Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » Bankarski sustav, NOVAC, VIJESTI IZ SVIJETA » POVIJEST MANIPULACIJE: Dan kada je Soros sru┼íio britansku funtu

POVIJEST MANIPULACIJE: Dan kada je Soros srušio britansku funtu

george-soros-mason ┼ípekulant novi svjetski poredakImid┼ż burzovnih ┼ípekulanata se kre─çe izme─Ĺu divljenja i prezira. Oni tra┼że slabe to─Źke dr┼żava te ih napadaju. To na─Źelo je prije dva desetlje─ça spektakularno primjenio George Soros napadom na britansku Nacionalnu banku.

Georga Sorosa danas jedni u svijetu slave kao propovjednika slobodnog tr┼żi┼íta, dok ga drugi napadaju kao bezobzirnog burzovnog ┼żonglera. On sam sebe vidi kao filantropa koji se zala┼że za slobodu na svim razinama dru┼ítva ÔÇô kako u ekonomiji tako i u politici. U Hrvatskoj, jednako kao i i ─Źitavoj regiji jugoisto─Źne i isto─Źne Europe, Soros je najpoznatiji kao osniva─Ź Zaklade Otvoreno dru┼ítvo (Open Society Foundations), koja znatnim financijskim sredstvima poma┼że rad brojnih nevladinih organizacija, prije svega onih koje se zala┼żu za uspostavu slobodnog i demokratskog dru┼ítva. ┼áto se financijskih sredstava ti─Źe to mu nije problem ÔÇô ekonomski magazin Forbes procjenjuje bogatstvo ovog 82-godi┼ínjaka na oko 14 milijardi ameri─Źkih dolara.

Burza u Madridu

Trenutno je pod velikim pritiskom burza u Madridu

Taj novac Sorosu nije pao s neba. On ga je zaradio ÔÇô burzovnom ┼ípekulacijom. Kako mu je to uspjelo? Vratimo se u 1992. godinu. Tada je Europska Unija, mjereno brojem zemalja ─Źlanica ÔÇô 12 – bila jo┼í mini-unija. Njema─Źka je upravo politi─Źki bila ponovno ujedinjena, ┼íto ju je ko┼ítalo ogromne sume novca. Njema─Źko ujedinjenje je tada┼ínji politi─Źki i ekonomski ustroj u Europi poprili─Źno promijenilo, zemlja se ozbiljno zadu┼żila ┼íto je dovelo do rasta inflacije. Kako bi sprije─Źila daljnji rast cijena Njema─Źka savezna banka (Bundesbank) je pove─çala svoju osnovnu kamatu ÔÇô iznos kamate za zajmove koje ta banka daje drugim bankama. Time je njema─Źka marka postala skuplja.

Cijena ujedinjenja Njema─Źke

To je tada bilo mogu─çe, budu─çi da jo┼í nije postojala zajedni─Źka valuta euro i nacionalne banke su bile samostalne u svojim odlukama. Ali zemlje Europske Unije su ipak bile usko povezane i u monetarnom smislu i to u okviru Europskog deviznog sustava (EWS). Klju─Źni element tog sustava je bilo stabiliziranje me─Ĺusobnog te─Źaja pojedinih valuta unutar jednog unaprijed zadanog okvira.
┼ápelulant i filantrop - Ameri─Źki investor i milijarder George Soros

Spekulant i filantrop – Ameri├Âki investor i milijarder George Soros

Pove─çanje njema─Źke osnovne kamate prisililo je me─Ĺutim i druge zemlje na sli─Źan korak, kako bi sprije─Źile prevelik pad vrijednosti vlastite nacionalne valute. U to vrijeme je prije svih britanska funta bila znatno precijenjena. U to vrijeme je i ameri─Źki dolar po─Źeo gubiti na vrijednosti, ┼íto je pritisak na Europu samo jo┼í pove─çalo.

Krimi─ç u Londonu

Tu slabost sustava je George Soros znao iskoristiti. On je 1930. ro─Ĺen u Ma─Ĺarskoj, obitelj je usprkos ┼żidovskom porijeklu uspjela pre┼żivjeti nacisti─Źki re┼żim. Nakon rata se obitelj seli u Veliku Britaniju, gdje Soros zavr┼íava studij ekonomskih znanosti, a 1956. odlazi u Sjedinjene Ameri─Źke Dr┼żave. Soros tamo dolazi s 5000 dolaza u d┼żepu, ali se zahvaljuju─çi uspje┼ínim poslovima na burzi ubrzo pretvara u bogata┼ía. Te 1992. godine on je vidio pod kakvim se pritiskom nalazi britanska vlada, djelomi─Źno i zbog vrlo lo┼íeg stanja dr┼żavne blagajne, te je do┼íao do zaklju─Źka da ─çe London ili morati
Sir John Major

1992. je u Velikoj Britaniji na vlasti bila vlada Johna Majora

znatno smanjiti vrijednost funte, ili ─çe morati istupiti iz EWS-a. On je zajedno s nekolicinom drugih investitora prikupio velike koli─Źine novca kako bi ciljano oslabio britansku funtu. U tu svrhu je velike koli─Źine funti s kojima je raspolagao po─Źeo mijenjati u njema─Źku marku i francuski franak.

Britanska Nacionalna banka je reagirala i po─Źela je u velikom stilu kupovati funte, kako bi stabiliziala kurs, ali bez uspjeha. Zbog toga je 16. rujna 1992. britanska osnovna kamata pove─çana s 10 na 12 posto, kako bi se privukli investitori da ula┼żu u funtu, a samo nekoliko sati kasnije je kamata pove─çana ─Źak na 15 posto. Ali Soros i drugi spekulanti na tu ponudu nisu pristali i nastavili su ─Źekati. U 19 sati tog dana je britanski ministar financija objavio da zemlja istupa iz sustava EWS-a. Taj dan je u povijest Velike Britanije u┼íao kao “crna srijeda”. A Soros je u jednom danu zaradio milijardu dolara i postao legendom.

Špekuliranje bez granica

Do svog odlaska u mirovinu pro┼íle godine, dakle kao 81-godi┼ínjak, Soro┼í je cijelo vrijeme bio aktivan u tra┼żenju slabih to─Źaka pojedinih dr┼żava i u ┼ípekuliranju protiv njih. A istovremeno je postao i uzor brojnim “u─Źenicima”.
Burza u New Yorku

Danas se u sekundama pokreću milijarde eura širom svijeta

Pogotovo u vrijeme financijske i du┼żni─Źke krize njih se ─Źesto progla┼íava glavnim krivcima. Politi─Źari rado upiru prstom u njih i navode ih kao glavne krivce za lihvarske kamate koje prezadu┼żene dr┼żave moraju pla─çati na financijskom tr┼żi┼ítu. Ti politi─Źari me─Ĺutim pritom rado zaboravljaju da nisu ┼ípekulanti uzro─Źnici krize, ve─ç samo tu krizu koriste za ostvarivanje profita. A zadatak je politike da ┼żonglerima na burzama, koji u sekundi “okre─çu” milijarde eura, postave jasna pravila igre.

U posljednja dva desetlje─ça se ukupan obim burzovnih ┼ípekulacija umnogostru─Źio ÔÇô uz pomo─ç specijalnih financijskih konstrukata je mogu─çe kla─Ĺenje kako na rastu─çe tako i na padaju─çe te─Źajeve pojedinih valuta, ili cijena sirovina, prehrambenih proizvoda ili dr┼żavnih obveznica. Jednako kao i prije 20 godina tako ni danas ne postoje dostatni mehanizmi koji bi to sprije─Źili. I tako dr┼żavama preostaje samo da dovedu u red svoj dr┼żavni prora─Źun ÔÇô ina─Źe ─çe se na kraju veseliti samo burzovni ┼ípekulanti i me┼íetari.

Anglosaksonska rješenja za eurokrizu

George Soros se obogatio burzovnim me┼íetarenjima. On smatra da je krizna politka EU-a potpuno pogre┼ína. Prije svega, politika Njema─Źke vlade, koja ─çe, smatra on, Europu odvesti u novu depresiju.

Konferencija Instituta za novo ekonomsko razmi┼íljanje (INET) kojeg financiraju George Soros i drugi ameri─Źki multimilijuna┼íi, bila je najavljena vrlo ambicioznim ciljem. U Berlinu se ┼żelio predstaviti novi ekonomski pristup nacionalnim gospodarstvima, a koji ─çe u ve─çoj mjeri u obzir uzimati kompleksnost stvarnog stanja. Predstavljene su mogu─çnosti djelovanja koje bi politika mogla primijeniti, a gotovo se sve temelji na teoriji Johna Maynarda Keynesa po kojoj dr┼żava treba imati ve─çi upliv na gospodarstvo.

Europa štedi do vlastitog istrebljenja
George Soros

George Soros nudi svoja rješenja za krizu eura

Konferenciju je zapo─Źeo osobno George Soros, koji je iskoristio priliku za promid┼żbu vlastite knjige koja je objavljena i na njema─Źkom. Svoju aktualnu misiju ovaj milijarder, koji je svoje bogatstvo stekao burzovnim ┼ípekulacijama, vidi u spa┼íavanju eura. On najve─çu opasnost za euro vidi u Njema─Źkoj saveznoj banci, odnosno kancelarki Angeli Merkel. Njene ideje o politici ┼ítednje odvest ─çe Europu u depresiju sli─Źnu onoj iz 1930, tvrdi Soros. Zapravo, smatra on, europski bi fiskalni aparat, zajedno sa sustavom koji ko─Źi daljnje zadu┼żivanje, trebao biti promijenjen a Njema─Źka bi se trebala usmjeriti na isplate novca zemljama EU-a koje su u krizi.

Stoga ne ─Źudi ┼íto njema─Źka kancelarka Merkel i njen ministar financija Wolfgang Sch├Ąuble nisu prihvatili poziv da sudjeluju na ovoj konferenciji i tako osobno saslu┼íaju primjedbe na svoju politiku. A primjedbe dolaze prije svega iz anglosaksonskog ugla. Sudionici konferencije s kontitentalnog dijela Europe bili su u manjini.

Neomerkantilizmom za rast u “PIIGS”u

Jedan od njih, nekada┼ínji ─Źelnik Njema─Źke banke Norbert Walter ustrajao je na merkantilizmu i obrani njema─Źke politike tgovinskog vi┼íka. Ipak, a to je opisao kao “neomerkantilizam”, ovaj bi vi┼íak trebalo investirati u inozemstvu, posebno u visoko zadu┼żenim europskim zemljama poput Gr─Źke. Zauzvrat bi se te zemlje trebale obvezati da ─çe uz veliku pomo─ç stru─Źnjaka iz inozemstva modernizirati svoju gospodarsku i upravnu strukturu.
Duo Merkel/Sch├Ąuble u povjerljivom razgovoru

Anglosaksonskim ekonomistima se ne svi─Ĺa njihova poliitka – Duo Merkel/Sch├Ąuble

Iz jedne od tzv. PIIGS zemalja (Portugal, Irska, Italija, Gr─Źka i ┼ápanjolska) dolazi i atenski profesor ekonomije Yanis Veroufakis. Sli─Źno kao i Walter on je pozvao na, kako ih je sam nazvao, “produktivne investicije” zemalja EU-a s trgovinskim suficitom u zemlje koje su se na┼íle u krizi. Time bi se stimulirao rast gospodarstva, stvorila radna mjesta a dr┼żavi omogu─çilo da skuplja nove poreze. Sada┼ínja politika ┼ítednje gu┼íi primjerice bilo kakav gospodarski rast. Umjesto da se Gr─Źkoj daju krediti za vra─çanje dugova, njoj bi trebalo dati novac za refinanciranje kreditnih instituta. Veroufakis polazi od toga da od navedenih prezadu┼żenih europskih zemalja, Gr─Źka u svakom slu─Źaju ne─çe nikad biti u stanju vratiti novac koji je du┼żna.

Jedna od posljedica depresije u rubnim europskim zemljama bit ─çe i sve ve─ça polarizacija me─Ĺu stanovni┼ítva zemalja zajmodavaca i stanovnika zadu┼żenih zemalja. U tom je kontekstu na konfereniciji spominjana i dezintegracija EU-a.

Demokratski deficit u krizi EU-a

Isto je tako europskim politi─Źarima vi┼íe puta predbacivano da svojim gra─Ĺanima ne prikazuju dovljno vjerno stanje u kojem je gospodarastvo. Umjeto toga, stalno si novim kreditnim paketima kupuju vrijeme. Alternativa bi zapravo bila ili odlu─Źnije kro─Źiti putem europske federacije, ─Źime bi se prava pojedinih zemalja morala u velikoj mjeri predati u ruke sredi┼ínjih europsklih institucija, a u to bi ulazili i financijski transferi. IIi pak treba ozbiljno ra─Źunati s propa┼í─çu eurozone.

Špekulanti poput Sorosa izgladnjuju svijet

Su┼ía u SAD i Indiji izazvala je izostajanje ┼żetve, a strah od nove krize s namirnicama raste. Kako cijene ne bi jo┼í vi┼íe divljale, nekoliko banaka u Njema─Źkoj obustavilo je burzovne ┼ípekulacije ┼żivotnim namirnicama.

Kada je u Obali Bjelokosti sezona dobra i urod kakaa bogat, njegova cjena je niska jer ga ima dovoljno. Tada ga ┼ípekulanti masovno otkupljuju po toj niskoj cijeni i nadaju se lo┼íoj ┼żetvi sljede─çe godine. Ako su u pravu, cijena kakaa raste i oni ostvaruju veliku zaradu. To se desilo kada je u Obali Bjelokosti izbio gra─Ĺanski rat ÔÇô u svijetu je do┼ílo do nesta┼íice kakaa, glavne sirovine za proizvodnju ─Źokolade i na scenu su stupili ┼ípekulanti.

Banke mijenjaju politiku
Suša pogoduje špekulantima

Suša pogoduje špekulantima

Od velike krize hrane 2008. ┼ípekulanti se nalaze pod poja─Źanom prismotrom kriti─Źara. Iako pravno gledano oni djeluju sasvim legalno, kao i svi trgovci poku┼íavaju po ┼íto ni┼żoj cijeni kupiti neku robu i po ┼íto vi┼íoj ju potom prodati, ┼ípekulacije prehrambenim sirovinama imaju i jednu drugu dimenziju: dizanjem cijene hrane oni poti─Źu pojavu gladi ┼íirom svjeta, jer siroma┼íni sebi vi┼íe ne mogu priu┼ítiti ni osnovne ┼żive┼żne namirnice. To prelazi granice obi─Źnog poslovanja i ulazi u sferu moralnog djelovanja.

Upravo zbog te moralne dimenzije je njema─Źka Commerzbank odlu─Źila obustaviti do daljnjeg ┼ípekulacije cijenama ┼żivotnih namirnica. Ovu odluku je pozdravila nevladina organizacija Foodwatch te istakla da bi i druge banke trebale slijediti njen primer.

Ipak pohvala Commerzbanci ─Źini se da ba┼í i nije ugodna, zbog ─Źega odgovorni nisu bili spremni za razgovor s novinarima Deutsche Wellea. Martin Ricker iz Foodwatcha obja┼ínjava razloge ┼íutnje: ÔÇ×U interesu je banke o─Źito da ne prepla┼íi svoje mu┼íterije, koje i nadalje ┼żele investirati na tom polju. Zato banka tu svoju odluku ne isti─Źa u javnosti. Ali u na┼íem interesu je da navedemo primjere u kojima se banke opra┼ítaju od jedne poslovne oblasti iz preventivnih razloga.ÔÇť U me─Ĺuvremenu ni Dekabank ni Landesbank Baden-W├╝rttenberg vi┼íe ne nude finansijske investicije na bazi osnovnih ┼żivotnih namirnica.

Pri tom je to bio unosan posao. Jer mnogim se investitorima isplati ulaganje novca u namirnice. Potra┼żnja ┼íirom svijeta raste uslijed rasta stanovni┼ítva, a to zna─Źi i rast cijena te ma kraju rast profita. Uz to su za sadnju biljaka koje se koriste za proizvodnju biogoriva potrebne obradive povr┼íine koje onda nedostaju za sadnju biljaka za proizvodnju hrane.

Za hranu 80 posto zarade

Aktuelna su┼ía u SAD i Indiji samo je jo┼í vi┼íe podigla cene. Soja je od lipnja poskupjela za 30 posto, a kukuruz za 50 posto. I u Indiji su zbog slabih monsunskih ki┼ía izostale ┼żetve. A ┼íto je manje ┼żetvi i ┼íto je njihov prinos manji, to su vi┼íe cijene.

Pritom zarada na jednoj strani zna─Źi glad na drugoj. ÔÇ×U najsiroma┼ínijim zemljama svijeta ljudi moraju izdvojiti 80 posto prihoda za hranu. Otuda i najmanji porast cijena vodi ka tome da ljudi sebi ne mogu priu┼ítiti hranuÔÇť, ka┼że Ricker.
15 posto rasta cijena hrane dešava se zbog špekulacija

15 posto rasta cijena hrane dešava se zbog špekulacija

Od 2008., kada je zapo─Źela aktualna kriza hrane, do┼ílo je do nemira u vi┼íe od 30 dr┼żava ┼íirom svijeta zbog pove─çanja cijene hrane. Bankama prebacuje da ┼ípekulacijama jo┼í vi┼íe di┼żu cijene namirnica. Mada me─Ĺu ekonomistima ne postoji jedinstveno mi┼íljenje o tome, u kojoj mjeri ┼ípekulacije utje─Źu na cijenu hrane, nesumnjivo je da taj negativan utjecaj postoji. Po mi┼íljenju Rafeale Schneidera, stru─Źnjaka iz nevladine organizacije Foodwatch ÔÇ×oko 15 posto rasta cijena hrane de┼íava se zbog ┼ípekulacijaÔÇť.
 
izvor: dw.de
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=10691"] PRETHODNI ─îLANAK [/button_icon]

99% vitamina B12 na tr┼żi┼ítu sadr┼żi otrovni CIJANID
STRAVA ZVANA CIJEPLJENJE: Hrvatski crno-bijeli svijet bolesti i cijepljenja

Filed under: Bankarski sustav, NOVAC, VIJESTI IZ SVIJETA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

reklama