Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » TEHNOLOGIJA I ZNANOST » Evolucionisti─Źke Prijevare o Postanku ┼Żivota na Zemlji

Evolucionisti─Źke Prijevare o Postanku ┼Żivota na Zemlji

nastanak-zivota-zemlja-kosmos-kraj-svijetaRuski znanstvenik A.I. Oparin i britanski znanstvenik J.B.S. Haldane su 1920 – tih godina iznijeli su teoriju da su munje u primitivnoj atmosferi mogle proizvesti kemijske gra─Ĺevne blokove ┼żivota.

Darwin je razmi┼íljao da je ┼żivot mogao po─Źeti u “nekoj toploj maloj bari”. Sli─Źno tome, Oparin i Haldane su postavili hipotezu da su se kemikalije proizvedene u atmosferi rastvarale u prvobitnim morima formiraju─çi “toplu razvodnjenu juhu” iz koje su proiza┼íle prve ┼żive stanice.

Oparin-Haldane hipoteza je zaokupila ma┼ítu mnogih znanstvenika i tako postala “ono ┼íto znanstvenici misle” o prvim koracima u postanku ┼żivota. Ali je ostala kao netestirana hipoteza sve do ranih 1950 – tih kada su ameri─Źki postdiplomac Stanley Miller i njegov mentor Harold Urey proizveli neke od kemijskih gra─Ĺevnih blokova ┼żivota ubacuju─çi elektri─Źnu iskru u mje┼íavinu plinova za koju su smatrali da je simulirala Zemljinu primitivnu atmosferu.

Godine 1953, Miller-Ureyin eksperiment je stvorio ogromno uzbu─Ĺenje u znanstvenoj zajednici i uskoro je na┼íao svoj put u skoro svaki srednjo┼íkolski i fakultetski ud┼żbenik biologije kao dokaz da su znanstvenici demonstrirali prvi korak u nastanku ┼żivota – bez Boga.

Millerov eksperiment je jo┼í uvijek istaknuto prikazan u ud┼żbenicima, ─Źasopisima i televizijskim dokumentarnim filmovima, kao ikona evolucije. Pa ipak, vi┼íe od desetlje─ça ve─çina kemi─Źara je bila uvjerena da eksperiment nije uspio simulirati uvjete na ranoj Zemlji i da tako ima malo ili nimalo veze s porijeklom ┼żivota. Evo za┼íto.

Oparin-Haldaneov scenarij

Prvi korak u Oparin-Haldaneovom scenariju proizvodnje ┼żivotnih kemijskih gradivnih blokova uz pomo─ç munja presudno ovisi od sastava atmosfere. Zemljina sada┼ínja atmosfera sadr┼żi oko 21% kisika. Skloni smo misliti da je atmosfera bogata kisikom bitna za ┼żivot, jer bismo umrli bez nje. Pa ipak, ┼íto je paradoksalno, ┼żivotni gradivni blokovi se ne bi mogli formirati u takvoj atmosferi.

Nije iznena─Ĺuju─çe da je isti kisik koji je bitan za disanje ─Źesto fatalan za organsku sintezu. Elektri─Źna iskra u zatvorenoj posudi s mo─Źvarnim plinom (metanom) mo┼że proizvesti neke interesantne organske molekule, ali ako je prisutna samo mala koli─Źina kisika iskra ─çe proizvesti eksploziju.

Po┼íto slobodan kisik mo┼że uni┼ítiti mnogo organskih molekula, kemi─Źari ─Źesto moraju uklanjati kisik i koriste zatvorene posude gdje sintetiziraju i ─Źuvaju organske kemikalije u laboratoriju. Ali prije postanka ┼żivota, kada nije bilo ni kemi─Źara ni laboratorija, kemijski gradivni blokovi ┼żivota su se mogli formirati samo u prirodnoj sredini koja nije imala kisik.

Prema Oparin i Haldaneu, ta sredina je bila Zemljina primitivna atmosfera. Zemljina sada┼ínja atmosfera je jako oksidiraju─ça. Oparin i Haldane su pretpostavili njenu su┼ítu suprotnost – jako reduciraju─çi atmosferu bogatu vodikom.

U to vrijeme, ─Źinilo se razumljivim pretpostaviti jako reduciraju─çi atmosferu. Znanstvenici su vjerovali da je Zemlja izvorno formirana zgu┼ínjavanjem me─Ĺuzvjezdane pra┼íine i plina, pa je bilo razumno pretpostaviti da je prvobitna atmosfera li─Źila na me─Ĺuzvjezdane plinove koji se sastoje prvenstveno od vodika.

Godine 1952., dobitnik Nobelove nagrade, kemi─Źar Harold Urey, zaklju─Źio je da se rana atmosfera sastojala prvenstveno od vodika, metana, amonijaka i vodene pare – ba┼í kao ┼íto su Oparin i Haldane pretpostavili.

Ureyov postdiplomac na Chicago Sveu─Źili┼ítu, Stanley Miller, rije┼íio je da eksperimentalno testira Oparin-Haldaneovu hipotezu. Miller je sastavio zatvorenu staklenu aparaturu u Ureyevom laboratoriju, ispumpao zrak i zamijenio ga metanom, amonijakom, vodikom i vodom.

(Da nije uklonio zrak, njegov sljede─çi korak je mogao da mu bude i posljednji.) Onda je zagrijavao vodu i pustio da plinovi prelaze preko visoko volta┼żnih elektri─Źnih iskri da bi stimulirao munje.


“Do kraja tjedna”, izjavio je Miller, voda “je bila tamno crvena i mutna”. Uzeo je dio za kemijsku analizu i identificirao nekoliko organskih spojeva. Me─Ĺu njima su bili i glicin i alanin, dvije najjednostavnije aminokiseline na─Ĺene u proteinima. Ipak, ve─çina produkata reakcije su bili prosti organski spojevi koja se ne javljaju u ┼żivim organizmima.

stanley_miller_eksperimentGodine 1977, istra┼żiva─Źi porijekla ┼żivota Sidney Fox i Klaus Dous objavili su da je va┼żniji razlog za┼íto je za Zemljinu primitivnu atmosferu “rasprostranjeno vjerovanje da u svojim ranijim fazama nije sadr┼żavala zna─Źajnije koli─Źine kisika” te da “eksperimenti pokazuju da bi kemijska evolucija, kakva se opisuje sada┼ínjim modelima, bila uvelike sprije─Źena kisikom “.

James C.G. Walker je tako─Ĺer pisao da je “najja─Źi dokaz” za sastav primitivne atmosfere “osiguran uvjetima za nastanak ┼żivota. Redukcijska atmosfera je potrebna “.

Sudionici konferencije o podrijetlu ┼żivota iz 1982. godine (od kojih je jedan bio Stanley Miller) slo┼żili su se da nije moglo biti slobodnog kisika u ranoj atmosferi “zato ┼íto su reduciraju─çi uvjeti potrebni za sintezu organskih spojeva neophodnih za razvoj ┼żivota”. Iste godine, britanski geolozi Harry Clemmey i Nick Badham pisali su da pokazuju dokaze da je “od najranijih vremena datiranih stijena, Zemlja imala atmosferu s kisikom”. Clemmey i Badham su izjavili da je obi─Źna “dogma” tvrditi da je Zemljinoj ranoj atmosferi nedostajao kisik.

Ali, geolo┼íki i biokemijski dokazi vi┼íe nisu bili va┼żni, zato ┼íto su izvjesni utjecajni znanstvenici odlu─Źili da je Millerov eksperiment pokazao prvi korak u nastanku ┼żivota, i oni su objavili da primitivnoj atmosferi mora da je nedostajao kisik. Clemmey i Badham su bili u pravu. Dogma je zauzela mjesto empirijske znanosti.

Sa znanstvene perspektive, ova dogma stavlja kola ispred konja.

Izdanje ─Źasopisa National Geographic iz o┼żujka 1998. godine prikazuje fotografiju Millera kako stoji pored svoje eksperimentalne opreme. ─îlanak ─Źasopisa National Geographic obja┼ínjava: “Mnogi znanstvenici sada misle da je rana atmosfera bila druga─Źija nego ┼íto je Miller prvo pretpostavio.”

Ali, slika vrijedi tisu─çu rije─Źi – naro─Źito kada njen naslov obmanjuje, a istina je zakopana duboko u ─Źlanku. ─îak je i pa┼żljiv ─Źitatelj ostavljen pod dojmom kako je lako bilo ┼żivotu nastati na ranoj Zemlji.

O─Źito je da se danas ┼íiroj populaciji promovira, a studentima biologije predaje mitologija umjesto znanosti.

DODATNO ─îITANJE, knjiga:

HARUN YAHYA ÔÇô Podvala Teorije Evolucije


 
 
(vestinet.rs, youtube.com/uredio:nsp)
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=14097"] PRETHODNI ─îLANAK [/button_icon]
[facebook]

Filed under: TEHNOLOGIJA I ZNANOST · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , ,