Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » Novi Svjetski Poredak, TEORIJE ZAVJERE » Projekt ‘Novi svjetski poredak’ – 10 Nepobitnih Dokaza koji Vode ka Totalitarizmu

Projekt ‘Novi svjetski poredak’ – 10 Nepobitnih Dokaza koji Vode ka Totalitarizmu

novi-svjetski-poredakKako se ve─ç godinama aktivno raspravlja o srljanju svjetske politike prema totalitarnom projektu, ┼żeljeli smo provjeriti i naglasiti dokaze najpopularnijih teoreti─Źara o ‘Novom svjetskom poretku’, da bismo uvidjeli ima li konkretnih temelja iza tako smjelih tvrdnji

Prihva─çanje ili odbijanje navoda ovdje je prepu┼íteno subjektivnoj prosudbi. Tako u sljede─çim redovima pro─Źitajte kojih je to deset nepobitnih i najbitnijih dokaza da se ne┼íto sumnjivo doga─Ĺa na globalnom geopoliti─Źkom planu.

1. Bespilotne letjelice svuda oko nas

Nedavno smo pisali o novoj inicijativi ameri─Źke vlasti. Redarstvene snage, me─Ĺu kojima je i policija, ┼íokirale su javnost s najavom da ─çe u Kaliforniji do 2025. umjesto vozila uvesti bespilotne letjelice, tzv. dronove, radi ‘nadzora i lak┼íe provedbe zakona’, prenosi RT. Vode─çi policijski slu┼żbenici u tim saveznim dr┼żavama ve─ç tjednima lobiraju i javno komentiraju potrebu za ‘nadzornim dronovima’ koji bi ‘preduhitrili zlo─Źine’. FAA (Federal Aviation Administration) bi do 2025. po takvim planovima uvela oko 30.000 bespilotnih policijskih letjelica u zra─Źni prostor SAD-a. Konkurenti za gotov proizvod su BMW (‘ePatrol’), Honda i Subaru (SHARC).

Tako─Ĺer, SAD je ve─ç 36 puta stupio i bombardirao suvereni teritorij Pakistana bez objave rata uz 261 poginulu osobu, a sli─Źnu praksu prezentiraju u Jemenu. Pojedini analiti─Źari tvrde kako ─çe upravo ovakve bespilotne letjelice upravljanje ‘joystickom’ iz baze biti budu─çnost ratovanja dok ─çe ┼żrtve sve ─Źe┼í─çe biti civili, pod opaskom ‘teroristi─Źke prijetnje’.

2. Neispitana tehnologija na tr┼żi┼ítu (GMO, trajni kruh, aditivi…)

Kada se pri─Źa o GMO-u i sli─Źnim iznimno kontroverznim pitanjima pravo pitanje nije je li to ┼ítetan element nego kako je tako bitna tehnologija uop─çe zavr┼íila na tr┼żi┼ítu ukoliko danas i njezini najja─Źi proizvo─Ĺa─Źi, kao i sudovi, priznaju da postoje manjkavosti u znanstvenim studijama prilikom izlaska na tr┼żi┼íte – te manjkavosti su sukobi interesa, subjektivni znanstvenici prilikom testiranja i ‘lobiranje’ (korumpiranje) politi─Źkog miljea. Iako su ovakve tehnologije na tr┼żi┼ítu pod opaskom ‘ljudskih prava i borbe protiv gladi u svijetu’, svakom je jasno da slu┼że isklju─Źivo stjecanju financijske dobiti.

Osnovni problem s kriti─Źkim znanstvenim studijama vezanim uz GMO nastaje kada WHO ne ┼żeli priznati ta istra┼żivanja, a za vlastita dopu┼íta Monsantu unajmljivanje stru─Źnjaka i nadzor nad projektom. Kod nas postoji sli─Źan problem – Vlada donosi uredbe o GMO-u bez kvalitetne i dobro prezentirane javne rasprave, unato─Ź tome ┼íto je po anketama ─Źak 80% Hrvata protiv GMO-a, uz 18 ┼żupanija i Odbor za za┼ítitu okoli┼ía u sklopu Sabora. Kontroverze vezane uz GMO nastaju jo┼í kod ─Źuvenog eksperimenta instituta Ruske akademije znanosti iz 90-tih gdje su u jednoj od rijetkih studija nefinanciranih od strane GMO industrije ruski znanstvenici dokazali kako hr─Źci hranjeni GMO hranom nakon ─Źetvrtke reprodukcije potomaka ostaju sterilni. Monsanto je na sve reagirao izjavom da je to ‘mo┼żda istinita, no nebitna nuspojava koja je nedokazana kod ljudi’. Ignatio Chapela je 2001. proveo istra┼żivanje na ┼żivotinjama koje se hrane GMO-om te je ustvrdio kako je zabilje┼żen ‘transgenetski defekt koji je uzrokovao usporen rast, degeneraciju organizma, mortalitet potomstva’. O GM komarcima i njihovom u─Źinku na bioraznolikost rije─Źi ne treba ni tro┼íiti, a ve─ç su ‘vani’.

─îuli smo i za izum ‘trajnog kruha‘. Microzap, ameri─Źka tvrtka iz Texasa, razvila je mikrovalnu tehnologiju pomo─çu koje mogu napraviti kruh s dvomjese─Źnim rokom trajanja – Problem s kruhom je rije┼íen na na─Źin da se sprje─Źava ulazak plijesni Rhizopus stolonofiner u okru┼żenje, i to na puna dva mjeseca. Kriti─Źari sumnjaju u problem da sve postaje komercijalno daleko prije nego ┼íto su tehnologija i njezini produkti znanstveno ispitani, kao i njihov u─Źinak na konzumente. Ni┼íta bolja situacija nije vi─Ĺena niti u pro┼ílosti, a najbolji primjeri su floriranje vode (koje se prvotno koristilo u zatvorima, zbog ‘primirivanja robija┼ía’), umjetni zasla─Ĺiva─Źi (poput bojnog otrova aspartama i kancerogenog Acesulfam K) dok o aditivima najbolje govori stajali┼íte prve korporacije koja je po─Źela s njihovom primjenom u prehrani – ‘Nisu aditivi krivi za nuspojave koje uzrokuju, nego lo┼ía prirodna obrana ─Źovjekovog mehanizma protiv njih’.

3. Nadzor stanovni┼ítva (kamere, mikro─Źipovi, mobiteli…)

Koncept iz Orwellove 1984. zvan ‘Big Brother‘ sve nam je bli┼żi. Od postupnih primjena nadzora (poput rukavice na djeci u vrti─çima i pra─çenja ┼żena u Saudijskoj Arabiji) podobnih tradiciji pa sve do sofisticiranog nadgledanja, trenutak u kojem ─çe se znati gdje je svatko na bilo kojem kutku planete nevjerojatno je blizu. FBI je ve─ç zatra┼żio od velikih kompanija poput Facebooka, Googlea, Microsofta i Yahooa da se ne protive prijedlogu zakona koji bi im omogu─çio nadzor nad njihovim korisnicima jer bi suprotno ‘pove─çalo opasnost za nacionalnu i javnu sigurnost’, prenosi Dnevnik.

INDECT je pak slo┼żenica nastala od re─Źenice ‘Inteligentni sustav informacija za podr┼íku promatranja, pretra┼żivanja i pronala┼żenja vezan uz sigurnost gra─Ĺana u urbanim podru─Źjima’. EU ga je sa 15-tak milijuna eura potpomogla jo┼í 2009. kao primjerni program za ovakav tip nadzora, a projekt su pripremila i realizirala brojna sveu─Źili┼íta diljem Europe u suradnji i pod koordinatorskom palicom Sveu─Źili┼íta u Krakovu. Zanimljiva je i ─Źinjenica da su politi─Źari u Europskom parlamentu, da bi ‘stali na kraj teorijama zavjere’, ┼żeljeli potpunu objavu svih dijelova projekta. EU ipak nije pristala iz nepoznatih razloga te je oformila eti─Źko povjerenstvo koje je, taje─çi pojedine paragrafe projekta, zaklju─Źilo kako ‘ne postoje manjkavosti u etici projekta’. Izuzev ve─ç poznatih nadzornih elemenata naveli su i vrlo dobro poznat na─Źin maskiranja nadzora i kontrole gra─Ĺana – ‘Pove─çavanje sigurnosti’. Mo┼żemo sve sa┼żeti u tri temeljna stupa – nadzor gra─Ĺana i okoline radi ‘potrage za prijetnjama’, nadzor interneta zbog istog razloga i za┼ítita prikupljenih podataka. Pravno je zanimljiva i formulacija da INDECT razvija platformu za sprje─Źavanje ‘teroristi─Źkih prijetnji, ozbiljnijih zlo─Źina, nasilja i abnormalnog pona┼íanja’. Moramo pojasniti ─Źinjenicu kako je EU pravno poznata po tome da sve voli definirati i formulirati, po mogu─çnosti bez slobodnih suda─Źkih odluka i procjena. No, kako onda definirati rije─Ź ‘abnormalno pona┼íanje’ u ovom slu─Źaju? Vjerovali ili ne, EU je tu rije─Ź definirala kao ‘utrke, predugo sjedenje na jednom mjestu, sastanci sa vi┼íe osoba, vikanje, sjedenje na podu u javnom prijevozu’.

FDA je pak i slu┼żbeno odobrila ─Źipiranje ljudi, odnosno upotrebu ─Źipiranih lijekova koje koriste ljudi, a koji se u ameri─Źki zdravstveni sustav uvode pod izlikom da ─çe omogu─çiti bolje pra─çenje zdravstvenog stanja svakog pojedinca, no koji mogu slu┼żiti i za daljinsko pra─çenje, kontroliranje i upravljanje svakim tko u sebe unese takav lijek, objavili su samo rijetki mediji, izvijestili smo prije par mjeseci. ‘Kad vidim ┼íto sve farmaceutske industrije rade, stidim se ┼íto sam bio farmaceut i biokemi─Źar. Oni, naime, ugra─Ĺivanjem ─Źipova u tablete, pa onda i u ljude, provode podmukli genocid o kojem sam u vi┼íe navrata govorio, a u isto vrijeme uvode op─çu kontrolu nad svakim pojedincem u svijetu. Kao farmaceut i biokemi─Źar koji je godinama radio u Znanstveno-istra┼żivala─Źkom institutu Novartisa znam da se svaki serum ispituje i proizvodi desetak godina, ┼íto zna─Źi da u normalnim uvjetima nije mogu─çe odmah proizvesti cjepivo za novu vrstu gripe, ve─ç se o─Źito radi o tome da novi oblik gripe posiju tek nakon ┼íto priprave serum, kako bi na cjepivu mogli bogato zaraditi’, isti─Źe mr. Dragan Hazler, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u dijaspori, te ugledni farmaceut i kreator brojnih novih lijekova. ‘Elita koja upravlja mo┼że na daljinski prebaciti program ─Źovjeka u svakom trenutku i u svakom smjeru. Znanost je danas toliko uznapredovala da se zna koji dio mozga za ┼íto slu┼żi, koji dio i na koji na─Źin se mo┼że aktivirati, ┼íto zna─Źi da se pomo─çu ─Źipova u ne─Źijem tijelu mo┼że upravljati ljudima, njihovim emocijama, a mo┼że ih se vrlo lako isklju─Źiti, odnosno ubiti. Na daljinu se mo┼że izazvati sr─Źani ili mo┼żdani udar, ┼íto svakome mo┼że izgledati kao prirodna smrt’, napominje dr. Josip Jur─Źevi─ç.

4. Bizarni zakoni (Codex Alimentarius, CIT, internet zakoni…)

Codex Alimentarius je nedvojbeno zakon koji podsje─ça na diktaturu – zabranom svih ljekovitih biljki, ─Źajeva i meda bez EU certifikata, za koji je potrebna vi┼íegodi┼ínja studija te ulaganja koja nadma┼íuju 100.000ÔéČ, potaknuo se korporativni sektor dok su op─çepoznate dobrobiti prirode dobile potrebu za licenciranjem. Kriti─Źari su posprdno konstatirali kako ─çe kroz dvadesetak godina izvorska voda trebati markicu potvrde da je zdrava za ispijanje. ‘Ovo je udarac na prirodnu medicinu i ustupak farmaceutskim kompanijama koje ula┼żu milijune u sinteti─Źke lijekove. To zna─Źi kraj travara i medara. Budu─çi da je Hrvatska odavno uvrstila Codex Alimentarius u svoju pravnu legislativu, mo┼że se o─Źekivati da ─çe se brzo donijeti propis u skladu s Direktivom 2004/24/EC, koja oduzima pravo na alternativno lije─Źenje. To je ideja farmaceutskih multikompanija koje ┼żele uni┼ítiti konkurenciju’, izjavila je Vlasta Toth, supredsjednica Zelene liste za jutarnji.

CIT je pak projekt kojeg je pokrenuo ‘Program prevencije i borbe protiv kriminala pri Europskoj komisiji’, a podr┼íku u┼żiva u Njema─Źkoj, ┼ápanjolskoj, Velikoj Britaniji, Nizozemskoj i Belgiji, od po─Źetka uzrokuje sumnje u skriveni nadzor interneta pod opaskom sigurnosti. Glavni cilj je ‘razvoj nelegislativnog okvira koji se sastoji od osnovnih to─Źki i najboljih prakti─Źnih iskustava’ radi bolje povezanosti javnog i privatnog sektora. Kao osnovni objekt rada spominje se ‘rje┼íavanje neidentificiranih online terorista i filtriranje prijetnji pomo─çu novih tehnologija’. Pravnici su odmah uo─Źili boljku ‘nemogu─çnosti definiranja problema i nejasnost rje┼íavanja istog’ ┼íto bi u kona─Źnici moglo rezultirati filtriranjem cijelog interneta.

Ovakav oblik suradnje javnog i privatnog sektora ─çe omogu─çiti raznim korporacijama i tvrtkama da ‘obavljaju nadzor, blokadu i filtriranje’ kao i prokazivanje odre─Ĺenih ‘nepo─çudnih elemenata na internetu’. Plasti─Źan i komi─Źan primjer je zabrana objavljivanja slike Pa┼íka Patka jer ‘ne nosi ga─çe’ ┼íto je jednoj tvrtki dalo zeleno svijetlo da korisnike s takvom profilnom slikom okarakterizira kao ‘mo┼żebitne teroriste’. Isto ─çe, isti─Źu stru─Źnjaci, omogu─çiti potpuni nadzor internet veze zaposlenika, uklanjanje ‘osjetljivih’ sadr┼żaja s weba bez zakonske podr┼íke, osobe koje dijele ‘teroristi─Źki’ sadr┼żaj poput torrenata proglasiti ‘suradnicima’, zabraniti anonimne postove, Vladama osigurati slobodan pristup korisni─Źkim podacima bez naloga i jo┼í desetke sli─Źnih implikacija. U svakom slu─Źaju, ovo poprili─Źno podsje─ça na neke totalitaristi─Źke mjere ve─ç vi─Ĺene u pro┼ílosti.

Svi smo ─Źitali o zabrani proizvodnje ┼żarulja ─Źime EU ┼żeli ‘smanjiti potro┼ínju elektri─Źne energije za 1%’. Kao zamjenu preporu─Źuju svjetlosne diode i ┼ítedne ┼żarulje. Prve ko┼ítaju preko 20ÔéČ, a druge su kancerogene, ┼ítede struju jedino vi┼íesatnom primjenom i iznimno su opasne ukoliko se razbiju zbog koncentracije ┼żive. Ostali nadomjesci su pak lo┼íi zbog slabe svjetlosti koja ┼íteti vidu. Sli─Źne bizarne zabrane ─çemo vidjeti i u bliskoj budu─çnosti kada ─çe biti zabranjene sve neteflonske tave. Iako je Sveu─Źili┼íte u Koelnu kroz studije ukazalo na kancerogeno zra─Źenje, isto ne sprje─Źava EU da bi zabranili ‘obi─Źne’ tave zbog ‘prekomjerne potro┼ínje elektri─Źne energije’. Sli─Źna inicijativa je bila preuzeta iz Hrvatske kada je EU razmatrala ga┼íenje javne rasvjete iza 23:00 sata zbog u┼ítede. Sre─çom, taj plan nije pro┼íao.

CETA (Comprehensive Economic and Trade Agreement between Canada and the European Union – Sveobuhvatni ekonomski i trgovinski sporazum izme─Ĺu Kanade i EU) obja┼ínjen je u kru┼żnom e-mailu kojeg je poslalo Vije─çe EU tajni┼ítvima dr┼żava ─Źlanica. U njemu pi┼íe da je ovo ‘modelirana ACTA s istim sankcijama’. Nakon presretanja maila hakeri su odlu─Źili ‘ukrasti’ cijeli sporazum koji je u posljednjih par dana procurio i na internet. Europski parlament je odbio ACTA-u zbog ovlasti koje su dobili privatni internet provajderi (ISPs) uz potpuni nadzor i kontrolu nad korisnicima, CETA primjenjuje gotovo identi─Źne odredbe, no ovaj puta – bez transparentnosti i javne rasprave. Sporazum je namijenjen u┼żoj suradnji izme─Ĺu Kanade i EU putem trgovine i ulaganja. Problem su ‘copy-paste’ re─Źenice preuzete iz ranijih ina─Źica kontroverznih internet regulacija. Kriti─Źari CETA-e isti─Źu kako je ─Źak 92% EU parlamenta glasalo protiv ACTA-e ┼íto je demonstriralo volju politi─Źara i gra─Ĺana.

5. Transformacija medija u propagandno-indoktrinacijski alat

Mediji u bilo kojem obliku ve─çinu svog rada usmjeravaju ka promoviranju nebitnih vrijednosti, indoktrinaciji, propagandi (sve manje i reklami) i skrivanju ─Źinjenica. Svima je vrlo dobro poznata ─Źinjenica kako svega par magnata dr┼żi sve medije u SAD-u, a sli─Źnu situaciju vidimo i u regiji. Rupert Murdoch je ve─ç zapo─Źeo s naplatom internet sadr┼żaja, a njegov medij svojedobno je zatvoren zbog ‘┼ípijuna┼że i nadzora’. Newsweek i The New York Times nakon velikih problema su parcijalno ili u potpunosti djelatnost prebacili na internet, a sli─Źna praksa vodi i ostale medije ka o─Źito jedinom podru─Źju koje ljudi prepoznaju kao poligon za ‘ne-mainstream vijesti’. Kod nas smo primjer novinarskog neprofesionalizma vidjeli kada je objavljen PR ─Źlanak u jednom dnevnom glasilu kao intervju s Ivom Sanaderom, da bi se na kraju ispostavilo kako je u pitanju la┼żna vijest.

O─Źigledno je da u posebno kriznim situacijama prilikom korupcijskih afera, nesposobne vlasti i sl., mediji po─Źnu promovirati televizijski i ini program ─Źija distrakcija pozitivno utje─Źe na perfidne namjere interesnih skupina. Ulazak Hrvatske u EU tako─Ĺer je dobar primjer – jedno dnevno glasilo prvi dan proziva ‘anti-EU’ novinare za pristranost i ‘uni┼ítavanje struke’ da bi sljede─çi dan na naslovnici osvanulo ‘EU nema alternative’. To je naravno samo jedan od frapantnih primjera ─Źiste manipulacije stanovni┼ítva u svojstvu propagande i indoktrinacije. Mogli bi kao primjere uzeti i afere Josipovi─ça i Todori─ça, koje su obra─Ĺivali samo pojedini mediji dok su se ostali pravili kao da cijela situacija niti ne postoji.

6. Slu┼żbe naroda postale alatke vlasti (policija, zakoni, sudovi)

Prve policijske snage nastale su u Kini te su imale limitirane ovlasti i zaposlenje, ─Źisto da nikada ne bi pre┼íle preko ideje na kojoj su nastale. U Gr─Źkoj su dr┼żavni robovi predstavljali redarstvenike i policiju dok su jedino gra─Ĺani imali pravo na istra┼żivanje zlo─Źina. Prva prava pojava dana┼ínje policije, ona koja je u svemu slu┼íala vlast, dogodila se u Rimu gdje je vojska slu┼żila i kao policija, i to ona koja se ┼żestoko obra─Źunavala s narodom. ┼áto se ti─Źe ┼ápanjolske tamo┼ínja policija je radila u obliku ‘bratstva’ i bila je naprednija nego ve─çina dana┼ínjih svjetskih policija ÔÇô borila se i protiv plemstva koje vi┼íe nije na vlasti ili je nekada kriminalno obavljalo du┼żnost. Koji su onda razlozi dana┼ínjeg djelovanja policije? Vrijedi izdvojiti ─Źetiri temeljne pretpostavke – slijedimo svjetske i EU trendove (premla─çivanje mirnih prosvjednika u ┼ápanjolskoj, napad na Wall Street ┼íatore u SAD-u, ┼żestok obra─Źun policajca i paraplegi─Źara u kolicima u Britaniji, i┼żivljavanje na gay populaciji tijekom gay parade u Rusiji, krvave i poubijane prosvjednike u Siriji, Bahreinu i drugdje), vlast ucjenjuje policiju i dr┼żi ih pod kontrolom (administrativne snage hrvatske policije unato─Ź o─Źiglednoj strana─Źkoj pripadnosti ─Źesto ostaju na svojim pozicijama), policija se ‘okura┼żila’ zbog prevelike mo─çi i slabo policijsko obrazovanje (osam mjeseci akademije za jedan od najosjetljivijih poslova u dru┼ítvu).

Zakoni su tako─Ĺer konstantno kreirani da bi pogodovali zakonodavcima. Argentinski ministar poljoprivrede je tako svojedobno legalizirao GMO da bi zatim istupio iz politike i postao monopolist GMO tehnologije u toj dr┼żavi. Sli─Źne su odlike pojedini mediji davali predsjedniku Josipovi─çu u aferi Zamporion. No, ─Źak i u dr┼żavama gdje je zakon zbilja doveden na neutralnu i apoliti─Źnu razinu, sudovi imaju mogu─çnost da svojom odlukom iskrive zakonske okvire. Sudska nepravda je ─Źesto ponajve─çi temelj nezadovoljstva, a mediji i politi─Źari su postali iznimno bitan faktor pri dono┼íenju presuda. Korumpirano pravosu─Ĺe temelj je ‘u┼żeg zajedni┼ítva’ EU dr┼żava, ─Źime bi se navodno rije┼íio problem po starom principu problem-reakcija-rje┼íenje.

7. Manipulacija javnim mnijenjem (novogovor, PR, reklame)

Nakon nadzora, kontrola je sigurno drugi korak ka totalitarizmu kada je puk u pitanju. Promoviranje novih vrijednosti poput politi─Źke korektnosti (nije retardiran, nego ‘fizi─Źki onemogu─çen’ – nije kriminalac, nego ‘osoba koja se ogrije┼íila o zakon’), spina (vojne akcije ─Źi┼í─çenja zamijenile ‘ubijanje svih u okru┼żenju’, a rat za mir do┼íao umjesto ‘agresije na drugu suverenu dr┼żavu’) i novogovora (‘Sloboda je ropstvo’, ‘neznanje je mo─ç’) bitan je aspekt djelovanja menad┼żera za manipulaciju.

Izvrtanje tradicionalnih vrijednosti poradi la┼żnog ‘liberalizma’ vidjeli smo tijekom izglasavanja zakona o legalizaciji gay brakova u Francuskoj gdje ─çe francuska dr┼żava sa slu┼żbenih dokumenata izbaciti rije─Źi ‘otac’ i ‘majka’ sa zamjenom u rije─Ź ‘roditelji’. Prijedlog zakona obitelj opisuje kao ‘bra─Źnu zajednicu dvoje ljudi, razli─Źitog ili istog spola’ ─Źime ─çe se Vlada boriti protiv predrasuda. Sli─Źne slu─Źajeve smo vidjeli u Britaniji s pri─Źama za pred┼íkolsku djecu o ┼żivotinjama homoseksualcima, gay prijateljima i obiteljima, kao i u Sloveniji gdje je slikovnica Alexandre Maxeine ‘Dugine obitelji’ pojasnila obitelj osoba istog spola za djecu u vrti─çima ┼íto je naputak preuzet iz Njema─Źke. U Brazilu su pak oti┼íli i korak dalje te su na jumbo plakatima prezentirali dva dje─Źaka koji se ljube ┼íto je bila reklama prili─Źno agresivnog projekta predstavljanja homoseksualnosti u ┼íkolstvu. Na taj na─Źin se stvara suprotni u─Źinak – djeca gay roditelja i ona feminiziranog izgleda odmah budu etiketirana i zlostavljana od strane ranije indoktriniranih vr┼ínjaka. Posrijedi je o─Źito namjerno la┼żno ogla┼íavanje.

S takvom vrstom ogla┼íavanja vrlo su dobro upoznate korporacije koje nerijetko koriste neispitane la┼żi prilikom reklamiranja vlastitih proizvoda, koje na┼żalost ─Źesto budu iz znanstvenog pravca. Nije im problem niti platiti znanstvenike i fabricirati rezultate istra┼żivanja koji naravno njima idu u korist. Ako idemo jo┼í dublje u problem, sve ve─ça je inflacija subliminalnih poruka koje na subjekta djeluju putem podsvijesti. Iako su zakonski zabranjene, posve se normalno koriste u suvremenom marketingu. ─îak 70% ljudi podlo┼żno je takvoj manipulaciji pa nije nemogu─çe zamisliti kako upravo ovakve tehnike daju plodno tlo onima koji smatraju kako je ‘totalitarizam bolji od demokracije’.

8. Ratovi za mir

Sve je po─Źelo u davnoj pro┼ílosti, a danas je do┼ílo do razine kada napad SAD-a na Irak nije ‘false flag‘ iako nikada nije potvr─Ĺeno ‘oru┼żje za masovno uni┼ítenje’, a postoje i vrlo jasni dokazi kako je u pitanju la┼żno izvje┼í─çe. U Velikoj Britaniji su ljudi iz Blairovog kabineta kasnije odgovarali za spin, no u Americi je mentalni sklop stanovnika i danas podlo┼żan tvrdnjama da je rat opravdan. Sli─Źno djelovanje vidjeli smo i u napadu na Afganistan, gdje su svi tra┼żili bin Ladena iako su gotovo svi navedeni otmi─Źari aviona imali dr┼żavljanstvo Saudijske Arabije gdje su se i skrivali. Naravno, kasnije je otkriveno da je ve─çi dio ‘otmi─Źara’ ┼żiv, pa je izvje┼í─çe FBI-ja progla┼íeno ‘manjkavim’ ┼íto nije sprije─Źilo progon fantomskih samoubojica. Unato─Ź tome ┼íto je sam koncept ‘rata za mir’ nevjerojatno kontradiktoran i oksimoronski, svi ga vrlo rado spominju. Zanimljivo, slu┼żbena definicija vojske je ‘stalna oru┼żana snaga koja slu┼żi za osvajanje tu─Ĺih podru─Źja i za┼ítitu vlastite zemlje’ – no, ┼íto ukoliko postoji samo jedna svjetska dr┼żava? Vjerojatno ─çe ta prijetnja uvijek biti ‘unutarnja’, odnosno, vlastiti narod, a bez obzira na lobiranja za jednu svjetsku vojsku, sam naziv iste ─çe u potpunosti izgubiti zna─Źenje koje je imao pri utemeljivanju.

9. Monetarno ropstvo

Za─Źarani krug novac-banka-dr┼żava-porezi-ljudi-novac stolje─çima besprijekorno funkcionira uz protekcionizam politi─Źkih struja, a danas vi┼íe nego ikada ljudi shva─çaju princip famozne ‘vladavine 1%’. Korporacije i banke preuzimaju interesnu sferu, a ljudi preko vlastitih le─Ĺa snose beskona─Źnu i sve te┼żu krizu – upravo kako to i treba biti u jednoj ‘Orwellijanskoj’ dr┼żavi. Tzv. ‘tent city’ tvorevine okru┼żile su ve─çe gradove diljem SAD-a, ljudi u Hrvatskoj nemaju ─Źime platiti niti najosnovnije ┼żivotne potrebe, ovrhama 10% ljudi ne mo┼że pristupiti ra─Źunu, a sve Vlade i dalje pogoduju bankarskom sektoru. Problem protoka i regulacije novca do┼íao je do to─Źke usijanja, dr┼żave nau┼ítrb gra─Ĺana spa┼íavaju banke koje su stvorile krizu dok je posve normalno da privatna banka tiska novac i zatim ga uz kamate posu─Ĺuje SAD-u i drugim dr┼żavama. Bankari zauzimaju politi─Źke polo┼żaje tehnokratskim principom i bez demokratskih izbora, a profiti od ‘svega par milijardi godi┼ínje’ postaju ‘nedovoljni’. Pojedinci poput Lloyda Blankfeina, tajkuna, predsjednika uprave i CEO Goldman Sachsa, izjavljuju da bi ‘ljudi trebaju raditi vi┼íe i du┼że, uz manje pla─çe’, i sve se normalno prihva─ça u medijima i mentalnom sklopu ljudi. Sada je jasno koliko nam je bliska izreka da su ‘najbolji robovi oni koji misle da su slobodni’.

10. Te┼żnja ka federalizaciji kontinenata

Nekada su se skeptici podsmijavali ‘teoreti─Źarima zavjere’ da bi svijet mogao postati jedna interesna sfera bez granica s jednom vojskom, vladom i vladarom. Jedan od argumenata bio je ‘prelijepa ideja koja stoji iza globalizacije’. Danas je poprili─Źno jasno da uni┼ítavanje ‘plu─ça Zemlje’ – Amazone, iskori┼ítavanje djece u ratovima i tvornicama, ┼íovinizam prema ┼żenama, rasama i narodima, kao i korporativno uni┼ítavanje malih trgovina i obrta zapravo ne predstavljaju taj lijepi globalizam nego ne┼íto sasvim drugo. Stvaranje unija po svim kontinentima utrlo je put ‘totalitaristi─Źkom ┼íuljanju’ – nitko ne bi pristao na prvotnu federaciju, no danas je ona puno prihvatljivija opcija. Nasmijani kriti─Źari su do prije godinu dana tvrdili da je ‘apsolutno nemogu─çe da EU postaje federacija’, Ustav Hrvatske bi trebao braniti ulazak u nove SFRJ tvorevine, a mi opet svjedo─Źimo tome da se ovako ┼íto zbilja doga─Ĺa. Jasno je da bi ovakvim ujedinjenjem kontinentalnih dr┼żava uskoro mogli o─Źekivati i potpuno brisanje suverenosti zbog jo┼í nepoznatog razloga, a za kojih 30-50 godina do─Źekat ─çemo i jednu naprednu fa┼íisti─Źku megadr┼żavu, naravno – ukoliko se ne┼íto radikalno ne promijeni.

Kao zaklju─Źak mo┼żemo navesti slaganje ili neslaganje s navedenim ─Źinjenicama i njihovom interpretacijom, a ukoliko zbilja ┼żelimo ne┼íto i promijeniti, u ovom slu─Źaju je potrebno slijediti rije─Źi Mahatme Gandhija: ‘Budi promjena koju ┼żeli┼í vidjeti u svijetu’.
 
(NoviSvjetskiPoredak.com)

POLICIJSKA DR┼ŻAVA: Crne Kutije u Automobilima vas Pretvaraju u ┼ápijune !?
TEORIJA ZAVJERE: Pearl Harbor kao Rooseveltova "Plemenita La┼ż"

Filed under: Novi Svjetski Poredak, TEORIJE ZAVJERE · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

reklama