Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » Bankarski sustav, NOVAC, VIJESTI IZ SVIJETA » POVIJEST MANIPULACIJE: Dan kada je Soros srušio britansku funtu

POVIJEST MANIPULACIJE: Dan kada je Soros srušio britansku funtu

george-soros-mason špekulant novi svjetski poredakImidž burzovnih špekulanata se kreće između divljenja i prezira. Oni traže slabe točke država te ih napadaju. To načelo je prije dva desetljeća spektakularno primjenio George Soros napadom na britansku Nacionalnu banku.

Georga Sorosa danas jedni u svijetu slave kao propovjednika slobodnog tržišta, dok ga drugi napadaju kao bezobzirnog burzovnog žonglera. On sam sebe vidi kao filantropa koji se zalaže za slobodu na svim razinama društva – kako u ekonomiji tako i u politici. U Hrvatskoj, jednako kao i i čitavoj regiji jugoistočne i istočne Europe, Soros je najpoznatiji kao osnivač Zaklade Otvoreno društvo (Open Society Foundations), koja znatnim financijskim sredstvima pomaže rad brojnih nevladinih organizacija, prije svega onih koje se zalažu za uspostavu slobodnog i demokratskog društva. Što se financijskih sredstava tiče to mu nije problem – ekonomski magazin Forbes procjenjuje bogatstvo ovog 82-godišnjaka na oko 14 milijardi američkih dolara.

Burza u Madridu

Trenutno je pod velikim pritiskom burza u Madridu

Taj novac Sorosu nije pao s neba. On ga je zaradio – burzovnom špekulacijom. Kako mu je to uspjelo? Vratimo se u 1992. godinu. Tada je Europska Unija, mjereno brojem zemalja članica – 12 – bila još mini-unija. Njemačka je upravo politički bila ponovno ujedinjena, što ju je koštalo ogromne sume novca. Njemačko ujedinjenje je tadašnji politički i ekonomski ustroj u Europi poprilično promijenilo, zemlja se ozbiljno zadužila što je dovelo do rasta inflacije. Kako bi spriječila daljnji rast cijena Njemačka savezna banka (Bundesbank) je povećala svoju osnovnu kamatu – iznos kamate za zajmove koje ta banka daje drugim bankama. Time je njemačka marka postala skuplja.

Cijena ujedinjenja Njemačke

To je tada bilo moguće, budući da još nije postojala zajednička valuta euro i nacionalne banke su bile samostalne u svojim odlukama. Ali zemlje Europske Unije su ipak bile usko povezane i u monetarnom smislu i to u okviru Europskog deviznog sustava (EWS). Ključni element tog sustava je bilo stabiliziranje međusobnog tečaja pojedinih valuta unutar jednog unaprijed zadanog okvira.
Špelulant i filantrop - Američki investor i milijarder George Soros

Spekulant i filantrop – Ameriöki investor i milijarder George Soros

Povećanje njemačke osnovne kamate prisililo je međutim i druge zemlje na sličan korak, kako bi spriječile prevelik pad vrijednosti vlastite nacionalne valute. U to vrijeme je prije svih britanska funta bila znatno precijenjena. U to vrijeme je i američki dolar počeo gubiti na vrijednosti, što je pritisak na Europu samo još povećalo.

Krimić u Londonu

Tu slabost sustava je George Soros znao iskoristiti. On je 1930. rođen u Mađarskoj, obitelj je usprkos židovskom porijeklu uspjela preživjeti nacistički režim. Nakon rata se obitelj seli u Veliku Britaniju, gdje Soros završava studij ekonomskih znanosti, a 1956. odlazi u Sjedinjene Američke Države. Soros tamo dolazi s 5000 dolaza u džepu, ali se zahvaljujući uspješnim poslovima na burzi ubrzo pretvara u bogataša. Te 1992. godine on je vidio pod kakvim se pritiskom nalazi britanska vlada, djelomično i zbog vrlo lošeg stanja državne blagajne, te je došao do zaključka da će London ili morati
Sir John Major

1992. je u Velikoj Britaniji na vlasti bila vlada Johna Majora

znatno smanjiti vrijednost funte, ili će morati istupiti iz EWS-a. On je zajedno s nekolicinom drugih investitora prikupio velike količine novca kako bi ciljano oslabio britansku funtu. U tu svrhu je velike količine funti s kojima je raspolagao počeo mijenjati u njemačku marku i francuski franak.

Britanska Nacionalna banka je reagirala i počela je u velikom stilu kupovati funte, kako bi stabiliziala kurs, ali bez uspjeha. Zbog toga je 16. rujna 1992. britanska osnovna kamata povećana s 10 na 12 posto, kako bi se privukli investitori da ulažu u funtu, a samo nekoliko sati kasnije je kamata povećana čak na 15 posto. Ali Soros i drugi spekulanti na tu ponudu nisu pristali i nastavili su čekati. U 19 sati tog dana je britanski ministar financija objavio da zemlja istupa iz sustava EWS-a. Taj dan je u povijest Velike Britanije ušao kao “crna srijeda”. A Soros je u jednom danu zaradio milijardu dolara i postao legendom.

Špekuliranje bez granica

Do svog odlaska u mirovinu prošle godine, dakle kao 81-godišnjak, Soroš je cijelo vrijeme bio aktivan u traženju slabih točaka pojedinih država i u špekuliranju protiv njih. A istovremeno je postao i uzor brojnim “učenicima”.
Burza u New Yorku

Danas se u sekundama pokreću milijarde eura širom svijeta

Pogotovo u vrijeme financijske i dužničke krize njih se često proglašava glavnim krivcima. Političari rado upiru prstom u njih i navode ih kao glavne krivce za lihvarske kamate koje prezadužene države moraju plaćati na financijskom tržištu. Ti političari međutim pritom rado zaboravljaju da nisu špekulanti uzročnici krize, već samo tu krizu koriste za ostvarivanje profita. A zadatak je politike da žonglerima na burzama, koji u sekundi “okreću” milijarde eura, postave jasna pravila igre.

U posljednja dva desetljeća se ukupan obim burzovnih špekulacija umnogostručio – uz pomoć specijalnih financijskih konstrukata je moguće klađenje kako na rastuće tako i na padajuće tečajeve pojedinih valuta, ili cijena sirovina, prehrambenih proizvoda ili državnih obveznica. Jednako kao i prije 20 godina tako ni danas ne postoje dostatni mehanizmi koji bi to spriječili. I tako državama preostaje samo da dovedu u red svoj državni proračun – inače će se na kraju veseliti samo burzovni špekulanti i mešetari.

Anglosaksonska rješenja za eurokrizu

George Soros se obogatio burzovnim mešetarenjima. On smatra da je krizna politka EU-a potpuno pogrešna. Prije svega, politika Njemačke vlade, koja će, smatra on, Europu odvesti u novu depresiju.

Konferencija Instituta za novo ekonomsko razmišljanje (INET) kojeg financiraju George Soros i drugi američki multimilijunaši, bila je najavljena vrlo ambicioznim ciljem. U Berlinu se želio predstaviti novi ekonomski pristup nacionalnim gospodarstvima, a koji će u većoj mjeri u obzir uzimati kompleksnost stvarnog stanja. Predstavljene su mogućnosti djelovanja koje bi politika mogla primijeniti, a gotovo se sve temelji na teoriji Johna Maynarda Keynesa po kojoj država treba imati veći upliv na gospodarstvo.

Europa štedi do vlastitog istrebljenja
George Soros

George Soros nudi svoja rješenja za krizu eura

Konferenciju je započeo osobno George Soros, koji je iskoristio priliku za promidžbu vlastite knjige koja je objavljena i na njemačkom. Svoju aktualnu misiju ovaj milijarder, koji je svoje bogatstvo stekao burzovnim špekulacijama, vidi u spašavanju eura. On najveću opasnost za euro vidi u Njemačkoj saveznoj banci, odnosno kancelarki Angeli Merkel. Njene ideje o politici štednje odvest će Europu u depresiju sličnu onoj iz 1930, tvrdi Soros. Zapravo, smatra on, europski bi fiskalni aparat, zajedno sa sustavom koji koči daljnje zaduživanje, trebao biti promijenjen a Njemačka bi se trebala usmjeriti na isplate novca zemljama EU-a koje su u krizi.

Stoga ne čudi što njemačka kancelarka Merkel i njen ministar financija Wolfgang Schäuble nisu prihvatili poziv da sudjeluju na ovoj konferenciji i tako osobno saslušaju primjedbe na svoju politiku. A primjedbe dolaze prije svega iz anglosaksonskog ugla. Sudionici konferencije s kontitentalnog dijela Europe bili su u manjini.

Neomerkantilizmom za rast u “PIIGS”u

Jedan od njih, nekadašnji čelnik Njemačke banke Norbert Walter ustrajao je na merkantilizmu i obrani njemačke politike tgovinskog viška. Ipak, a to je opisao kao “neomerkantilizam”, ovaj bi višak trebalo investirati u inozemstvu, posebno u visoko zaduženim europskim zemljama poput Grčke. Zauzvrat bi se te zemlje trebale obvezati da će uz veliku pomoć stručnjaka iz inozemstva modernizirati svoju gospodarsku i upravnu strukturu.
Duo Merkel/Schäuble u povjerljivom razgovoru

Anglosaksonskim ekonomistima se ne sviđa njihova poliitka – Duo Merkel/Schäuble

Iz jedne od tzv. PIIGS zemalja (Portugal, Irska, Italija, Grčka i Španjolska) dolazi i atenski profesor ekonomije Yanis Veroufakis. Slično kao i Walter on je pozvao na, kako ih je sam nazvao, “produktivne investicije” zemalja EU-a s trgovinskim suficitom u zemlje koje su se našle u krizi. Time bi se stimulirao rast gospodarstva, stvorila radna mjesta a državi omogućilo da skuplja nove poreze. Sadašnja politika štednje guši primjerice bilo kakav gospodarski rast. Umjesto da se Grčkoj daju krediti za vraćanje dugova, njoj bi trebalo dati novac za refinanciranje kreditnih instituta. Veroufakis polazi od toga da od navedenih prezaduženih europskih zemalja, Grčka u svakom slučaju neće nikad biti u stanju vratiti novac koji je dužna.

Jedna od posljedica depresije u rubnim europskim zemljama bit će i sve veća polarizacija među stanovništva zemalja zajmodavaca i stanovnika zaduženih zemalja. U tom je kontekstu na konfereniciji spominjana i dezintegracija EU-a.

Demokratski deficit u krizi EU-a

Isto je tako europskim političarima više puta predbacivano da svojim građanima ne prikazuju dovljno vjerno stanje u kojem je gospodarastvo. Umjeto toga, stalno si novim kreditnim paketima kupuju vrijeme. Alternativa bi zapravo bila ili odlučnije kročiti putem europske federacije, čime bi se prava pojedinih zemalja morala u velikoj mjeri predati u ruke središnjih europsklih institucija, a u to bi ulazili i financijski transferi. IIi pak treba ozbiljno računati s propašću eurozone.

Špekulanti poput Sorosa izgladnjuju svijet

Suša u SAD i Indiji izazvala je izostajanje žetve, a strah od nove krize s namirnicama raste. Kako cijene ne bi još više divljale, nekoliko banaka u Njemačkoj obustavilo je burzovne špekulacije životnim namirnicama.

Kada je u Obali Bjelokosti sezona dobra i urod kakaa bogat, njegova cjena je niska jer ga ima dovoljno. Tada ga špekulanti masovno otkupljuju po toj niskoj cijeni i nadaju se lošoj žetvi sljedeće godine. Ako su u pravu, cijena kakaa raste i oni ostvaruju veliku zaradu. To se desilo kada je u Obali Bjelokosti izbio građanski rat – u svijetu je došlo do nestašice kakaa, glavne sirovine za proizvodnju čokolade i na scenu su stupili špekulanti.

Banke mijenjaju politiku
Suša pogoduje špekulantima

Suša pogoduje špekulantima

Od velike krize hrane 2008. špekulanti se nalaze pod pojačanom prismotrom kritičara. Iako pravno gledano oni djeluju sasvim legalno, kao i svi trgovci pokušavaju po što nižoj cijeni kupiti neku robu i po što višoj ju potom prodati, špekulacije prehrambenim sirovinama imaju i jednu drugu dimenziju: dizanjem cijene hrane oni potiču pojavu gladi širom svjeta, jer siromašni sebi više ne mogu priuštiti ni osnovne živežne namirnice. To prelazi granice običnog poslovanja i ulazi u sferu moralnog djelovanja.

Upravo zbog te moralne dimenzije je njemačka Commerzbank odlučila obustaviti do daljnjeg špekulacije cijenama životnih namirnica. Ovu odluku je pozdravila nevladina organizacija Foodwatch te istakla da bi i druge banke trebale slijediti njen primer.

Ipak pohvala Commerzbanci čini se da baš i nije ugodna, zbog čega odgovorni nisu bili spremni za razgovor s novinarima Deutsche Wellea. Martin Ricker iz Foodwatcha objašnjava razloge šutnje: „U interesu je banke očito da ne preplaši svoje mušterije, koje i nadalje žele investirati na tom polju. Zato banka tu svoju odluku ne ističa u javnosti. Ali u našem interesu je da navedemo primjere u kojima se banke opraštaju od jedne poslovne oblasti iz preventivnih razloga.“ U međuvremenu ni Dekabank ni Landesbank Baden-Württenberg više ne nude finansijske investicije na bazi osnovnih životnih namirnica.

Pri tom je to bio unosan posao. Jer mnogim se investitorima isplati ulaganje novca u namirnice. Potražnja širom svijeta raste uslijed rasta stanovništva, a to znači i rast cijena te ma kraju rast profita. Uz to su za sadnju biljaka koje se koriste za proizvodnju biogoriva potrebne obradive površine koje onda nedostaju za sadnju biljaka za proizvodnju hrane.

Za hranu 80 posto zarade

Aktuelna suša u SAD i Indiji samo je još više podigla cene. Soja je od lipnja poskupjela za 30 posto, a kukuruz za 50 posto. I u Indiji su zbog slabih monsunskih kiša izostale žetve. A što je manje žetvi i što je njihov prinos manji, to su više cijene.

Pritom zarada na jednoj strani znači glad na drugoj. „U najsiromašnijim zemljama svijeta ljudi moraju izdvojiti 80 posto prihoda za hranu. Otuda i najmanji porast cijena vodi ka tome da ljudi sebi ne mogu priuštiti hranu“, kaže Ricker.
15 posto rasta cijena hrane dešava se zbog špekulacija

15 posto rasta cijena hrane dešava se zbog špekulacija

Od 2008., kada je započela aktualna kriza hrane, došlo je do nemira u više od 30 država širom svijeta zbog povećanja cijene hrane. Bankama prebacuje da špekulacijama još više dižu cijene namirnica. Mada među ekonomistima ne postoji jedinstveno mišljenje o tome, u kojoj mjeri špekulacije utječu na cijenu hrane, nesumnjivo je da taj negativan utjecaj postoji. Po mišljenju Rafeale Schneidera, stručnjaka iz nevladine organizacije Foodwatch „oko 15 posto rasta cijena hrane dešava se zbog špekulacija“.
 
izvor: dw.de
 
 
PRETHODNI ČLANAK

99% vitamina B12 na tržištu sadrži otrovni CIJANID
STRAVA ZVANA CIJEPLJENJE: Hrvatski crno-bijeli svijet bolesti i cijepljenja

Filed under: Bankarski sustav, NOVAC, VIJESTI IZ SVIJETA · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

 
reklama