Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » NOVAC, Novi Svjetski Poredak, TEORIJE ZAVJERE, VIJESTI IZ SVIJETA » Za┼íto je Bundesbanka tajno povukla dvije tre─çina svojeg Zlata iz Londona ?

Zašto je Bundesbanka tajno povukla dvije trećina svojeg Zlata iz Londona ?

zlato njema─ŹkaNajve─çi dio njema─Źkih zlatnih rezervi nalazi se u trezorima u inozemstvu. To zlato ve─ç odavno nitko nije vidio. Zato Dr┼żavni ured za reviziju od sredi┼ínje banke tra┼żi detaljnu kontrolu.

U krizna vremena zlato pru┼ża sigurnost. Sada, kada je du┼żni─Źka kriza poljuljala zajedni─Źku europsku valutu, njema─Źki politi─Źari i Dr┼żavni ured za reviziju odjednom su se sjetili zlata. Je li njema─Źka sredi┼ínja banka Bundesbank posljednjih godina uop─çe sama kontrolirala le┼że li sve poluge jo┼í uvijek u trezorima ameri─Źkih, britanskih i francuskih sredi┼ínjih banaka? Tamo se, naime, nalazi najve─çi dio njema─Źkog zlata. U trezorima njema─Źke sredi┼ínje banke u Frankfurtu nalazi se samo oko 30 posto zlatnih rezervi.

Dr┼żavni ured za reviziju, neovisna ustanova koja kontrolira dr┼żavne financije, istra┼żila je po nalogu saveznog parlamenta ima li Bundesbank uop─çe to─Źan uvid u zlatne rezerve. Ve─ç mjesecima se od sredi┼ínje banke zahtijeva da obavi detaljnu kontrolu, umjesto da samo povremeno baci pogled na rezerve ili se oslanja na pismene potvrde stranih sredi┼ínjih banaka.

Zašto je zlato izvan zemlje?

Sjedinjene Ameri─Źke Dr┼żave imaju 8.133 tone zlata, a Njema─Źka bi s 3.396 trebala biti odmah na drugom mjestu. Njema─Źko zlato bi bilo vrijedno vi┼íe od 130 milijardi eura. Trenuta─Źna rekordna cijena zlata tu bi vrijednost mogla jo┼í vi┼íe pove─çati. Zlatne poluge su va┼żan dio rezervi sredi┼ínjih banaka eurozone. ─îlanice eurozone raspola┼żu s vi┼íe od 10.787 tona zlata, a Europska sredi┼ínja banka s vi┼íe od 502 tone. Austrija ima 280 tona, zadu┼żena Gr─Źka 111 tona, Portugal 382, a ┼ápanjolska 281 tonu.

Za┼íto se njema─Źke zlatne poluge nalaze u inozemstvu? To navodno ima veze s Hladnim ratom jer je postojao strah od sukoba izme─Ĺu Istoka i Zapada na njema─Źkom teritoriju, pa je bilo sigurnije pohraniti zlato u inozemstvu. To na prvi pogled zvu─Źi logi─Źno, no povjesni─Źari smatraju da za to postoje drugi razlozi. “Danas to vi┼íe nije tako poznato, ali Nijemci su 50-ih i 60-ih godina pro┼ílog stolje─ça na teret zapadnih sila ostvarivali velike dobiti. I dok su oni trebali vojnu za┼ítitu, Amerikanci, Britanci i Francuzi su bili kroni─Źno u stisci s novcem”, obja┼ínjava povjesni─Źar Werner Abelshauser. Te su zemlje od Njema─Źke dobivale povoljne kredite, a deponiranje njema─Źkog zlata u njihovim trezorima trebalo je stvoriti ve─çe me─Ĺusobno povjerenje.

Nema sumnje u strane trezore ?!

Bundesbank je u me─Ĺuvremenu reagirao na zahtjeve Dr┼żavnog ureda za reviziju i priop─çio da nema sumnje “u integritet, ugled i sigurnost” stranih trezora. Sredi┼ínja banka tako─Ĺer tvrdi da je iz postoje─çih dokumenata i kontrolnih postupaka ve─ç desetlje─çima vidljivo da su zlatne rezerve nedirnute. Dr┼żavni ured za reviziju ne sumnja u po┼ítenje stranih partnera, ali tra┼żi stro┼żu kontrolu. Sada je Bundesbank obe─çao da ─çe tijekom idu─çe tri godine dopremiti 150 tona zlata iz New Yorka u Njema─Źku. Zlato ─çe biti rastaljeno kako bi se preispitali njegova kakvo─ça i koli─Źina.

Kako ─çe se obaviti taj transport? Najvjerojatnije ne onako kako su to u─Źinili Francuzi 1966. godine. Oni su navodno, barem se tako ┼ípekulira, poluge iz New Yorka dopremili podmornicama. Tada┼ínji francuski predsjednik Charles de Gaulle je inzistirao na povratku zlata iz trezora ameri─Źke sredi┼ínje banke u Francusku. De Gaulle ni pod koju cijenu nije htio biti ovisan o Sjedinjenim Ameri─Źkim Dr┼żavama.

sef zlato rezerve

Zašto je Bundesbanka  tajno povukla dvije trećina svojeg Zlata iz Londona ?

Prije dva dana je izvje┼íteno da je njema─Źki sud revizora zahtijevao da njema─Źka sredi┼ínja banka, Bundesbanka, provjeri i napravi reviziju svojih slu┼żbenih zlatnih zaliha koje se sastoje od 3.396 tona, ─Źuvane uglavnom izvan zemlje u gradovima New York, London i Pariz, prema slu┼żbenim dokumentima.

Tako─Ĺer je pozvao na repatrijaciju (povratak u domovinu) oko 150 tona u naredne tri godine da bi se provela kvalitetna inspekcija volfram zlata. Danas, iznena─Ĺuju─çi razvoj, putem medijske ku─çe Telegraph smo saznali da nitko drugi nego ta ista Bundesbank-a koja uzrokuje beskrajne no─çne more za sve ostale europske narode u bankrotu zbog svojeg inzistiranje za zvuk novca, odlu─Źila je dobrovoljno povu─çi dvije tre─çine svojih zlatnih fundusa ─Źuvanih od strane┬á Engleske Banke (Bank of England).

Prema povjerljivom izvje┼í─çu na koje se poziva The Telegraph, Buba (Bundesbank) je zahtjevala povratak 940 tona, smanjuju─çi svoju BoE (Bank of England) pri─Źuvu od 1440 tona u 2000. godini na 500 tona u 2001. godini navodno “jer su tro┼íkovi skladi┼ítenja previsoki.” To je otprilike idiotski izgovor kao kad je Fed otkazao svoje izvje┼í─çivanje od M3 u 2006, jer “su tro┼íkovi prikupljanja temeljnih podatka prevagnuli njihovu prednosti”. Pa za┼íto BuBa vra─ça svoje zlato? Ambrozije Evans-Pritchard ima ideju:

Pomak je do┼íao kad je euro bio najslabiji, srozao se na 0,84 dolara u odnosu na dolar. Ali, drugi razlog┬á je isto tako kad je Bank of England rasprodavala ve─çinu britanskih zlatnih rezervi – po tr┼żi┼ínim cijenama – po nalogu iz Gordona Browna.

“Mo┼żda su odlu─Źili da je Bank of England posudila previ┼íe zlata, i odlu─Źili su da je sigurnije da dovedu to zlato doma. Rije─Ź je o identifikaciji.

Da li je Bundesbanka samo predvidjela krajnji scenario┬á propalog europskog merkantilisti─Źkog eksperimenta na po─Źetku, te je odbila napustiti svoju najdragocjeniju imovinu u rukama bankara oligarhije koji bi, poznavaju─çi ih, sve u─Źinila u njihovoj mo─çi kako bi osigurala i sa─Źuvala zlatne rezerve, jednom “kad sranje udari u ventilator”. Naravno, BuBa-ino neporicanje poricanja potvr─Ĺuje i ovo:

Bundesbanka je rekla da ima puno povjerenje u “integritet i neovisnost” svojih skrbnika, te daju detaljne ra─Źune svake godine. Ipak, to ukazuje na daljnje korake kako bi osigurali svoje rezerveÔÇť.┬á “To bi tako─Ĺer moglo zna─Źiti preseljenja dio fundusa”, rekao je on.

Ipak, ono ┼íto je ostalo neizre─Źeno u svemu gore je da Njema─Źka nije u─Źinila ni┼íta krivo! To jednostavno tra┼żenje prigovora o tome ┼íto Njema─Źka s pravom posjeduje.

zlato federalne rezerveI ovdje je poanta pitanja: u globaliziranom sustavu, u svakoj suverenosti pove─çava se pokornost prema snazi kreditnog stvaranja globalne “cjeline”, takav mora napustiti sve misli suverene neovisnosti na ulazu i zagrliti “novi svjetski poredak”.

Jer u tom trenutku, koji ─çe do─çi s vremenom, ne samo BuBa, ve─ç i svaka druga banka, korporacija, i pojedinac, ─çe se otimati za svoje zlato koje se nalazi u nekom trezoru u Londonu, New Yorku, Parizu, ili u prijateljskom trezoru banke u njihovoj ulici, i umjesto toga ─çe prona─çi samo fri┼íko ispra┼żnjeno spremi┼íte s duhovito napisanom zadu┼żnicom umjesto zlatne cigle od jedne kile.
 
(dw.de,infowars.com)

Filed under: NOVAC, Novi Svjetski Poredak, TEORIJE ZAVJERE, VIJESTI IZ SVIJETA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,