući da nema toliko gotovine da odjednom svima isplati i glavnicu i obećane kamate

 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(dnevno.hr/uredio: nsp)

GEORGE ORWELL: Crtice o nacionalizmu
28. zvijezda: Nostradamus najavio ulazak Hrvatske u EU kao početak kraja svijeta

Filed under: NOVAC · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

 
reklama