Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » VIJESTI IZ SVIJETA » Balkanska Psihologija Politike: Kome ide u prilog induciranje panike?

Balkanska Psihologija Politike: Kome ide u prilog induciranje panike?

politi─Źka psihologija zavjeraRealna ili percipirana ugro┼żenost zemlje, i s njom povezan strah, gone bira─Źe da se grupiraju na konzervativnom kraku politi─Źke scene.

Kada jednom popustite, kada lavina jednom krene, kada se vesta po─Źne parati, a suverenitet rasipa, tom procesu nema kraja. Ali kada se jednom prepustite vrtlogu koji vas vu─Źe na dno, te┼íko je, a vjerojatno i nemogu─çe poslije isplivati ÔÇőÔÇőna obalu ili se dokopati ─Źvrstog tla ispod nogu.

┼átovi┼íe, u tekstu “Kada se jednom propustite vrtlogu” (Politika, 28. svibnja), sugerira da ve─ç ima indicija da je ovako sumorna prognoza to─Źna:

Mada politi─Źka teorija ima ┼íta re─çi na ovu temu, barem djelomi─Źni odgovor na postavljena pitanja krije se u domeni psihologije. Rije─Ź je strah, a zgodan primjer Amerika.

Prema anketama ameri─Źkog javnog mnijenja, u ljeto 2001. godine, tada┼ínjeg predsjednika George Bush-a pozitivno je vrednovao oko 51% posto bira─Źkog tijela. Nekoliko dana nakon teroristi─Źkog napada na Svjetski trgova─Źki centar u New York-u, u rujnu iste godine, podr┼íku mu je iskazivalo ─Źak 90% posto Amerikanaca s pravom glasa. ┼átovi┼íe, nije ostala ograni─Źena na odgovor Bush-ove administracije na teroristi─Źki ─Źin, ve─ç se prelila i na njegovu ekonomsku i socijalnu politiku.

Razumljivo, ovako visok stupanj potpore nije se mogao dugo odr┼żati; svejedno, do kraja prvog mandata, Bushu nisu mogli ozbiljnije nauditi rastu─çe unutarnje i vanjsko nezadovoljstvo ratom u Iraku, vidno oslabljen image Amerike u velikom dijelu svijeta, informacije o propustima ameri─Źkih sigurnosnih slu┼żbi u periodu koji je prethodio napadu na Svjetski trgova─Źki centar u New Yorku. Krajem tog prvog mandata, pojavile su se i prve znanstvene analize ovakvog razvoja situacije.

Robb Willer, sociolog sa Sveu─Źili┼íta Cornell, pratio je, na primjer, ┼íto se doga─Ĺa s Bush-ovim rejtingom u trenutku kada je njegova administracija podignuta na nivo opasnosti od teroristi─Źkog napada. Prema rezultatima Willerove studije, nakon svakog novog upozorenja da bi mogao uslijediti novi teroristi─Źki napad, izdanog u periodu izme─Ĺu velja─Źe 2001. i svibnja 2004, podr┼íka politici ameri─Źkog predsjednika rasla je za nekih 2.75 postotnih poena.

Fenomen da pozicija vlasti ja─Źa ukoliko postoji realna ili percipirana opasnost po zemlju nije nepoznat u sociologiji i politi─Źkoj teoriji. Psiholo┼íka istra┼żivanja pokazuju, me─Ĺutim, da nije rije─Ź o krizi ili opasnosti uop─çe, ve─ç o strahu koji generiraju katastrofi─Źna predvi─Ĺanja i o─Źekivanja.

U nastojanju da utvrde da li emocija straha igra ulogu determinante politi─Źkog opredjeljenja, psiholozi Mark Landau i Sheldon Solomon su izveli jednostavnu studiju sa zadatkom “dopuni rije─Ź”. U─Źesnicima u studiji davali su nizove nedovr┼íenih rije─Źi; na primjer, “coff__”, “sk_ll” i “gr_ve”. Zadatak ispitanicima je taj da je nalo┼żeno da popune praznine tako da dobiju rije─Ź koja u engleskom ima neko zna─Źenje.

Prije prezentacije samog zadatka, subjekti su izlo┼żeni razli─Źitim subliminalnim podra┼żajima (subliminalno zna─Źi da prezentacija stimulusa traje dovoljno dugo dok ga mozak registrira, ali kra─çe nego ┼íto je potrebno da bi bio obra─Ĺen do razine svijesti). Dijelu ispitanika na tren su predstavljene kombinacije slova i brojki koje asociraju na terorizam (na primjer, akronim za Svjetski trgova─Źki centar, “WTC”, i datum teroristi─Źkog napada na New York “9/11″), dok je druga polovica ispitanika izlo┼żena neutralnim stimulansima, kao ┼íto su pozivni brojevi ameri─Źkih dr┼żava i gradova.

Rezultati Landau-Solomonove studije pokazali su da nesvjesne asocijacije na terorizam utje─Źu na izvr┼íenje zadatka. Kod subjekata primovanih na podra┼żaje povezane u svijesti ispitanika s teroristi─Źkim napadom na New York ─Źe┼í─çe su se pojavljivale rije─Źi, kao ┼íto su “coffin” (kov─Źeg), “skull” (lubanja) i “grave” (grob), dok su ostali ispitanici ─Źe┼í─çe formirali rije─Źi poput “coffee” (kava), “skill” (vje┼ítina) i “grove” (┼íumarak).

U drugom dijelu studije, izvedenom neposredno nakon opisanog zadatka i relevantniji za kontekst koji nas ovdje interesira, pokazalo se da su ispitanici iz skupine primorane asocijacijom na terorizam (prema demografskim i drugim bitnim zna─Źajkama sli─Źni kontrolnoj skupini) ─Źe┼í─çe i u ve─çoj mjeri iskazivali spremnost da se slo┼że s politikom predsjednika Busha, i to ne samo u pogledu borbe protiv terorizma, ve─ç op─çenito.

Vezu izme─Ĺu straha i podr┼íke odre─Ĺenim politikama, studijom ─Źiji su rezultati objavljeni u ─Źasopisu Science 2008., utvrdio je i Douglas Oxley, profesor politi─Źke psihologije na Sveu─Źili┼ítu Wyoming i njegovi suradnici.

Iz ve─çe grupe ispitanika, odraslih stanovnika Nebraske, Oxley i njegov tim izvdvojili su 46 subjekata sna┼żnih konzervativnih, odnosno jakih liberalnih stavova. Potom su, dodu┼íe u laboratorijskim uvjetima, mjerili intenzitet reakcije ispitanika na podra┼żaje koji induciraju prijetnju, odnosno strah; primjerice, vizualno prezentirani prizori unaka┼żenih lica ili iznenadno emitiran zastra┼íuju─çi, glasan zvuk. Ponovo, pokazalo se da izlo┼żenost prijetnji i reakcija straha stoje u pozitivnoj korelaciji s podr┼íkom politici administracije George Busha.

Psihologija politike je relativno nova disciplina, barem u eksperimentalnoj formi, tako da me─Ĺu istra┼żiva─Źima nema slaganja u pogledu tuma─Źenja nalaza dobivenih u opisanim i sli─Źnim studijama. Landau i Solomon sugeriraju da njihovo istra┼żivanje upu─çuje na zaklju─Źak kako realna ili percipirana ugro┼żenost zemlje, i s njom povezan strah, gone bira─Źe da se grupiraju na konzervativnom kraku politi─Źke scene. Oxley i suradnici se pak klone zalaganju u nijanse, opredjeljuju─çi se za grublje tuma─Źenje: u “te┼íkim” vremenima, bira─Źi su skloniji podr┼żati vlast.

Ameri─Źka realnost iz razdoblja Bushove administracije i njegovog rata protiv terorizma vi┼íe idu na ruku Landau i Solomonu. U godinama poslije teroristi─Źkog napada na New York, javnost SAD, i prema znanstvenim studijama i prema istra┼żivanjima javnog mnijenja, postala je naklonjenija konzervativnim politikama. ┼átovi┼íe, odmah nakon 9/11 nastala je ─Źitava nova politi─Źka grupacija 9/11 neokonzervativaca, sa─Źinjena od ljevi─Źara i liberala koje su doga─Ĺaji iz rujna 2001. natjerali da promjene ideologiju i prije─Ĺu u redove konzervativaca.

S druge strane, neki teoreti─Źari, imaju─çi u vidu da psihologija politike kao disciplina ni izbliza nije razvijena do razine kojas bi omogu─çila uop─çavanja empirijskih nalaza, predla┼żu─çi da se rezultati ovakvih istra┼żivanja stave u kontekst teror-menad┼żment teorije. Iz nje proizlazi da dirketno podsje─çanje na vlastitu smrtnost i kona─Źnost doprinosi u─Źvr┼í─çivanju postoje─çeg pogleda na ┼żivot, neovisno od toga da li je on konzervativan ili liberalan.

Drugim rije─Źima, u globalno kriznim vremenima, bilo bi za o─Źekivati ÔÇőÔÇőda konzervativci postanu konzervativniji, a liberalni liberalniji. Posljedi─Źno, na unutra┼ínjepoliti─Źkom planu, opasnost po zemlju, bilo da je realna ili produkt spina, rezultira o┼ítrim politi─Źkim podjelama.
 
 
(tacno.net/uredio:nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=14169"] PRETHODNI ─îLANAK [/button_icon]
[facebook]

Bilderberg grupa Strahom i Sotonizmom ┼żeli Dehumanizirati ─îovje─Źanstvo, Znaju da je Mo─ç u Narodu
RAZOTKRIVENA DRU┼ŻBA "BRA─ćA HRVATSKOG ZMAJA": Pripadati ┼Żigmundovom dru┼ítvu je kao da pripadate Hitleru

Filed under: VIJESTI IZ SVIJETA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

reklama