Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » SVIJET U RATU, TEORIJE ZAVJERE » TEORIJA ZAVJERE: Pearl Harbor kao Rooseveltova “Plemenita La┼ż”

TEORIJA ZAVJERE: Pearl Harbor kao Rooseveltova “Plemenita La┼ż”

pearl harbour plemenita la┼ż RooseveltUbrzo nakon japanskog napada na Pearl Harbor 7. prosinca 1941, po─Źele su kru┼żiti glasine koje su osporavale slu┼żbenu pri─Źu o tome da je to bio neprovocirani napad iznena─Ĺenja

Znanstvenici su prikupili kumulativne dokaze tijekom posljednjih sedamdeset godina, a novinari i istra┼żitelji su ┼ítitili sumnju o izdaji sa vrha, jer ona obuhva─ça solidnu indiciju da su Franklin D. Roosevelt i njegovi najvi┼íi savjetnici namjerno izazvali napad i namjerno gledali na drugu stranu prije nego ┼íto je do┼íao napad.

Koji je bio razlog za njihovu izdaju?

Roosevelt je htio uroniti Sjedinjene Dr┼żave u Europski rat na strani Velike Britanije, ali je bio neuspje┼ían u provociranju Njema─Źke na sjevernom Atlantiku. Dakle, on je odlu─Źio da bi isprovociranje japanskog napada na ameri─Źku vojnu bazu na Pacifiku bio najbolji na─Źin za postizanje tog cilja. Budu─çi da je Japan bio u savezu s Njema─Źkom u Trojnom paktu, Roosevelt je izra─Źunao da ─çe rat s Japanom prije ili kasnije dovesti Sjedinjene Dr┼żave u rat protiv Njema─Źke.

Ve─çina povjesni─Źara, danas nerado priznaju da je Roosevelt lagao kada je rekao ameri─Źkom narodu da on nikad ne bi poslao svoje momke da se bore u stranim ratovima, ali su oni okarakterizirali njegovu izdaju kao “plemenitu la┼ż”, obmanu po─Źinjenu protiv javnosti od strane politi─Źke elite kako bi se postiglo tobo┼że ve─çe dobro.

Pearl Harbor-ova “plemenita la┼ż” obi─Źno ide ovako: “S obzirom na zlo nacizma i prijetnji koje je Hitler poslao svijetu, Roosevelt je bio opravdan za ulazak Sjedinjenih Dr┼żava u rat s Njema─Źkom.”

Robert Stinnett je usvojio ovaj pogled u svojoj knjizi Dan prijevare, gdje pi┼íe: “Suosje─çam s mu─Źnom dilemom s kojom se suo─Źavao predsjednik Roosevelt. On je bio prisiljen prona─çi zaobilazna sredstva kako bi nagovorio izolacioniste u Americi da se pridru┼że u borbi za slobodu.”

Standardno opravdanje za ameri─Źki ulazak u rat je da bi Hitler ina─Źe pobijedio Britaniju i Rusiju, i zavr┼íio osvajanje Europe. Sa svim resursima tog kontinenta na raspolaganju, Hitler bi onda bio u mogu─çnosti da se okrene protiv Sjeverne Amerike kako bi postigla svoj san o svjetskoj dominaciji.

Postoje nekoliko problema u ovoj analizi. Prvo, uvelike se podcjenjuju pote┼íko─çe trans-atlantske invazije i grubo pretjeruje u njema─Źkoj vojnoj sposobnosti ─Źak i kada je bio na vrhu svoje mo─çi. Ona tako─Ĺer brka uvjete u prosincu 1941. godine s onima od lipnja 1940. U vrijeme napada na Pearl Harbor, ratna sre─ça se ve─ç po─Źela okretati protiv Hitlera.

┼átovi┼íe, nema dokaza da su Hitlera ikada zanimali planovi svjetske dominacije. Njegov primarni cilj je bio ukidanje Versajskog ugovora , koji je razoru┼żao Njema─Źku i doveo do njezina teritorijalnog komadanja. Hitler je bio odlu─Źan povratiti dio tih teritorija, no iako su pregovori bili njegova najbolja metoda, on je bio spreman ratovati ako je potrebno. Njegovi jedini o─Źiti planovi za rat su uklju─Źivali predvi─Ĺenu konfrontaciju s komunizmom i reakviziciju “┼żivotnog prostora” od Rusije, a koji je pripadao Njema─Źkoj po Ugovoru iz Brest-Litovsku u 1918.

Izbijanja op─çeg rata u Europi nije bila dio Hitlerovog plana, ali je to bila posljedica Britanske i Francuske deklaracije o ratu protiv Njema─Źke nakon njezine invazije na Poljsku 1. rujna 1939.

Nadalje, iako je Hitlerova vojska pregazila Francusku u prolje─çe 1940, ukupna pobjeda je bila uskra─çena za njih kada su britanske Ekspedicijiske Snage izbjegle hvatanje na Dunkirk-u . Pora┼żena Luftwaffe u bitci za Britaniju prisilila je da Hitler otka┼że svoju planove invazije preko kanala. Britanija je to napravila kroz najtamniji sat, kako se 1940. bli┼żila kraju, njeno pre┼żivljavanje je bilo bitno osigurano. ┼áto se ti─Źe Hitlera, njegove nade za brzi kraj rata na Zapadu su bile izgubljene.

Njema─Źka invazija Rusije u lipanj 1941., Operacija Barbarossa, iako izuzetno uspje┼ína u svojim po─Źetnim fazama, nije uspjela do kraja ljeta posti─çi svoj primarni cilj: uni┼ítenje Crvene armije. ─îak ve─ç u kolovozu 1941., neuspjeh Blitzkrieg-a je bio o─Źit, kako je Roosevelt po─Źeo primati izvje┼í─ça koja ukazuju da ─çe Rusija, doista, izdr┼żati. Po─Źetak ruske zime, nemogu─çnost njema─Źkih snaga da osvoje Moskvu, i glavna ruska kontraofanziva 6. prosinca je razbila Hitlerove nade za pobjedu u 1941. i obisitnila planove o me─Ĺusobno iscrpljuju─çem ratu koji je vjeratan da ─çe zavr┼íiti u njema─Źku korist.

Dok je plima protiv Hitlera uvelike pomogla ameri─Źkom Programu zajma i najma, klju─Źna stvar je su Britanci i Rusi bili u mogu─çnosti da otupe velike njema─Źke ofenzive i isporu─Źe te┼íke udarce nacisti─Źkom ratnom stroju bez izravne ameri─Źke vojne intervencije.

Dakle, ako je ulazak SAD-a u rat bio nepotreban u sprije─Źavanju pobjede nacisti─Źke Njema─Źke u Europi, ┼íto ostaje predmet za Roosevelt-ovu “plemenitu la┼ż” o Pearl Harbor-u?

Imperijalisti─Źki Japan je doista napredovao u isto─Źnoj Aziji, ali nije jasno kako je to bila prijetnja Sjedinjenim Dr┼żavama. Roosevelt nikada nije objasnio ameri─Źkom narodu za┼íto bi se oni trebali brinuti o za┼ítiti europskih kolonija u Aziji od Japanaca. ┼átovi┼íe, u Japanu je ┼żelja za “Sferom suradnje i prosperiteta” gospodarske i politi─Źke prevlasti je bilo te┼íko u svijetu u kojem su Francuska, Velika Britanija i Sjedinjene Ameri─Źke Dr┼żave isklesane sfere utjecaja u ─Źitavom svijetu. Zlo─Źin Japana u o─Źima zapadnih sila je “kasni dolazak” na kolonijalnu gozbu. Kao ┼íto je jedan japanski diplomat primijetio, “Ba┼í kad smo nau─Źili kako igrati Poker, oni promjeni┼íe igru u Bridge.”

Istina, Japan bi mogao biti okrutan kolonijalni gospodar, posebice u Kini. No, treba napomenuti da, dok je Roosevelt prozivao Japan za svoje zlo─Źine, Sjedinjene Ameri─Źke Dr┼żave nisu ustuknule od posezanja za brutalnim metodama smirivanja populacije u njezinim kolonijama

Neki su tvrdili da opasnost za SAD nije do┼íla iz Njema─Źke ili Japana, ve─ç mogu─çno┼í─çu da bi dvije sile, zajedno s Italijom, kombinirano okru┼żile zapadnu hemisferu. Ali ovo gledi┼íte uvelike preuveli─Źava vojne kapacitete sila Osovine i la┼żno prikazuje Trojni pakt, koji je bio obrambeni savez prvenstveno namijenjen odvratiti ameri─Źki ulazak u tada odvojenim sukobima u Aziji i Europi. ┼átovi┼íe, Njema─Źka i Japan nikada nisu razvile koordiniranu vojnu strategiju.

Japanske ambicije su gledane od strane nekih geostratega kao prijetnje ameri─Źkim ratnim operacijama na Pacifiku i suprotno ameri─Źkim dugoro─Źnim ekonomskim interesima u regiji. Umjesto da je bio kri┼żarski rat za slobodu, rat je po─Źeo nalikovati na realno-politi─Źki sudar dviju merkantilisti─Źkih carstava. Neki su sugerirali da je ameri─Źka sentimentalnost prema Kini i nada za obnovu Politike otvorenih vrata bili va┼żni u odre─Ĺivanju Rooseveltove politike prema Japanu.

Ali to su bili samo ─Źimbenici koji su olak┼íavali Rooseveltov plan na putu do rata. Zvijezda vodilja ameri─Źke vanjske politike u 1941. bio je ulazak u Europski ratu protiv Njema─Źke. Frustrirana Hitlerova suzdr┼żavanja u sjevernom Atlantiku u lice ponovljenih provokacija od strane ameri─Źkih ratnih brodova, Roosevelt je gledao Pacifik kao stra┼żnja vrata rata u Europi.

Standardna povijest tretira ulazak SAD u Drugi svjetski rat kao moralni i strate┼íki imperativ. No, kao ┼íto je pokazano gore, da procjene ne snose pa┼żljivo promatranje. Nacisti─Źka Njema─Źka nije ┼żeljela osvojiti svijet, niti je ona u bilo kojoj poziciji na ugrozi Sjedinjene Ameri─Źke Dr┼żave. Doista, Hitlerova ponuda za kontinentalnu prevlast sprije─Źile su Britanije i Rusije davno prije nego je SAD u┼íla u rat. Imperialni Japan je zapeo na azijskom kopnu, gladan za sirovinama, a zabrinut za modus vivendi sa Sjedinjenim Ameri─Źkim Dr┼żavama.

Ova povijest ignorira ogromne tro┼íkove i stra┼íne posljedice izravne ameri─Źke intervencije. Anglo-ameri─Źka bombardiranja njema─Źkih i japanskih gradova ubila su vi┼íe od milijun civila, od kojih su ve─çina bili ┼żene i djeca. Ve─çina uni┼ítenja u zapadnoj Europi desilo se u vrijeme savezni─Źkog oslobo─Ĺenja u 1944.-1945. godine (Vidi William Hitchcock je Gorki put do slobode: Nova Povijest oslobo─Ĺenja Europe ). I odluka predsjednika Trumana da baci atomsku bombu na izmu─Źen i bespomo─çan Japan u kolovozu 1945. ubrzao je nuklearnu utrku u naoru┼żanju koja jo┼í uvijek prijeti spaljivanju svijeta.

Uo─Źi napada na Pearl Harbor, ve─çina Amerikanaca je vjerovala da ne bi trebalo biti velike vojske u pripremi, te da bi vlada trebala poslu┼íati opomenu Georgea Washington-a da treba jasno kormilariti od stranih zamki. Ameri─Źki narod se ┼żalosno sjetio predsjednika Wilsona da “rat zavr┼íava sve ratove” i nisu bili u raspolo┼żenju za drugim pohodom “da se u─Źini svijet sigurnim za demokraciju.” To je razlog za┼íto se na 6. prosinac 1941., velika ve─çina Amerikanaca i dalje protivila ulasku u rat.

Pearl Harbor je transformirao naciju. Ameri─Źki su ljudi bili ogor─Źeni zbog japanskog ─Ĺavolskog “prikradenog napada” i odmar┼íirali u “Radosni rat”. Veliki vojno-industrijski kompleks je razvijen za snabdjevanje “arsenala demokracije”. Nakon rata, jo┼í vi┼íe plemenitih la┼żi je izre─Źeno da opravdava stalnu nacionalnu sigurnost dr┼żave, a Sjedinjene Ameri─Źke Dr┼żave su postale globalni opasa─Ź sve do danas; korupcija, bankrot, ratobornost su umotane u tajnosti.

U uvodu “Pentagon Papers”, Mike Gravel je citirao┬á britanskog romanopisca i povjesni─Źara H.G. Wells:

Istinita snaga vladara i carstava ne le┼żi u vojskama ili emocijama, ve─ç u uvjerenju ljudi da su oni otvoreni, iskreni i legalni. ─îim vlada odstupi od tog standarda, ona prestaje biti ne┼íto vi┼íe od “bande koja je u posjedu”, i njezini dani odbrojeni.

Sjetite se ovog citata kada nai─Ĺete na Roosevelt-ovo apologetsko opravdanje njegove izdaje kao “plemenite la┼żi”, hvale─çi ga za njegova predvi─Ĺanje i dr┼żavni┼ítvo. Prijevara nije vrijedna hvale niti je plemenita.
 
(NoviSvjetskiPoredak.com)

Filed under: SVIJET U RATU, TEORIJE ZAVJERE · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,