Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » NOVAC, VIJESTI Hrvatska » Slu─Źaj ‘Oplja─Źkana Hrvatska’ – Pa┼ík Ka─Źinari Protiv Bankarske Mafije

Slu─Źaj ‘Oplja─Źkana Hrvatska’ – Pa┼ík Ka─Źinari Protiv Bankarske Mafije

Pask Kacinari banke hrvatskaJe li slu─Źaj “Pa┼ík Ka─Źinari” iskra koja ─çe U Hrvatskoj zapaliti revoluciju protiv bankarske mafije? Ka─Źinari naime tvrdi da banke gra─Ĺane kamatare novcem ─Źije je porijeklo vi┼íe nego zapanjuju─çe, vjerovali ili ne – novcem kojeg su prethodno ukrale od tih istih gra─Ĺana.

Pa┼ík Ka─Źinarij uspio se probiti i do samog predsjednika ove zemlje – na sastanku ‘zvi┼żda─Źa’ s Ivom Josipovi─çem, iznio je dokaze da Republika Hrvatska nikome ni lipu nije du┼żna. Posljedice plja─Źke Hrvatske tijekom pretvorbe i privatizacije u velikoj mjeri utje─Źu na dana┼ínju financijsku impotenciju zemlje. Nije te┼íko pretpostaviti, cijela ova pri─Źa navodi na to da su Hrvatska narodna banka i Dr┼żavno odvjetni┼ítvo Republike Hrvatske generatori kako ekonomske krize, tako i one moralnog karaktera, no koliko je i kakvih dokaza o kriminalnim aktivnostima bankstera uop─çe mogu─çe prikupiti?

ZABA Mesi─çIna─Źe, plja─Źka svih plja─Źki u kojoj je sudjelovao i on – Marijan Han┼żekovi─ç, tvrdnja je zbog koje je potonji podigao tu┼żbu protiv Pa┼ík Ka─Źinarija. U sudnici u kojoj ─çe na kraju pravdu proglasiti sudac Zorislav Kaleb, kona─Źno ─çemo ugledati rasplet velike bankarske plja─Źke Hrvatske, ili ─çe bankarski lobi plja─Źku nad plja─Źkama uspjeti jo┼í dublje zata┼íkati?

Po Ka─Źinariju, istina je ta da su Marijan Han┼żekovi─ç, Franjo Lukovi─ç i Jak┼ía Barbi─ç dio same vrhu┼íke bankarskog lobija koja umjesto pravne dr┼żave i neovisnog sudstva iz sjene u potaji vlada Lijepom na┼íom. Svoje tuma─Źenje da su rat u biv┼íoj Jugoslaviji namjestili bankari kako bi pokrali narodnu imovinu, te da su Marijan Han┼żekovi─ç, Franjo Lukovi─ç i Jak┼ía Barbi─ç sastavni dio bande kojoj je ta plja─Źka na┼żalost i po┼íla za rukom – Ka─Źinari potkrepljuje brojnim dokumentima.

Jurica ┼Żitko, osniva─Ź organizacije “Inicijativa 9″, jedan je od onih koji se trudi Pa┼íku Ka─Źinariju pru┼żiti ┼íto ve─çu potporu, izme─Ĺu ostalog i pokretanjem prosvjeda. Uvjeren da velika plja─Źka Balkana i Hrvatske nije teorija zavjere ve─ç afera u kojoj za sve ono ┼íto tvrdi da se dogodilo Ka─Źinari ima i pismeni dokaz, Jurica ┼Żitko je izjavio da se ne boji Han┼żekovi─ça te da ─çe i on osobno na sudu ponoviti Pa┼íkove tvrdnje da je taj ─Źovjek u─Źestvovao u plja─Źki nad svim plja─Źkama Hrvatske.

No tko je uop─çe Pa┼ík Ka─Źinari? Op┼íirnije u intervjuu na temu “pretvorba – privatizacija – bankarska mafija” kojeg je taj zagreba─Źki zlatar dao za medij Dnevno.hr.

 

Va┼ía tvrdnja da Hrvatska nikome ne duguje ni kune, ve─ç da je lopovi kamatare ukradenim novcem, izazvala je dosta pozornosti. Mo┼żete li tu tezu pojasniti?

Ve─ç jedanaest godina istra┼żujem na─Źin na koji su ‘privatizirane’ hrvatske banke i hrvatska poduze─ça. Za to vrijeme prikupio sam cjelovitu dokumentaciju iz koje se vidi da je Hrvatska doista pokradena za oko 47, 5 milijardi eura koliko otprilike iznosi hrvatski dug, ┼íto zna─Źi da Hrvatska nikome ne duguje ni┼íta. Hrvatska se po─Źela plja─Źkati jo┼í 1976. godine, kada su pojedinci osnovali banke u inozemstvu kako bi tamo, umjesto u Narodnu banku Jugoslavije, mogli pohranjivati devize. Zagreba─Źka banka tada je tako─Ĺer osnovala k─çeri banke (LHB International Handelsbank AG Frankfurt; Banque Franco Yugoslavie, Paris; Adria Bank AG, Wien; Anglo Yugoslav Ltd., London; The Development Bank of Zambia, Lusaka) izvan Hrvatske, uz pomo─ç kojih su kasnije pokrali Zagreba─Źku banku i poduze─ça koja su osnovala tu banku. Nakon ┼íto su ovladali Zagreba─Źkom bankom protuzakonito su izmijenili vlasni─Źku strukturu brisanjem iz knjige dioni─Źara dionice pravih vlasnika banke, i to njih preko tisu─çu i dvije stotine. Ljudi koji su nezakonito preuzeli Zagreba─Źku banku oplja─Źkali su i Grad Zagreb. Ta plja─Źka jo┼í traje. Sada kradu dokumente kako bi sakrili trag plja─Źke. Posjedujem dokumentaciju o tome. Pokraden je i spis koji je dr┼żala Ninoslava Zekovi─ç, koja je zadu┼żena za imovinu Grada Zagreba. Pred Gradskim uredom za imovinsko-pravne poslove sam pokrenuo postupak ukazav┼íi na ─Źinjenice da je Grad Zagreb temeljni osniva─Ź Zagreba─Źke banke, jer je osniva─Ź Gradske ┼átedionice od 1914. god., pa samim tim Gradu pripadaju dionice ZABE. To je prijavljeno i DORH-u, no oni ┼íute. Kaznenu prijavu protiv tada ─Źelnih ljudi ZABE Ive Han┼żekovi─ç ÔÇô ┼Żivkovi─ç, Marijana Han┼żekovi─ça, Jak┼íe Barbi─ça, Franje Lukovi─ça i drugih podnio sam 6. svibnja 2008. zbog zlouporabe polo┼żaja i ovlasti. Ta prijava od tada stoji u USKOK-u, a ista niti je odba─Źena niti se po njoj radi, ┼íto je dokaz da je za┼ítitnik sveukupnog kriminala u Hrvatskoj upravo Mladen Baji─ç, zajedno s Dinkom Cvitanom.

Govorite li o slu─Źaju u kojem je sud presudio da je Zagreba─Źka banka u vlasni┼ítvu dr┼żave Hrvatske, da bi se DORH, suprotno svakoj logici i zdravom razumu, kasnije ┼żalio na tu presudu?

To─Źno. Pri─Źamo, dakle, o dr┼żavi koja ─çe u─çi u EU, a u kojoj se doga─Ĺaju ovakvi skandali. Primjerice sutkinja Op─çinskog gra─Ĺanskog suda u Zagrebu Amira Had┼żi─ç presudila je da je Republika Hrvatska suvlasnik ZABE, a sve na osnovu dokumentacije koju je imala u spisu. Me─Ĺutim DORH protivno svojoj osnovnoj zada─çi da zastupa interese Republike Hrvatske, protiv spomenute presude ula┼że ┼żalbu i time ┼íteti nacionalnim i dr┼żavnim interesima Republike Hrvatske, a ┼íto je dokaz da Hrvatskom ne vlada pravna dr┼żava i neovisnost sudstva, ve─ç bankarski lobi na ─Źelu kojeg su Franjo Lukovi─ç, Marijan Han┼żekovi─ç, Jak┼ía Barbi─ç i ljudi koji su pokrali 1300 poduze─ça koja su bila osniva─Źi Zagreba─Źke banke, no kojima su dionice ukradene. Kako? Oni su bili ─Źelni ljudi u tim poduze─çima i oni su prikrili dionice. Zato govorim da se Hrvatska kamatari novcem koji je ukraden i koji se sada nalazi u Deutsche trust bank u Albanian street u New Yorku. Ta je banka kupovala dionice Zagreba─Źke banke za nekoga odavde, a sve to imam dokumentirano.

Tko sprje─Źava raspetljavanje tog slu─Źaja?

Kada se netko u Hrvatskoj po─Źne raspitivati o tome, onda se pojavljuje Franjo Lukovi─ç, predsjednik Uprave Zagreba─Źke banke, s najavom da ─çe kupiti dr┼żavne obveznice koje se prodaju po enormnoj cijeni. Na taj na─Źin on kontrolira i dr┼żi u ┼íaci hrvatsku dr┼żavu. Imam ovdje potpise ljudi koji su tra┼żili ra┼í─Źi┼í─çavanje te situacije. To je Stjepan Mesi─ç koji je to ─Źinio kontinuirano od 2002. godine, to je Luka Bebi─ç, a to je i Ivo Sanader. On je nastradao upravo zato jer je tra┼żio da se ispita kriminal u Zagreba─Źkoj banci i zato se tako zamjerio Franji Lukovi─çu i ljudima koji su oplja─Źkali Hrvatsku. Ne ka┼żem da Sanader nema u─Źe┼í─ça u plja─Źki, jer to nisam istra┼żivao. No dokumenti koje posjedujem potvr─Ĺuju da je u dva navrata 2004. godine poslao DORH-u i na druge adrese zahtjev da se ispitaju nezakonitosti u Zagreba─Źkoj banci i da se pokrenu kazneni postupci protiv pojedinih djelatnika ZABE, no nitko nije reagirao. Sanader je zbog toga postao smetnja.

Zašto hrvatska javnost o tome vrlo malo zna?

Bankari su zakupili medijske prostore, pa su gra─Ĺani koji pla─çaju RTV pretplatu osu─Ĺeni na ono ┼íto im se servira. A servira im se ZABA devedeset sekundi. Zagreba─Źka banka je zakupila medijski prostor, vjerojatno uz pomo─ç odvjetnika Han┼żekovi─ça koji ujedno nad tisu─çama gra─Ĺana pokre─çe ovrhe radi nepla─çanja HRT pretplate. Zbog te silne nepravde hrvatski gra─Ĺani ne mogu ─Źuti istinu na javnoj televizi koja se ti─Źe ZABE i kriminalnih radnji unutar bankarskog lobija. Ovdje ┼żivim od 1959. godine pa sve to shva─çam i vidim jer gledam s druge pozicije – pomalo sa strane. Hrvatskom je gra─Ĺaninu najte┼że jer se po─Źeo razo─Źaravati u naciju i u domoljublje. Kada bude progledao, bojim se da ─çe biti kasno, jer ja i meni sli─Źni ne mogu doprijeti do medijskog prostora na HRT-u.

Koliko dugo ve─ç upozoravate na mutne radnje oko privatizacije Zagreba─Źke i ostalih banaka?

Jedanaest godina to istra┼żujem, a prvi je o tome pisao Gordan Mali─ç u Globusu, no on je tada bio sprije─Źen da napi┼íe objektivan tekst. U to vrijeme bio sam u Italiji i predavao papire u Unicreditu. Zagreba─Źka banka nije u vlasni┼ítvu Unicredita. Jer da jest, onda bi Unicredito dao garanciju za ZABU da podupre gradnju autoceste u Crnoj Gori. S obzirom da nisu mogli dati tu garanciju te da Jadranka Kosor tako─Ĺer nije pristala dati garanciju, propao je posao od tri milijarde, a ┼íto nitko u medijima do danas ne problematizira.

Je li mogu─çe danas poni┼ítiti pretvorbu i privatizaciju Zagreba─Źke banke kao i 95 posto protuzakonito privatiziranih hrvatskih tvrtki? Kako bi se to moglo u─Źiniti?

Naravno da je mogu─çe, ali uz odgovornu i savjesnu vlast i vladavinu prava, koja ne─çe ┼ítititi bankarski lobi i voditi se ciljevima interesnih skupina. Va┼żno je otvoriti medije jer medijski prostor ne smije biti blokiran zbog istine i ljudi koji ┼żele ovom dru┼ítvu dobro.

Za┼íto glavni dr┼żavni odvjetnik, prema va┼íem mi┼íljenju, ┼ítiti pretvorbenu plja─Źku? Ima li i on svoje prste u tome?

Mladen Baji─ç ima sve poluge kojima mo┼że razrije┼íiti kriminal, a ja i drugi koji imamo dokumentaciju i ┼żelimo pripomo─çi smo marginalizirani. U vi┼íe navrata osobno sam i preko odvjetnika podnosio prijave Dr┼żavnom odvjetni┼ítvu, no na ┼żalost po njima nije postupano. Na Op─çinskom dr┼żavnom odvjetni┼ítvu u Zagrebu, u predmetu K-DO-2303/04 koji je adaktiran jo┼í 8. lipnja 2004. godine, u njega i nadalje ula┼żu sve novopristigle kaznene prijave u vezi sa Zagreba─Źkom bankom d. d., te se ne donose nikakve dr┼żavnoodvjetni─Źke odluke koje je to tijelo du┼żno donijeti, ve─ç se po predmetima ne radi ni┼íta.

Kaznena prijava protiv Franje Lukovi─ça, Jak┼íe Barbi─ça, Ive Han┼żekovi─ç ÔÇô ┼Żivkovi─ç, Igora Tep┼íi─ça i drugih zbog vi┼íe kaznenih djela podnesena je 6. svibnja 2008. godine, a zavedena je u USKOKÔÇôovom predmetu pod poslovnim brojem UKR-759/08, da bi iz potpuno nepoznatih razloga 15. svibnja 2008. predmet bio ustupljen ┼Żupanijskom dr┼żavnom odvjetni┼ítvu u Osijeku pod poslovnim brojem KR-DO- 326/08, a u kojem do danas nije ni┼íta u─Źinjeno usprkos mnogobrojnim po┼żurnicama i tra┼żenjima. Op─çinsko dr┼żavno odvjetni┼ítvo u Zagrebu, u predmetu KR-DO- 909/09, povodom prijave da je prona─Ĺena neuknji┼żena imovina Republike Hrvatske, odnosno da je protupravno prisvojena imovina Republike Hrvatske u kapital Zagreba─Źke banke d.d. prilikom uskla─Ĺivanja banke iz dru┼ítvenog vlasni┼ítva u dioni─Źko dru┼ítvo, do danas nije u─Źinjeno ni┼íta! Sami onda zaklju─Źite kakva je uloga Baji─ça u svemu tome! Moram ovdje istaknuti da sam njemu osobno dostavljao po┼żurnice i molbe da se po tim predmetima radi, no on o─Źito ne misli da su ti predmeti va┼żni ili iz nekih drugih pobuda ni┼íta ne ─Źini.

Zbog ─Źega Baji─ça onda podr┼żavaju ba┼í sve politi─Źke opcije?

Zato ┼íto on podr┼żava sve opcije i ┼ítiti ih, jer je o─Źito osoba koja se ne ┼żeli uhvatiti u ko┼ítac sa spornim situacijama. ─îini mi se da jedino Ranko Ostoji─ç ide na sve opcije i treba ga pustiti da radi. Policija je tra┼żila od Dr┼żavnog odvjetni┼ítva da im odobri da idu istra┼żivati prona─Ĺenu imovinu Zagreba─Źke banke, no DORH nije dao suglasnost. Ni┼íta se ne mo┼że raditi bez suglasnosti Mladena Baji─ça. Nakon svega, pitam se ┼ítiti li ga bankarski lobi.

Štiti li bankarski lobi i Ivu Josipovića?

Njega ne ┼ítiti jer im je on glavna smetnja. Josipovi─ç je inicirao dono┼íenje promjena Ustava koje ne idu na ruku bankarskom lobiju. Donio je Zakon o nezastarijevanju kaznenih djela iz pretvorbe i privatizacije te o oduzimanju nezakonito ste─Źene imovine. Zbog toga je postao smetnja tom lobiju. Prisjetit ─çu vas na televizijsku emisiju u kojoj su se o┼ítro sukobili Josipovi─ç i Han┼żekovi─ç, a u kojoj je na vidjelo iza┼ílo da upravo Josipovi─ç ┼żeli problematizirati krupni kriminal i nezastarijevanje istog, dok se Han┼żekovi─ç tome o┼ítro protivio.

Kakva je u svemu tome uloga guvernera Rohatinskog?

Mislim da je pod sna┼żnim utjecajem bankarskog lobija koji vlada Hrvatskom te da je Hrvatsku narodnu banku pretvorio u instituciju koja ne izvr┼íava svoje zakonske ovlasti. To govorim zato jer o tome posjedujem dokumente, a ti─Źu se upravo HNB-a koji nije izvr┼íio nadzor nad Zagreba─Źkom bankom iako je to od njega tra┼żeno. Kad su po─Źetkom devedesetih tiskani prvi hrvatski dinari, nisu dovezeni i deponirani u Hrvatsku narodnu banku, ve─ç u Zagreba─Źku banku. Hrvatska narodna banka nije se ni razdu┼żila kod Jugoslavije s jugo dinarima, zbog ─Źega nije te┼íko zaklju─Źiti da je bankarski lobi Jugoslavije, odnosno jugo-tehno menad┼żerski sloj, zajedno s hrvatskim tehno menad┼żerima itekako umije┼ían u brojne kriminalne radnje.

Tvrdite da su rat izazvali bankari i tehnokrati kako bi mogli oplja─Źkati biv┼íu dru┼ítvenu imovinu. Mo┼żete li tu tvrdnju rastuma─Źiti?

Poznato je da je Tito htio napraviti radni─Źko dioni─Źarstvo, no to nije svidjelo Rusima, zbog ─Źega je napravio kompromis pa je dao tvornice radnicima. A to ┼íto oni nisu znali to iskoristiti, ve─ç su usmjereni u nacionalizam, drugo je pitanje. Ciljano usmjeravanje na nacionalizam po─Źelo je jo┼í 1981. godine. Velik natalitet Albanaca smetao je nekom i netko je to iskoristio kao povod za dogovoreni rat iza kojeg se dogodila plja─Źka dru┼ítvenog bogatstva o kojoj govorim. Ni mnogi Albanci nisu svjesni da i me─Ĺu njima ima u─Źesnika u ovoj dogovorenoj plja─Źki. Do danas nisu ra┼í─Źi┼í─çeni svi ra─Źuni. Jugobanka je nestala u ─Źitavoj Jugoslaviji i van Europe postoji samo jedno njezino sjedi┼íte koje se nalazi u New Yorku, gdje je prema procjenama skriveno ─Źetiri milijarde dolara. Rat su, dakle, izazvale tehnomenad┼żerske strukture. Jer nije jednako voditi politiku ili biti navo─Ĺen da vodi┼í takvu politiku. ┼Żalosno je da su ljudi koji su krvarili i patili danas oplja─Źkani i obespravljeni.

┼áto ste vi sve, u kratkim crtama, prona┼íli istra┼żuju─çi kriminal oko Zagreba─Źke banke?

Otkrio sam da hrvatske banke nisu unijele svoje nekretnine u osniva─Źki kapital i prikazale to da ne bi uvukli dr┼żavu u vlasni─Źku strukturu. To je najva┼żnije otkri─çe, a mislim da su to napravile sve banke u Jugoslaviji. Drugo, kad su uskla─Ĺivali banke, nisu unijeli dopunu osniva─Źkog kapitala koju su trebali prijaviti Trgova─Źkom sudu. U Hrvatskoj je osim Zagreba─Źke banke na taj na─Źin pokradena i Pliva, T-mobile, Tvornice duhana, jer su oni sjedili u povezanim dru┼ítvima. Zagreba─Źka banka, osim toga, ima vlasni┼ítvo nad zgradama i stanovima koji su imali hipoteke od Gradske ┼ítedionice do 1958. godine, ali je Sabor 2008. godine donio odluku da sve to ne postoji i da se bri┼íe…

Kakav je konkretno vaš interes oko ZABE?

Dioni─Źar sam kojemu nisu dali pripadaju─çe dionice ve─ç su ih uni┼ítili, a ja sam im u┼íao u trag kroz cjelovitu dokumentaciju koju posjedujem i koja je dokaz da mi duguju preko stotinu milijuna eura. Pitanje nalaznine tih dionica se ti─Źe i Srbije i Kosova, no najvi┼íe Hrvatske i Grada Zagreba. Hrvatska s tom nalazninom i procesuiranjem te nalaznine dolazi do situacije da vi┼íe nije du┼żna nikome ni┼íta! Ali Hrvatska se jo┼í krade. To vam je kao kad netko provali u ogroman prostor pa mu treba dugo vremena da sve ukrade. Plijen se jo┼í uvijek iznosi van.

Hoćete li ostati aktivni u politici te kako objašnjavate slab rezultat Saveza za promjene na proteklim izborima?

Marinko Filipovi─ç, koji poznaje Ivana Pernara, zamolio me da se uklju─Źim u Savez za promjene. U posljednja tri tjedna kampanje uklju─Źio sam se ispred nacionalnih manjina. Na moju odluku utjecalo je i to ┼íto je u Italiji pao Berlusconi, koji je bio vanjski ─Źep koji nije dozvoljavao ra┼í─Źi┼í─çavanje kriminala oko Zagreba─Źke banke, dok je unutarnji ─Źep svo vrijeme Mladen Baji─ç. Kad ga hrvatski narod smijeni, kriminal ─çe se mo─çi istra┼żiti i tada ─çe se vidjeti da Hrvatska nikome ni┼íta ne duguje. Spreman sam odgovarati ako mi netko doka┼że suprotno. Podastrijet ─çu dokumente koji to dokazuju. Kroz politiku ─çu poku┼íati iznjedriti ove interese.

Za┼íto vas, Ivana Pernara, Sulejmana Tabakovi─ça, profesora Slavka Kuli─ça, kao i sve ostale koji govore o pogre┼ínoj monetarnoj politici i velikoj bankarskoj plja─Źki, mediji ba┼í i ne vole?

Bankarski lobi kontrolira medije jer se boji revolta i bunta naroda. Zato svaku od spomenutih osoba pokušavaju u javnosti diskreditirati i prema svakom destruktivno djeluju. Prema Pernaru su nastupili vrlo agresivno. Meni ne mogu ništa jer sa 62 godine i s iskustvom koje imam u trgovini, bankarstvu i ekonomiji, ne nasjedam na provokacije i ne obazirem se na diskreditacije.

Je li moguće bez podrške medija preokrenuti stvari u Hrvatskoj?

Nije mogu─çe jer su sindikati kao i braniteljske udruge razjedinjeni. Spremam se, stoga, nazvati Ninoslava Pavi─ça, vlasnika Europa press holdinga i pitati ga ho─çe li otvarati prave teme, a pritom mislim ho─çe li otvoriti prostor u kojem ─çe se ─Źuti i druga strana koja ─çe prozvati kriminal i kriminalce.

Je li opasno govoriti to što vi govorite, odnosno upirati prstom u ljude u koje vi upirete?

Naravno da je opasno. Ali govoriti istinu ili ogovarati nekoga nije jedno te isto. Vjernik sam (rimokatolik) i radi istine sam spreman i umrijeti. No, za one koji bi eventualno naru─Źili moju likvidaciju, takav rasplet ne bi bio dobar. Zna se tko bi imao prste u tome…

Na ┼íto ste mislili kada ste rekli da postoji spisak onih koji trebaju ‘oti─çi’ ako vi ‘odete’?

Ne─çe valjda morati ‘oti─çi’ ovaj ┼íto ─Źisti ulicu, ako ja ‘odem’. Znam tko stoji iza svega i tko je imao prste u kra─Ĺi koju ┼żelim rasvijetliti jer je svatko ostavio svoj otisak u tome. Odvjetnik Marijan Han┼żekovi─ç je ostavio otisak, njegova biv┼ía supruga Iva Han┼żekovi─ç ÔÇô ┼Żivkovi─ç je ostavila otisak, akademik Jak┼ía Barbi─ç je ostavio otisak, Franjo Lukovi─ç tako─Ĺer. Nisam napao Crkvu ni Hrvatsku, ve─ç ljude koji su ukrali. Da sam Hrvat i s ovakvom glavom i sa svojim stavom, to bih rije┼íio u roku od dva tjedna. Onda ne bih bio etiketiran. Za sve ┼íto govorim imam argumente i pisane dokumente. Ako ka┼żem da je Sanader tra┼żio da se ra┼í─Źisti pitanje Zagreba─Źke banke, onda zna─Źi da imam argumente za tu tvrdnju. Je li on igrao dvostruku igru, to ne znam, ali znam da se drugi put sukobio s Lukovi─çem kada ga je tijekom 2008. godine pozvao da smanji kamatu te kada je zaprijetio da ─çe u suprotnom u Zagreba─Źku banku poslati inspekciju. Imam razloga vjerovati da ga je to stajalo politi─Źke karijere. Uvjeren sam da je progon protiv njega inicirao bankarski lobi. Nije isto je li netko ukrao deset milijuna ili 47 milijardi. Pitam vas, stoga, ┼íto je tu ve─çi problem i koga bi prvo trebalo istra┼żiti?

Tko stoji iza vas, odnosno tko vas podupire i ┼ítiti, kada se usu─Ĺujete ovakve stvari javno govoriti?

┼átiti me najprije Bog, a ima i drugih koji me ┼ítite. Bilo bi suludo kada bih javno rekao tko me sve ┼ítiti. Za mene se zna da nisam lopov niti prevarant, da sam poduzetnik i obrtnik od 1972. godine, da imam 62 godine, da sam tvrdoglav i da se ne bojim re─çi istinu. Ali kad ne┼íto pri─Źam, uvijek za to imam argumente. Svjestan sam da ─Źinjenice koje iznosim otvaraju mnoge probleme. No Hrvatska se mora suo─Źiti s istinom, a ova istina ─çe mnoge zaboljeti.
 

 
izvor:cromalternativemoney.org
 
povezani ─Źlanci: Lukovi─ç i ZABA na tajne ra─Źune prebacili milijarde maraka stare devizne ┼ítednje
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=9579"] PRETHODNI ─îLANAK [/button_icon]

Posljedice izbora u Gr─Źkoj za EU ?! Izbori u Gr─Źkoj ni┼íta nisu rije┼íili, pred Europom ozbiljni problem
Završna medijska igra kriminalnog bankarskog kartela: 100% digitalni Monetarni Sustav

Filed under: NOVAC, VIJESTI Hrvatska · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

reklama