Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » ZDRAVLJE I MEDICINA » KRIMINALCI IMAJU MANJE RAZVIJENIJI MOZAK: Kako Prepoznati Ubojicu?

KRIMINALCI IMAJU MANJE RAZVIJENIJI MOZAK: Kako Prepoznati Ubojicu?

Adrian-Raine-mozak-ubojiceDa li va┼íi geni, vi┼íe nego odgoj, odre─Ĺuju da li ─çete postati zlo─Źinac? Adrian Raine je tako vjerovao – i razbijanje tog tabua ga je postavilo u koliziju sa svijetom znanosti

Godine 1987, Adrian Raine, koji sebe opisuje kao neurokriminologist, je preselio iz Britanije u SAD-u. Njegova emigracija je bila potaknuta sa dvije stvari. Prvi je bio osje─çaj lupanja glavom o zid. Raine, koji je odrastao u Darlingtonu, sada je profesor na Sveu─Źili┼ítu u Pennsylvaniji, bio je istra┼żiva─Ź biolo┼íke osnove za kazneno pona┼íanje, sa odjecima nacisti─Źke eugenike, koja je mo┼żda bila najve─çi tabu svih akademskih disciplina.

U Velikoj Britaniji, uzroci kriminala su mogli biti isklju─Źivo socijalne i ekolo┼íke naravi, rezultat naru┼íenog ili osiroma┼íena odgoja, prije nego kobne i genetske prirode. Za sugeriranje druga─Źijeg, ako je Raine osje─çao da je primoran, nakon ┼íto je studirao pod mentorstvom Richard Dawkinsa i bio uvjeren u “sveobuhvatni utjecaj evolucije na pona┼íanje”, njegovo istra┼żivanje je bilo osu─Ĺeno na propast zbog nepostojanja financiranja. U Americi, se ─Źinilo da postoji vi┼íe otvorenosti uma po tom pitanju pitanje i, kao rezultat toga, vi┼íe novca kako bi to istra┼żiti. Tu je jo┼í jedan dobar razlog za┼íto je Raine do┼íao u Kaliforniju: bilo je vi┼íe ubojica za istra┼żivanje nego ┼íto ih je bilo kod ku─çe.

Kad Raine po─Źeo raditi snimke mozga kod ubojica po ameri─Źkim zatvorima, bio je me─Ĺu prvim znanstvenicima koji su primijenili razvoj znanosti skeniranja/slikanja nasilni─Źkog kriminalnog mozga. Njegova najopse┼żnija studija u 1994. godini, bila je tek mali primjer istra┼żivanja mozga ubojice. On je proveo PET [Pozitronsku emisijsku tomografiju] skeniranje mozga 41 osu─Ĺenih ubojica, te ih usporedio sa “normalnim” mozgom kontrolne skupine od 41 ljudi sli─Źne dobi i profila.

Me─Ĺutim slike u boji, su pokazale metaboli─Źke aktivnosti u razli─Źitim dijelovima mozga, i ┼íokirala ga kada je usporedio slike. Konkretno, mozgovi ubojica su pokazali ono ┼íto se ─Źinilo zna─Źajnim – smanjenjem razvoja prefrontalnog korteksa “izvr┼íne funkcije” mozga, u usporedbi sa kontrolnom skupinom normalnih ljudi.

Napredak razumijevanja neuroznanosti je sugerirao da bi takav nedostatak rezultirao pove─çanom vjerojatno┼í─çu broja pona┼íanja: manja kontrola nad limbi─Źkim sustavom koji generira primarne emocije poput ljutnje i bijesa, ve─çu ovisnost prema riziku, smanjenje samokontrole, i lo┼ía sposobnost rje┼íavanja problema, sve osobine koje bi mogle biti preduvjet za nasilje.

─îak i prije dva desetlje─ça, to su bili nalazi koji su se te┼íko objavljivali. Me─Ĺutim kad je Raine predstavilo daleko manje kontroverzni rad iz 1994, pokazalo se da je kombinacija komplikacija pri ro─Ĺenju i rano odbacivanje od strane majke kod beba imala zna─Źajnu korelaciju s pojedincima koji postaju nasilni prijestupnici 18 godina kasnije, i takvo istra┼żivanje je bilo osu─Ĺeno kao “rasisti─Źko i ideolo┼íki motivirano”, prema ─Źasopisu Nature, bio je jednostavno sna┼żan dokaz da se “da ─çe se galama koja okru┼żuje pronala┼żenje biolo┼íkih uzroka socijalnih problema …nastaviti”.

Isto tako, kada je, prije 15 godina, na nagovor svog prijatelja Jonathan Kellermana, dje─Źjeg psihologa i pisca romana o zlo─Źinima, Raine je poku┼íao sastaviti prijedlog za knjigu o nekim svojim znanstvenim spoznajama, niti jedan izdava─Ź ga nije htio objaviti. Ta knjiga, pod nazivom Anatomija nasilja, jasno govori, na temelju dokaza njegovog 35-godi┼ínjeg istra┼żivanja, se tek sada pojavila.

Razlog za to ka┼ínjenje je ─Źini se u opre─Źnom ideolo┼íkom animozitetu. Za sve Raine je ─Źvrstina, njegova disciplina “neurokriminologija” i dalje je za neke povezana s 19. stolje─ça Freneologijom, uvjerenja da kriminalno pona┼íanje proizlazi iz naruru┼íene organizacije mozga ┼íto se vidi po obliku lubanje. Ideju je prvi put predlo┼żio neslavni Franz Joseph Gall, koji je tvrdio da su identificirali prerazvijen ili nerazvijen mozak je onaj koji izazva poseban karaktera: destruktivnost, pohlepa i tako dalje, koje su prepoznatljive od strane frenologa prema izraslinama na glavi. Frenologija bila je vrlo utjecajna u kaznenom zakonu Sjedinjenih Ameri─Źkih Dr┼żava i Europi sredinom 1800-ih, a ─Źesto se koristila kako bi podr┼żala surovu rasnu i klasnu borbu i stereotipe kriminalnog pona┼íanja.

Podjeljeno razmi┼íljanje se dalje razvijalo i 1876. godine Cesare Lombroso, talijanski kirurg, nakon ┼íto je proveo obdukciju serijskog ubojice i silovatelja. Lombroso je otkrio ┼íuplji dio mozga ubojice, gdje je trebao biti mali mozak, iz kojeg je predlo┼żio da su nasilni kriminalci manje razvijenija ljudska vrsta, opet prepoznatljivi prema majmunolikim fizi─Źkim karakteristikama. Politi─Źka manipulacija takvim hipotezama u pokretu eugenike na kraju su vi─Ĺeni u cijelosti izvan zakona i bili su diskreditirani.

Kao jedan rezultat, nakon drugog svjetskog rata, kriminal je postao povezan s gospodarskim i politi─Źkim ─Źimbenicima, ili psihi─Źkih poreme─çajima, ali ne i na biologiji.

skeniranje-normalan-abnormalan-mozak-kriminalacRaine nipo┼íto nije usamljen u tom argumentu, iako mu je vrlo ─Źitljiva knjiga slu┼żila kao dragocjen premaz za obje znanosti i eti─Źkih pitanja. Kako je polihistor David Eagleman, direktor neuroznanosti i prava na Baylor Sveu─Źili┼ítu u Teksasu, nedavno je istaknuo da je znanje u ovom podru─Źju napredovalo do to─Źke u kojoj je perverzno da bi se poricalo.

┼áto nam je ─Źiniti, Eagleman se upitao, s ─Źinjenicom da “ako ste nositelj jedne odre─Ĺene skupine gena, vjerojatnost da ─çete po─Źiniti nasilni─Źko kazneno djelo je 4X ve─çe ako vam nedostaju ti geni. Imate 3X ve─çu vjerojatnost da ─çete po─Źiniti razbojni┼ítvo, 5X ve─çu vjerojatnost da po─Źinite napad, 8X vjerojatnije da ─çe biti uhi─çen zbog ubojstva i 13X vjerojatnije da ─çete biti uhi─çen zbog seksualnog djela. Velika ve─çina zatvorenika nose te gene, 98,1% zatvorenika smrtne kazne ih posjeduje … Mo┼żemo li iskreno re─çi da nositelji tih gena imaju isti raspon izbora njihovog pona┼íanja kao i oni koji ih ne posjeduju. A ako oni to ne u─Źine, oni bi trebao biti osu─Ĺen i ka┼żnjen od strane istog standarda?”

Danas ve─ç pravni braniteljski timovi, osobito u SAD-u, koristite slike skeniranja mozga i neuroznanost kao olakotni dokaz na su─Ĺenjima nasilnim kriminalcima i seksualnim prijestupnici. U tom smislu, Raine smatra pravilnim da se javna rasprava o implikacijama njegove znanost trebala odavno desiti.

“Kad otkrijete mozak koji izgleda kao mozak serijskog ubojice, morate malo stati” ka┼że on. A tu su i drugi faktori: uvijek imaju izrazito nizak broj otkucaja srca (┼íto su njegova istra┼żivanja pokazala kao vjerniji pokazatel za nasilje nego, recimo, pu┼íenje kao uzrok raka plu─ça).

Kad je Raine po─Źeo istra┼żivati ÔÇőÔÇőtu temu sve vi┼íe, on je po─Źeo gledati razlog za┼íto je postao istra┼żiva─Ź nasilni─Źkog kriminalnog pona┼íanja, a ne nasilni kriminalac. (Nedavne studije ukazuju da ga je njegova biologija jednako tjerala prema drugim karijerama – protueksplozivnog stru─Źnjaka, korporativnog izvr┼íitelja ili novinara – zanimanja koja privla─Źe osobe s tim “psihopatskim osobinama”). Unato─Ź svojoj neobi─Źnoj strukturi mozga, on nije imao nizak IQ koji je ─Źesto uobi─Źajan kod ubojica, ili bilo kakva kognitivna disfunkcija. Ipak, kako je on radio ─Źetiri godine intervjuiranja ljudi u zatvoru, puno vremena je razmi┼íljao: ┼íto me zaustavilo da budem sa njihove strane re┼íetaka?

Ostaje pitanje, me─Ĺutim, da ako ti “biomarkeri” postoje, i imaju utjecaja – i vi po─Źinjete vidjeti dokaze kao neosporne – ┼íto onda u─Źiniti s njima?

Mo┼żda smo trebali u─Źiniti ni┼íta, jednostavno ih ignorirati, pretpostavljamo, kada je rije─Ź o kriminalu, da svaki pojedinac ima vi┼íe manje isti mozak, isti kapacitet za dono┼íenje moralnih odluka, kao ┼íto mi svi radimo sada. Kako Raine predla┼że: “Sociolog bi rekao da ako se usredoto─Źimo na ovim biolo┼íkim stvarima, ili ih ─Źak priznamo, odmah skidamo pa┼żnju sa uzroka kriminalnog pona┼íanja – siroma┼ítva, lo┼íeg susjedstva, slabe prehrane, nedostatak obrazovanja i tako dalje. Sve stvari koje treba promijeniti. I to je to─Źno problem. To je razlog za┼íto su se dru┼ítveni znanstvenici borili za ovu znanost toliko dugo”.

No, ako je neuronsko skeniranje postane rutina, i neuroznanost preciznija, ne─çe li tada do─çi do to─Źke u kojoj najvi┼íe nasilni─Źkog pona┼íanja – npr. kod Bostonskog bombardera, recimo, ili ubojice iz Newtowna – tvrditi┬á na sudu kao bolest, a ne kazneno djelo ?

No, onda je dalje misao, da ukoliko ne budete mogli vidjeti kriminala kao biološka bolest, gdje se osjećaj osvetoljubive pravde postolje?

Ako neuroznanosti postavlja sve vi┼íe pitanja kao ┼íto odgovara o krivnji nakon ┼íto je zlo─Źin po─Źinnjen, ┼íto o svojoj ulozi u prevenciji kriminaliteta? Evo, pitanje na koje nitko ne mo┼że odgovoriti. “Ako znanost mo┼że predvidjeti sa 100% sigurno┼í─çu tko ─çe po─Źiniti nasilan zlo─Źin, da li bi bilo legitimno djelovati prije nego ┼íto je nteko po─Źino taj zlo─Źin? Ja bih se re─çi da smo u liberalnom dru┼ítvu ljudskih bi─ça, a ne ┼żivotinja, moj odgovor na va┼íe pitanje bio bi ‘ne’.”

Na kraju svoje knjige, Raine predla┼że razli─Źite mogu─çe Orwellianske budu─çnosti takve znanosti, eti─Źki “sklizak teren” intervencija koje u kona─Źnici zami┼ílja dru┼ítvo koji ocjenjuje biolo┼íki rizik od svih pojedinaca┬á

Mo┼żda je i ne previ┼íe neostvarivo zamisliti da ─çe takvi skenovi jednog dana biti kao rutina uz program cijepljenja; no ve─çe je pitanje ┼íto ─çe biti i kako ─çemo po─Źeti reagirati na te rezultate.
 
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kota─Źi─ç” i odaberite “Prijevod titla”*

 
(guardian.co.uk, youtube.com/uredio: nsp)

Filed under: ZDRAVLJE I MEDICINA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,