Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » UPOZORENJE HRANA ! » Ameri─Źki biftek je OUT: Za du┼żi ┼żivot presko─Źite meso, ─Źovjek nije stvoren da bude mesojed

Ameri─Źki biftek je OUT: Za du┼żi ┼żivot presko─Źite meso, ─Źovjek nije stvoren da bude mesojed

ameri─Źki biftek prehrana hranaDa li je ─Źovjek stvoren da jede meso?

Jo┼í od doba renesanse, stru─Źnjaci za anatomiju uspore─Ĺivali su ┼żivotinjski sistem za probavu sa ljudskim.
Kojoj vrsti sisavaca je ljudsko bi─çe najsli─Źnije?

Biljojedima ili mesojedima?
Napravimo jedan brzi pregled osnovnih karakteristika organa za probavu kod ─Źovjeka i ┼żivotinja.

ZUBI I KRETANJE ZUBI

Mesojedi: istaknuti o─Źnjaci sijeku i kidaju meso skoro bez ┼żvakanja.

Biljojedi: vrlo razvijeni kutnjaci omogućavaju drobljenje hrane i njeno pretvaranje u kašu.

─îovjek: o─Źnjaci su mali, razlikuju se od o─Źnjaka ┼żivotinja mesojeda. Kutnjaci vi┼íe nalikuju kutnjake biljojeda, u stanju su sa┼żvakati i usitniti biljna vlakna i ┼żitarice.

Mesojedi: mogu se samo pokretati gore-dolje, ─Źime je omogu─çeno kidanje hrane.

Biljojedi: omogu─çuju i bo─Źne pokrete, da bi se hrana usitnila i natopila pljuva─Źkom.

─îovjek: ostvaruju sve pokrete, sli─Źno vilicama biljojeda.

SLINA I NJEZINO DJELOVANJE

Mesojedi: ima malu PH – vrijednost (kiselost) neophodnu za probavu proteina iz mesa.

Biljojedi: ima veliku PH – vrijednost (baznost) koja omogu─çuje bolju probavu ugljikohidrata.

─îovjek: slina mu je alkalna (bazna) kao kod biljojeda. Osim toga sadr┼żi amilaze, ptijalin, enzime koji po─Źinju probavu ┼íkroba, i koji se nalaze samo u namirnicama biljnog podrijetla. Slina je potpuno prilago─Ĺena biljnoj prehrani.

CRIJEVNI APARAT

Mesojedi: njihov probavni trakt je kra─çi nego kod biljojeda. To zna─Źi da meso mora biti brzo probavljena i eliminirano, jer bi njegovo razlaganje i truljenje u crijevima proizvelo ┼ítetne tvari koje bi otrovale ┼żivotinju.

Biljojedi: imaju duga─Źki probavni sustav, koji omogu─çava relativno spori prolaz namirnica (do tri dana). Biljnim namirnicama je potrebno vi┼íe vremena da bi bile probavljene, ali one ne trule u crijevima i ne proizvodi otrovne supstance. Kada bi biljojed jeo meso, otrovao bi se, jer bi meso ostaju─çi dugo u organima za probavu istrulilo u crijevima osloba─Ĺaju─çu pri tome otrove.

─îovjek: proporcionalno du┼ża crijeva nego kod mesojeda, ali ne tako duga─Źka kao crijeva biljojeda. Zbog toga mo┼że jesti meso, ali pri tom tako─Ĺer dolazi do truljenja, posebno u slu─Źaju zatvora ili sporog prolaza kroz crijeva. Osloba─Ĺaju se otrovne supstance (kadaverin, indol, skatol, …) koje prelaze u krvotok i izazivaju migrene, alergije, osipe i druge simptome.

Na kraju mo┼żemo konstatirati da je ljudski probavni sustav sli─Źniji organima za varenje biljojeda. Me─Ĺutim, iako su ─Źovjekovi organi za probavu stvoreni da grizu, ┼żva─Źu i probavljaju biljke, imaju i veliku sposobnost prilagodbe, ┼íto kod ┼żivotinja ne postoji, a ─Źovjeku omogu─çuje da skoro sve jede.

Prema tome, mo┼żemo re─çi da je ljudsko bi─çe anatomski i fiziolo┼íki stvoreno da se hrani biljnom hranom, iako ima mogu─çnost prilagodbe na mesnu prehranu, a tu se krije zamka koja je uzro─Źnik gomile bolesti i kratkog ┼żivota.

ŠTETNI UTJECAJ MESA

Meso nikada nije bila zdrava namirnica. Nekada je osnovni problem s kojim se zdravstvo suo─Źavalo bilo preno┼íenje infekcija i parazita. Me─Ĺutim, potro┼ínja mesa povla─Źi za sobom i druge rizike. Zaga─Ĺenje bakterijama ili parazitima je smanjeno zahvaljuju─çi razvoju higijenskih postupaka, iako je i dalje prisutno.

─îimbenici koji u dana┼ínje vrijeme doprinose ┼ítetnosti mesa su industrijske prirode i veoma brinu potro┼ía─Źe: intenzivno sto─Źarstvo – umjetna prehrana ┼żivotinja, hormoni za brzo tovljenje, antibiotici, sedativi protiv stresa, kao i mnoge druge umjetne kemijske supstance pomo─çu kojih ljudi poku┼íavaju ubla┼żiti mnogobrojne bolesti koje poga─Ĺaju ┼żivotinje.

Kada se svi ovi faktori dodaju neprirodnim uvjetima odgajanja stoke, mo┼żemo shvatiti ┼ítetnost ve─çine mesa koja se danas mogu kupiti u trgovinama, iako imaju jamstvo da su bez patogenih mikroorganizama.

Nekada se meso koristilo samo u posebnim situacijama (za vrijeme veselja, praznika, pri klanju), a u ostalim dijelovima godine umjereno. Danas je meso prisutno svakog dana u našem jelovniku, što je nekada bila privilegija samo najbogatijih.

Pored toga što je lako i stalno dostupno, velika štetnost mesa danas ogleda se i u velikim rizicima koje nosi njegova potrošnja, a koji se ne smiju zanemariti.

PRETJERANA KOLI─îINA ZASI─ćENIH MASNIH KISELINA I KOLESTEROLA┬á

Meso sadrzi veliki postotak masno─çe nastale od zasi─çenih masnih kiselina. U suvremenom sto─Źarstvu, ┼żivotinje su ─Źesto osu─Ĺene na potpunu nepomi─Źnost; zbog toga njihovo meso, ─Źak i kad izgleda posno, sadr┼żi suvi┼íe masti. To je slu─Źaj sa svinjetinom, ─Źije meso u najboljem slu─Źaju sadr┼żi 18 posto masti.

Pretjerana uporaba ┼żivotinjske masti u prehrani je, pored duhana, stresa i sjede─çeg na─Źina ┼żivota, odgovorna za pove─çanje razine kolesterola u krvi. Ta tvar se talo┼żi u arterijama, o─Źvr┼í─çuje ih i smanjuje njihov promjer (ateroskleroza). Su┼żavanje arterija uzrok je sr─Źanog infarkta, mo┼żdanih tromboza i lo┼íeg krvotoka u udovima tijela.

Namirnice ┼żivotinjskog porijekla pove─çavaju stopu kolesterola u krvi na dva razli─Źita na─Źina:
– Sadr┼że kolesterol koji se apsorbira u crijevima i neposredno prelazi u krv.

Biljne namirnice ne sadr┼że kolesterol.

- Sadr┼że veliku koli─Źinu zasi─çenih masnih kiselina koje pove─çavaju proizvodnju kolesterola u krvi. Suprotno tome, namirnice biljnog porijekla sadr┼że nezasi─çene masne kiseline koje reguliraju ili sni┼żavaju razinu kolesterola.

Prehrana bogata mesom i njegovim derivatima, kao ┼íto su suhomesnati proizvodi i plodovi mora, zna─Źajan je faktor pove─çanja kolesterola i nastajanja ateroskleroze. Ostale namirnice ┼żivotinjskog podrijetla: jaja, kajmak, sir tako─Ĺer doprinose stvaranju ateroskleroze.

Dokazano je da su odre─Ĺene vrste raka usko povezane s ukupnom koli─Źinom masti u prehrani; to je razlog vi┼íe za smanjenje potro┼ínje masti. Danas u zapadnim zemljama, masti predstavljaju 45 posto od ukupno apsorbiranih kalorija (velika koli─Źina ┼żivotinjskih zasi─çenih masti). ┼áto vi┼íe upotrebljavamo namirnice ┼żivotinjskog podrijetla, unosimo vi┼íe masti, ─Źime se pove─çava opasnost od ateroskleroze, raka, pretilosti i drugih bolesti.

RAK

U jednom kilogramu ┼ínicli spremljenih na ro┼ítilju postoji toliko benzo-a-pirena (kancerogena tvar) kao u 600 cigareta. Kada ┼ítakore hranimo mesom koje sadrzi benzo-a-piren, oni dobivaju rak ┼żeluca, a ─Źesto i leukemiju.
Kancerogeni u─Źinak benzo-a-pirena je time dovoljno dokazan. ─îak i ako ne pravi ro┼ítilj, ─Źovjek nije po┼íte─Ĺen kancerogenih tvari koje unosi sa mesom. Metilkolantren je jedna od tih tvari koja nastaje kada se meso pr┼żi na visokim temperaturama. Kada tu supstancu dajemo u ve─çim koli─Źinama laboratorijskim ┼żivotinjama, one dobivaju rak.

U malim koli─Źinama, ne izaziva neposredno rak, ali utje─Źe na osjetljivost ┼żivotinja koje ih unose u organizam. Kada ta supstanca do─Ĺe u dodir s drugim kancerogenim tvarima, ─Źak i u malim koli─Źinama, one razvijaju maligni tumor. Mo┼żemo re─çi da metilkolantren iz mesa poja─Źava djelovanje drugih kancerogenih tvari koje unosimo u organizam.

Na klaonicama ─Źesto mo┼żemo u mesu ┼żivotinja nai─çi na dobro─çudne ili zlo─çudne tumore. Normalno je da takvo meso bude povu─Źeno s tr┼żi┼íta, ali to se ne doga─Ĺa.
┼áto se radi u klaonicama s uginulim ┼żivotinjama?

Sigurno je da kancerogene stanice ostaju u limfnim ┼żlijezdama, u krvi i u drugim organima. ┼áezdesetih godina znanstvene studije su dokazale da odre─Ĺene vrste raka mogu biti prouzro─Źene virusom koji se prenosi s jedne na drugu ┼żivotinju u laboratoriju.

Iako nema kona─Źnih dokaza da ┼żivotinjsko meso zara┼żeno rakom mo┼że uzrokovati rak i kod ljudi, postoje za to indicije u suvremenim istra┼żivanjima pokrenutim u tom pravcu.

Bilo kako bilo, istra┼żivanja pokazuju da uporaba namirnica ┼żivotinjskog porijekla (meso, mlijeko, sir, jaja) sa sobom nosi rizik od dobivanja raka do 10 puta ve─çi nego kod ljudi koji ne upotrebljavaju namirnice ┼żivotinjskog podrijetla.

UTJECAJ ISHRANE NA POJAVU RAKA ┼ŻELUCA┬á

Dokazano je da je na─Źin prehrane osnovni ─Źimbenik koji utje─Źe na pojavu raka ┼żeluca. Ovaj tip raka je izgleda uzrok najve─çeg broja smrtnih slu─Źajeva svake godine u svijetu. Dokazano je da pretjerana potro┼ínja soli izaziva razvoj bakterija u ┼żelucu.

One pretvaraju nitrate iz hranljivih sastojaka u nitrite koji kombinirani sa aminima i ureom stvaraju nitrozoamine i nitroureu s jakim kancerogenim djelovanjem. Rak ┼żeluca se povezuje i sa ─Źestom uporabom dimljenih i usoljenih proizvoda. Ovo je dokazano u Japanu gdje uobi─Źajeni re┼żim prehrane sadr┼żi mnogo takvih namirnica i gdje je rak ┼żeluca ─Źest slu─Źaj.

previše soli rak

Postoji jo┼í jedan uzrok, koji se trenutno ispituje, a to je nedostatak odre─Ĺenih vitamina sa za┼ítitinom funkcijom:

  • Vitamin A u vidu provitamina (karotina) sprje─Źava obrazovanje slobodnih radikala koji imaju va┼żnu ulogu u stvaranju malignih tumora.
  • ┬áVitamin C (nalazi samo u namirnicama biljnog podrijetla) ima mo─ç da sprije─Źi pretvaranje nitrata i nitrite i nitrozoamine.
  • ┬áVitamin E djeluje kao antioksidans ┼ítite─çi stanice od degenerativnih promjena.

U svjetlosti najnovijih saznanja, najbolji na─Źin da sprije─Źimo rak ┼żeluca sastoji se u smanjenju potro┼ínje soli, nitrata i dimljenih proizvoda, a pove─çanju potro┼ínje svje┼żeg vo─ça i povr─ça.

PARAZITI

U odre─Ĺenim dijelovima svijeta trihineloza je toliko rasprostranjena da je to dovoljan razlog da se ne upotrebljava svinjsko meso. U razvijenim zemljama ima slu─Źajeva smrti uzrokovane trihinelom izazvanom upotrebom svinjskog mesa koje prethodno nije bilo podvrgnuto sanitetskoj kontroli.

OSTALE INFEKCIJE

Danas su ┼żivotinje vrlo bolesne, koliko i ljudi, a mozda i vi┼íe. Na zapadu se svake godine izdvajaju velika nov─Źana sredstva za sprje─Źavanje infektivnih sto─Źnih bolesti. Na temelju ┼ípanjolske Generalne direkcije za zdravlje ┼żivotinja pri Ministarstvu poljoprivrede, 1992. je izra─Źunato da postoji 65.184 slu─Źaja tuberkuloze goveda (to je 2,13 posto od kontroliranih ┼żivotinja), i 148.557 bruceloze (malte┼íka groznica) kod ovaca (tj. 2,41% od pregledanih ┼żivotinja) izme─Ĺu ostalih infekcija.

Mnoge ┼żivotinjske infekcije lije─Źe se jakim dozama antibiotika. Jedan dio tih antibiotika ostaje u mesu koje upotrebljavamo, pa ─Źak i u mlijeku. Sto─Źna hrana i sama sadr┼żi male doze antibiotika kao ┼íto su penicilin i tetraciklin.┬á Sto─Źari su jo┼í prije tridesetak godina otkrili da ┼żivotinje ─Źija prehrana sadr┼żi antibiotike manje oboljevaju, br┼że napreduju i rastu.

Naravno, opasnost kojoj su potro┼ía─Źi mesa izlo┼żeni ne prolazi nezapa┼żeno: rezistentnost, alergije, osjetljivost na antibiotike mogu biti posljedica, a da toga nismo ni svjesni, potro┼ínje mesa ┼żivotinja hranjenih ili lije─Źenih antibioticima.

Prevelika upotreba antibiotika u sto─Źnoj industriji uzrokuje pojavu bakterija otpornih na lijekove. Mnoga istra┼żivanja nam ukazuju da preko industrijski proizvedenog mesa takve bakterije mogu biti uklju─Źene u ljudski organizam, izazivaju─çi te┼íke infekcije.

Pile─çe meso je naj─Źe┼í─çi proizvod zara┼żen patogenim mikroorganizmima (narocito salmonelom) prema FDA (Ameri─Źke Organizacija za prehranu i lijekove).

Osim toga, meso samo po sebi mo┼że biti sredstvo za preno┼íenje infekcije zato ┼íto pospje┼íuje razmno┼żavanje patogenih klica: salmonele, bruceloze ili malte┼íke groznice, tuberkuloze i dr..

MORSKI STRVINARI

Plodovi mora prenose virus hepatitisa A, mikroorganizam uzro─Źnik kolere, i mnogo drugih patogenih mikroorganizama. Jedan od ─Źetiri slu─Źaja trovanja hranom uzrokovan je uno┼íenjem morskih plodova.

Ove ┼żivotinje su prirodni ─Źista─Ź mora, jer filtriraju vodu; oni obavljaju ekolo┼íku funkciju sli─Źnu ulozi le┼íinara me─Ĺu pticama.

Plodovi mora su nekrofazi, ┼íto zna─Źi da se hrane mrtvim morskim bi─çima.

Zbog toga su ─Źesto zaga─Ĺeni ┼íirokim spektrom patogenih i toksi─Źnih mikroorganizama. Vrlo je vjerojatno da su mnogi gastroenteritisi (upale sluznice ┼żeluca i tankog crijeva), tijekom ljeta, posljedica uzimanja plodova mora, a ne majoneza koji ide uz njih. Osim toga, morski plodovi sadr┼że mnogo kolesterola, proizvode mokra─çnu kiselinu i te┼íki su za probavu.

Zbog svih tih razloga, plodovi mora nisu dobri za na┼íe zdravlje, unato─Ź mitu koji ih prati.

┼ŻIVOTINJA KOJA JE ─îESTO POGO─ÉENA BOLESTIMA┬á

Svinja je dobar prijenosnik bolesti.

Ona se hrani sme─çem (┼íto se i danas mo┼że vidjeti na selu), a preko ┼ítakora dobiva trihinozom i druge parazitske bolesti.

Suvremeni uvjeti uzgajanja svinja malo su pobolj┼íali higijenske uvjete, ali mno┼ítvo problema i dalje postoji. Odrasla svinja mora dosti─çi sto kilograma za pet ili ┼íest mjeseci, a da bi se to ostvarilo, koriste se umjetno sredstva uzgoja. Uz sve to, dana┼ínje sorte se ─Źesto kri┼żaju (i zato su osjetljivije).

Podlo┼żnije su bolestima i ─Źesto pod udarom epidemija.┬á Afri─Źka svinjska kuga, “la┼żno bjesnilo” (posebno poga─Ĺa male odojke – koji si┼íu), atrofi─Źni rinitis i parazitska oboljenja poput trihinozom, naj─Źe┼í─çe su bolesti pri uzgajanju svinja.

HORMONI I KEMIJSKE TVARI

U prolje─çe 1992., u ┼ápanjolskoj, su mnoge osobe primljene u bolnicu sa simptomima trovanja i poreme─çaja rada jetre, posebice u Kataloniji, Baskiji i na Balearima. Sve te osobe jele su meso ┼żivotinja koje su dobivale klimbuterol. Ova supstanca koja mesu daje crvenu, na izgled zdravu boju, jedan je od mnogobrojnih derivata hormona ─Źija je upotreba zabranjena od strane sanitetskih inspekcija.

Me─Ĺutim, ─Źak i za tvari koje su pro┼íle kontrolu, mnogobrojni stru─Źnjaci tvrde da mogu dovesti do ne┼żeljenih posljedica po zdravlje ljudskih bi─ça.

Primjerice, DES (dietilstilbestrol) je kori┼íten na ┼żivotinjskim farmama za brzi rast (15%) pili─ça uz uporabu manje koli─Źine hrane (10%).

To je derivat estrogena (┼żenski hormon) koji ima kancerogeno djelovanje u ljudskom organizmu. Iako je zabranjen, postoji sumnja da se uvelike upotrebljava.

┼áunka (kuhana ili prijesna), suhomesnati proizvodi i skoro sve vrste svinjskog mesa tretirani su natrij-nitratom i nitritima. Ove tvari sprje─Źavaju truljenje prouzrokovano anaerobnim bakterijama poput one tipa Clostridium (izaziva gangrenu ljudskog tkiva) i daju mesnim namirnicama ru┼żi─Źastu ili crvenu boju koja ih ─Źini privla─Źnijima.

Me─Ĺutim, ovi nitrati i nitriti mogu se kombinirati sa aminima u ljudskim crijevima obrazuju─çi na taj na─Źin nitrozoamine koji su dobro poznati potencijalni kancerogeni. Svakodnevna potro┼ínja nitrozoamina mo┼że dovesti do raka kod laboratorijskih ┼żivotinja, a najvjerojatnije i kod ljudi.

Nakon ovakve analize o ┼ítetnosti mesa, mo┼żemo zaklju─Źiti da meso kao hranu moramo zamijeniti zdravijim namirnicama.
 
(NoviSvjetskiPoredak.com)

Filed under: UPOZORENJE HRANA ! · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,