Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » UPOZORENJE HRANA ! » PREHRANA MESOM JE SMRTONOSNA ZA ─îOVJEKA I PLANETU

PREHRANA MESOM JE SMRTONOSNA ZA ─îOVJEKA I PLANETU

crveno-meso-rak┼Żivotinje unose i pohranjuju u svom tijelu umjetno gnojivo i pesticide koji se koriste pri proizvodnji njihove hrane. I biljna hrana je danas zaga─Ĺena; me─Ĺutim, koncentracija svih tih otrovnih spojeva mnogostruko se umno┼żava talo┼żenjem u masnom tkivu ┼żivotinja. ┼Żivotinjama koje se uzgajaju u sku─Źenom prostoru rutinski se daju hormoni, antibiotici i druge kemikalije kako bi se neutralizirao u─Źinak stresa pod kojim one ┼żive, sprije─Źio nastanak bolesti i ubrzao rast.

Koja je hrana najbolja?

Danas jo┼í uvijek mnogima ide voda na usta od ukusnog pe─Źenja. Ispada da je prava hrana dobar komad teletine ili svinjetine. Tko bi samo ┼żelio odre─çi tako so─Źnog zalogaja!

Autoritativni glas informira nas da u 100 grama teleće šnicle nema više kolesterola nego u 100 grama piletine.

Ono ┼íto se, me─Ĺutim, ─Źesto pre┼íu─çuje jeste ─Źinjenica da ─Źak i nemasna junetina, iako se po kolesterolu mo┼że usporediti sa piletinom, sadr┼żi tri do ┼íest puta vi┼íe opasnih zasi─çenih masno─ça koje podi┼żu razinu kolesterola u krvi. Osim toga, tko jede obrok od 100 grama? Prosje─Źni hamburger ima oko 150 grama mesa, a prosje─Źna odrezak 170 grama.

Ali, zar meso nije va┼żan izvor bjelan─Źevina?

Meso je po svojoj prehrambenoj vrijednosti zaista izvor obilnih koli─Źina bjelan─Źevina, ali ono sa sobom donosi i niz drugih problema. Prije svega, ve─çina ljudi precjenjuje svoju potrebu za bjelan─Źevinama. Preporu─Źena dnevna koli─Źina (RDA) bjelan─Źevina iznosi 45-60 grama.

Ali prosje─Źni stanovnik razvijene zemlje pojede dva do tri puta ve─çu koli─Źinu. Takav prekomjerni unos bjelan─Źevina stvara probleme bubrezima, poti─Źe razvoj gihta i dovodi do izlu─Źivanja kalcija iz kostiju.

Kod mesa je jo┼í ve─çi problem u tome ┼íto ono sadr┼żi veliku koli─Źinu masno─ça (ve─çinom zasi─çenih) i kolesterola. Znanstvena istra┼żivanja uvelike ukazuju na to da je prehrana bogata masno─çama jedan od glavnih krivaca za dana┼ínje bolesti. Ona se sastoji od upotrebe proizvoda ┼żivotinjskog podrijetla kao ┼íto su meso, jaja i mlije─Źni proizvodi.

meso-samoposluga-prehranaNevolja pri uporabi tih proizvoda nastaje kad ljudskom tijelu, iako je u stanju da se hrani ┼żivotinjskom hranom, usfali za┼ítita protiv velikih koli─Źina masno─ça i kolesterola. ─îovjek, naime, za razliku od ┼żivotinja mesojeda, ne posjeduje enzime koji mogu probaviti kolesterol.

U njegovom krvotoku se skuplja suvi┼ína masno─ça i kolesterol koji se talo┼że na stijenke krvnih ┼żila. Tijekom vremena one odebljaju i suze se, stvore se naslage i nastaje ateroskleroza.

Zbog toga dolazi do smanjenja ili potpunog prestanka dotoka krvi u vitalne organe. Na taj na─Źin se udara temelj mnogim dana┼ínjim smrtonosnim bolesti ma poput koronarna bolest, visoki krvni tlak, mo┼żdani udar, ┼íe─çerna bolest i vi┼íe vrsta raka.

Ali, ─Źovjek oduvijek jede meso. Otkud sada takve vrste problema?

Vratimo se u mislima malo u pro┼ílost, na po─Źetak 20. stolje─ça. Tada nije bilo toliko bolesti vezanih uz aterosklerozu jer ljudi nisu jeli meso dva ili tri puta dnevno kao danas. Oko 70% bjelan─Źevina oni su unosili preko biljne hrane. Danas, me─Ĺutim, prosje─Źan ─Źovjek u razvijenim zemljama dobiva 70% bjelan─Źevina iz ┼żivotinjskih proizvoda zasi─çenih masno─çama i kolesterolom.

masno-mesoU ono vrijeme su se doma─çe ┼żivotinje uzgajale na veoma druga─Źiji na─Źin. Koko┼íke su tr─Źale po dvori┼ítu, a svinje valjale u blatu. Me─Ĺutim, te idili─Źne farme su danas velikim dijelom zamijenjene tovili┼ítima. Na najmanjem mogu─çem prostoru i po najmanju mogu─çu cijenu uzgaja se uzgaja najve─çi mogu─çi broj ┼żivotinja. Ve─çina ┼żivotinja koje danas jedemo uzgajaju se u uzgajali┼ítima ili su zatvorene u kavezima, prakti─Źno bez ikakve mogu─çnosti kretanja. Meso tih ┼żivotinja mo┼że sadr┼żavati dva puta vi┼íe masno─ça od mesa doma─çih ┼żivotinja koje se slobodno kre─çu.

┼Żivotinje unose i pohranjuju u svom tijelu umjetno gnojivo i pesticide koji se koriste pri proizvodnji njihove hrane. I biljna hrana je danas zaga─Ĺena; me─Ĺutim, koncentracija svih tih otrovnih spojeva mnogostruko se umno┼żava talo┼żenjem u masnom tkivu ┼żivotinja. ┼Żivotinjama koje se uzgajaju u sku─Źenom prostoru rutinski se daju hormoni, antibiotici i druge kemikalije kako bi se neutralizirao u─Źinak stresa pod kojim one ┼żive, sprije─Źio nastanak bolesti i ubrzao rast.

Ostaci tih zaga─Ĺiva─Źa ulaze u prehrambeni lanac, na ─Źijem je vrhu ─Źovjek!

Da li onda treba izostaviti meso iz upotrebe?

Milijarde ljudi na ovoj planeti sasvim dobro ┼żive hrane─çi se samo biljnim bjelan─Źevinama. Evo nekih prednosti takve prehrane:

ZDRAVSTVENE PREDNOSTI

Ljudi koji ne jedu namirnice ┼żivotinjskog podrijetla:

- Du┼że ┼żive;

- Manje obolijevaju od sr─Źanih napada i mo┼żdanih udara;

- Imaju manje problema s te┼żinom;

- Imaju ni┼żu razinu kolesterola;

- Imaju ni┼żi krvni tlak;

- Manje obolijevaju od šećerne bolesti;

- Manje oboljevaju od hemoroida i divertikuloze, i imaju redovniju stolicu;

- Manje oboljevaju od raka dojke, prostate i debelog crijeva;

- Imaju ja─Źe kosti, a manje osteoporoze;

- Manje obolijevaju od bubre┼żnih i ┼żu─Źnih kamenaca;

- Manje obolijevaju od bubre┼żnih bolesti i gihta.

Osim toga, takva prehrana je ukusna i financijski isplativa.

ZAŠTITA OKOLIŠA

Sto─Źarstvo je, s ekolo┼íke strane, jedna od najrazornijih industrija na svijetu. Prijelaz na bezmesnu hranu bi:

  1. Sa─Źuvalo velike koli─Źine vode: Za proizvodnju jednog kilograma p┼íenice potrebno je oko 300 litara vode, dok je za proizvodnju jednog kilograma junetine potrebno 3.000 litara vode, dakle deset puta vi┼íe.
  2. Za┼ítitili ki┼íne ┼íume: Proizvodnja pola kilograma mesa za hamburgere zahtjeva uni┼ítenje 5 ─Źetvornih metara ki┼íne pra┼íume za uzgoj potrebne ┼żivotinjske hrane.
  3. Sa─Źuvalo plodno tlo: Svake godine se zbog pretjerane ispa┼íe stoke i neodr┼żivih metoda uzgoja ┼żivotinjske hrane izgubi vi┼íe milijardi tona povr┼íinskog plodnog tla.

POVE─ćANJE ZALIHA HRANE U SVIJETU

Oko 85% ┼żitarica proizvedenih u Americi odlazi za sto─Źnu hranu. Kad bi se samo u SAD-u pola smanjila potro┼ínja mesa, sa sa─Źuvanom zemljom i u┼íte─Ĺenom vodom, kao i sa ┼żitaricama i sojinim zrnom mogle bi se pjrehraniti sve zemlje u razvoju.

Impresivni podaci

─îinjenice koje ukazuju na potrebu prestanka upotrebe mesa i drugih proizvoda ┼żivotinjskog podrijetla svakog dana su sve brojnije. Nutricionisti─Źka istra┼żivanja potvr─Ĺuju da je prehrana temeljena na integralnim biljnim namirnicama ne samo adekvatna, ve─ç i najbolja.

KNJIGA: Zdrava ishrana, Dr Pamplona Rodzer (link za skidanje knjige)

KNJIGA: Raznovrsna ishrana ja─Źa zdravlje (link)

 
(vestinet.rs/uredio:nsp)

Povijest zabrane Marihuane i ─îinjenice za legalizaciju!
MODERNA EU: ─îlan Europskog parlamenta promovira pedofiliju kao dio seksualne revolucije

Filed under: UPOZORENJE HRANA ! · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

reklama