Articles Comments

Novi Svjetski Poredak » Bankarski sustav, NOVAC, VIJESTI Hrvatska » Lukovi─ç i ZABA na tajne ra─Źune prebacili milijarde maraka stare devizne ┼ítednje

Lukovi─ç i ZABA na tajne ra─Źune prebacili milijarde maraka stare devizne ┼ítednje

Misterij ÔÇ×nestankaÔÇť stare devizne ┼ítednje sa ra─Źuna gra─Ĺana kod poslovnih banaka u Hrvatskoj nikada nije do kraja razrije┼íena. Vlasti su jednostavno godinama tvrdile kako je novac iz hrvatskih banaka “oplja─Źkala centralna banka u BeograduÔÇť i kako ta sredstva nije mogu─çe vratiti.

Dvadeset godina kasnije, tajni dokumenti Zagreba─Źke banke, kao i brojni drugi dokazi, nedvojbeno dokazuju kako najve─çi dio novca od tzv. ÔÇ×stare devizne ┼ítednjeÔÇť nikada nije stigao u tada┼ínju Narodnu banku Jugoslavije u Beogradu. Ekskluzivno otkrivamo gdje je Franjo Lukovi─ç prebacio novac sa ra─Źuna gra─Ĺana, poznat kao ÔÇ×stara devizna ┼ítednjaÔÇť. Prvi put objavljujemo popis banaka i financijskih institucija kod kojih su otvoreni tajni ra─Źuni na koje je u tajnosti prebacivan novac stare devizne ┼ítednje.

Od 1990. do 1992. godine poslovne banke u Hrvatskoj, posebno Zagreba─Źka banka d.d. Zagreb, taj su novac transferirale na vlastite tajne ra─Źune u inozemstvu, gdje je novcem nastavila upravljati Uprava same Zagreba─Źke banke. Razlika je bila ta da su nakon prebacivanja stare devizne ┼ítednje gra─Ĺana u inozemstvo, ─Źelni ljudi banaka mogli tako oplja─Źkanim novcem upravljati kao vlastitim ili novcem svojih banaka, bez ikakve daljnje suglasnosti gra─Ĺana. Slu┼żbena verzija za oplja─Źkane gra─Ĺane bila je: ÔÇ×Novac smo poslali u Beograd i tamo se va┼íoj deviznoj ┼ítednji gubi svaki tragÔÇť. Strogo povjerljiva dokumentacija Zagreba─Źke banke, skrivana od o─Źiju javnosti gotovo dvadesetak godina, ipak, dokazuje: Franjo Lukovi─ç sa suradnicima odgovoran je za plja─Źku 2,1 milijardu njema─Źkih maraka stare devizne ┼ítednje.

S jedne strane, na taj su na─Źin o┼íte─çeni gra─Ĺani, ─Źiji je novac zavr┼íio na privatnim tajnim ra─Źunima pod kontrolom bankarske elite, dok je s druge strane time o┼íte─çena sama dr┼żava, koja je zbog takve plja─Źke stare devizne ┼ítednje bila prisiljena na zadu┼żivanje kod tih istih poslovnih banaka koje su i oplja─Źkale novac gra─Ĺana. Za Upravu ZABE bio je to dvostruko koristan posao. Na tajnim ra─Źunima u inozemnim bankama polo┼żila je gotovo 2,1 milijardu tada┼ínjih njema─Źkih maraka, dok je s druge strane postala i jedan od najve─çih kreditora i vjerovnika dr┼żave, ─Źime je Uprava ZABE na ─Źelu s Franjom Lukovi─çem do┼íla u poziciju da u svakom trenutku dr┼żi u ┼íaci bilo koju vlast, i da mo┼że ucjenjivati dr┼żavu. Klasi─Źan primjer ratnoprofiterske poslovne operacije.

Tajni dokumenti same Zagreba─Źke banke dokazuju trag ovog novca. Godine 1991. Zagreba─Źka banka imala je registriranu ÔÇ×staru deviznu ┼ítednjuÔÇť u ukupnom iznosu od 801 milijardu 594 milijuna tada┼ínjih hrvatskih dinara. Taj novac nikada nije upla─çen Narodnoj banci Jugoslavije, nego je u tajnim financijskim operacijama Franje Lukovi─ça i njegovih suradnika preba─Źen na tajne, skrbni─Źke ra─Źune u inozemstvo. Oplja─Źkani novac Franjo Lukovi─ç pretvorio je u vlastiti i profit svojih suradnika, dok je istovremeno za taj iznos zadu┼żena Republika Hrvatska, odnosno Dr┼żavni prora─Źun, jer je oplja─Źkana stara devizna ┼ítednja odlukom Vlade pretvorena u javni dug Republike Hrvatske.

novac njema─Źka markaU tajnom dokumentu Zagreba─Źke banke detaljno se opisuje tehnologija zadu┼żivanja dr┼żave za oplja─Źkani novac stare devizne ┼ítednje.

ÔÇ×Iznosi koje Republika Hrvatska duguje temeljem deponirane devizne ┼ítednje gra─Ĺana predstavljaju iznos koji Banci duguje biv┼ía Narodna banka Jugoslavije, te koji je Uredbom od 17. prosinca 1991. pretvoren u javni dug Republike Hrvatske.

Istodobno, Uredbom su zamrznuti svi depoziti gra─Ĺana u stranoj valuti koje su hrvatski dr┼żavljani deponirali kod hrvatskih banaka prije 27. travnja 1991.

Gra─Ĺanima stoje na raspolo┼żbi dvije opcije za kona─Źnu realizaciju njihovih potra┼żivanja. Prva opcija predvi─Ĺa prihva─çanje 13 godi┼ínje oro─Źenog depozita, uz kamatnu stopu od 5% godi┼ínje, koji se vra─ça u 20 polugodi┼ínjih rata po─Źev┼íi od 30. lipnja 1995., ukoliko se kamata ispla─çuje u stranoj valuti, odnosno po─Źev od 30. lipnja 1992. ako se kamata ispla─çuje u HRD. Dr┼żava je preuzela prema Banci obvezu vra─çanja iznosa koji odgovara njenim obvezama prema takvim deponentima.

Druga opcija predvi─Ĺa zamjenu depozita na transferabilne obveznice izdane od Republike Hrvatske. Ove obveznice njihovi imaoci mogu zamijeniti za nekretnine ili dionice u privatiziranim poduze─çima. Imaoci obveznica koji ne ┼żele ostvariti svoja prava kroz stjecanje nekretnina ili dionica u privatiziranim poduze─çima, imaju pravo zadr┼żati obvezniceÔÇť.

Tajno izvje┼í─çe Franje Lukovi─ça iz 1992. godine otkriva podatke o iznosima transferirane stare devizne ┼ítednje sa tajnih ra─Źuna u Zagreba─Źkoj banci u financijske operacije u inozemstvu, to─Źnije na tajne, skrbni─Źke ra─Źune u inozemstvo.

ÔÇ×Ukupna devizna sredstva gra─Ĺana polo┼żena na ra─Źune Zagreba─Źke banke d.d. iznose na dan 31.12.1992. godine 1.243.034 tisu─ça DEM (milijardu 243 milijuna 34 tisu─çe njema─Źkih maraka).

Stara devizna ┼ítednja Zagreba─Źke banke iznosi 889.617 tisu─ça DEM (889 milijuna 617 tisu─ça njema─Źkih maraka), a drugih banaka 222.236 tisu─ça DEMÔÇť.

Osnovno pitanje je, ako Franjo Lukovi─ç novac od strane devizne ┼ítednje nije prebacio na ra─Źun Narodne banke Jugoslavije u Beogradu, gdje je novac zavr┼íio sa deviznih ra─Źuna u Zagreba─Źkoj banci?

Odgovor na ovo pitanje krije se u tajnom dokumentu Uprave Zagreba─Źke banke iz 1992. godine.

kasica prasicaIz sadr┼żaja tog dokumenta razvidno je kako su devizna sredstva gra─Ĺana preba─Źena sa ra─Źuna u Zagreba─Źkoj banci u Adria Bank AG u Be─Źu (gdje je stara devizna ┼ítednja oplja─Źkana iz ZABE pretvarana u vlasni┼ítvo nad dionicama te banke u visini od 21 % ukupnog vlasni┼ítva); LHB Internationale Handelsbank AG u Frankfurtu (gdje je oplja─Źkana stara devizna ┼ítednja iz ZABE pretvorena u vlasni┼ítvo nad dionicama te banke u visini od 5 % ukupnog vlasni┼ítva); Anglo Yugoslav Bank Ltd. u Londonu (gdje je oplja─Źkana stara devizna ┼ítednja iz ZABE pretvorena u vlasni┼ítvo nad dionicama te banke u visini od 5 % ukupnog vlasni┼ítva); Banque Franco Yougoslave SA u Parizu (gdje je oplja─Źkana stara devizna ┼ítednja iz ZABE pretvorena u vlasni┼ítvo nad dionicama te banke u visini od 6 % ukupnog vlasni┼ítva).

Trag ovako oplja─Źkane stare devizne ┼ítednje prikriven je fitkivnim vra─çanjem dugova kod inozemnih banaka, kao vra─çanje obveza biv┼íe SFRJ. Naime, Uprava Zagreba─Źke banke, to─Źnije Franjo Lukovi─ç dogovorili su u tajnosti preko Milo┼íevi─çevih ljudi u Narodnoj banci Jugoslavije (a Franjo Lukovi─ç i Slobodan Milo┼íevi─ç zajedno su radili u Jugobanci) takav financijski aran┼żman prema kojem Zagreba─Źka banka nije morala uplatiti devizna sredstva na ra─Źun Narodne banke Jugoslavije u Beogradu. Fitkivno je dogovoreno da ─çe Zagreba─Źka banka podmiriti obveze SFRJ kod stranih banaka.

U stvarnosti, preko tih stranih banaka, pod la┼żnim opravdanjem pla─çanja obveza Narodne banke Jugoslavije, Uprava Zagreba─Źke banke izvla─Źila je novac od stare devizne ┼ítednje u inozemstvo.

Uprava Zagreba─Źke banke, to─Źnije Franjo Lukovi─ç dogovorili su u tajnosti preko Milo┼íevi─çevih ljudi u Narodnoj banci Jugoslavije – Franjo Lukovi─ç i Slobodan Milo┼íevi─ç zajedno su radili u Jugobanci).

 

Novac je prebacivan prvotno na tajne ra─Źune kod banaka:

  1. Berliner Handels und Frankfurter Bank Frankfurt na Maini;
  2. Bayerische Vereinsbank AG, Muenchen; DG Bank u Njema─Źkoj;
  3. Kreditanstalt Fuer Wiederaufbau, Frankfurt na Maini;
  4. Union Bank of Switzerland, Zurich; Swiss Bank Coporation Zueirch;
  5. Credit Suisse, Zueirch; Nordbanken, Stockholm, Švedska.

 

Sa tajnih ra─Źuna u ovim bankama novac je prema nalogu Franje Lukovi─ça prebacivan na tajne ra─Źune kod ranije nabrojenih banaka u svijetu.

Vladine odluke kojima je oplja─Źkana stara devizna ┼ítednja hrvatskih gra─Ĺana, progla┼íena javnim dugom Republike Hrvatske, predstavlja zapravo legalizaciju plja─Źke novca hrvatskih ┼ítedi┼ía koju je po─Źetkom 1990.-ih godina provela bankarska elita, kako bi se ÔÇ×do─ŹepalaÔÇť gotovinskog kapitala, s kojim su kasnije sredinom 1990.-ih godina mogli planirati i projektirati svoje financijske i ekonomske operacije u Hrvatskoj. Bio je to ÔÇ×po─Źetni kapitalÔÇť, kojim je hrvatska bankarska elita stabilizirala svoj polo┼żaj u hrvatskom dru┼ítvu na po─Źetku tranzicijskih procesa, i ┼íto je jo┼í va┼żnije, u krizno, ratno vrijeme obrane Republike Hrvatske od oru┼żane agresije.

Vlada Franje Greguri─ça najdogovornija je za legalizaciju ove nevjerojatne plja─Źke, ali je potrebno naglasiti kako niti ranije vlade Stjepana Mesi─ça i Josipa Manoli─ça nisu u─Źinile ni┼íta kako bi sprije─Źile organizirani bankarski kriminal i protuzakonite financijske operacije Uprave Zagreba─Źke banke. Upravo su ta tri premijera prvih hrvatskih vlada dali ÔÇ×zeleno svjetloÔÇť za plja─Źku novca i u┼íte─Ĺevine gra─Ĺana iz Zagreba─Źke banke. Franjo Lukovi─ç i njegovi suradnici u┼żivali su za┼ítitu tada┼ínje politi─Źke elite na ─Źelu s imenovanim premijerima.

S druge strane, sama ─Źinjenica da se Vlada kod Zagreba─Źke banke zadu┼żila kako bi gra─Ĺanima vratila dio duga od stare devizne ┼ítednje, jasno govori o posebnoj poziciji koju je takvim poslom u odnosu na dr┼żavu za sebe osigurala sama Uprava Zagreba─Źke banke.

Tko su ljudi koji su po─Źetkom 1990.-ih godina sudjelovali u organiziranom bankarskom kriminalu u Zagreba─Źkoj banci?

Tajno izvješće ZABE iz 1992. godine otkriva i podatke o identitetu te organizirane kriminalne skupine:

  • Milan Artukovi─ç
  • Jak┼ía Barbi─ç
  • ┼Żeljko ─îovi─ç
  • Filip Filipec
  • Dalibor Kova─Źevi─ç
  • ─Éuro Miladin
  • Zvonko Paji─ç
  • Mato Perak
  • Josip Petrovi─ç
  • Ivan Sori─ç
  • Antun ┼áporer
  • Zdravko Tomi─Źi─ç
  • Marko ┼Żupan
  • Dinko Benoli─ç
  • Marijan Han┼żekovi─ç
  • Ivo Pavli─Źek
  • Ve─çeslav Ra─Źki
  • Antun Vrdoljak
  • Franjo Lukovi─ç
  • Franjo Filipovi─ç
  • Duilio Beli─ç
  • Milivoj Gold┼ítajn
  • Davor Holjevac
  • Nikola Kalini─ç
  • Mladen Mauher
  • ┼Żeljko Orsag
  • Sanja Renduli─ç
  • Vi┼ínja Suba┼íi─ç
  • Neda ┼áari─ç
  • Gordana Zrin┼í─çak

Financijskim operacijama u inozemstvu upravljali su i vodili su ih ljudi koje je za to ovlastio osobno Franjo Luković i dao im status povjerenika, odnosno punomoćnika za pojedine poslove, ovisno o ovlaštenjima koja je pojedinim punomoćnicima davao Luković.

Kako bi poku┼íao barem prividno ÔÇ×legaliziratiÔÇť ovakve povjereni─Źke financijske operacije Franjo Lukovi─ç je po─Źetkom 1992. godine donio internu, u biti tajnu ÔÇ×Odluku o zastupanju, potpisivanju i predstavljanju Zagreba─Źke banke d.d.ÔÇť. Prema toj odluci Zagreba─Źku banku su, osim glavnog direktora (Franje Lukovi─ça, op.a.) ovla┼íteni zastupati: punomo─çnici po ovla┼ítenju i punomo─çnici po zaposlenju. Tajne financijske operacije u inozemstvu vodili su uglavnom punomo─çnici po ovla┼ítenju.

Njihova ovlaštenja opisuje Članak 3., navedene odluke Franje Lukovića:

ÔÇ×Punomo─çnici po ovla┼ítenju su osobe koje su to svojstvo stekle dobivanjem pismenog ovla┼ítenja za zastupanje i potpisivanje Banke, a zastupaju i potpisuju Banku u granicama dobivenog ovla┼ítenjaÔÇť.

Ovakve punomo─çi i ovla┼ítenja potpisivali su isklju─Źivo Franjo Lukovi─ç i Franjo Filipovi─ç.

Franjo Lukovi─ç, jedan je od najdugovje─Źnijih ─Źelnih ljudi neke banke u Hrvatskoj, a na ─Źelu Zagreba─Źke banke d.d. Zagreb nalazi se gotovo dvadesetak godina, pa se ─Źovjek ne mo┼że ne zapitsati zbog ─Źega je Lukovi─ç u ZABI nezamjenjiv, ─Źak i nakon navodne prodaje jedne od najve─çih hrvatskih banaka talijanskim vlasnicima. Poslovni uspon Franje Lukovi─ça i njegov menad┼żerski uspjeh na ─Źelu ZABE, zapravo su jedan od najboljih primjera ratnog profiterstva u Hrvatskoj. Upravo zbog toga, Lukovi─ç je do danas nedodirljiv, nezamjenjiv i za┼íti─çen, iako se u ladicama Dr┼żavnog odvjetni┼ítva protiv njega s godinama nakupilo ─Źak tridesetak kaznenih prijava za niz kaznenih djela u podru─Źju gospodarskog kriminaliteta.

Logi─Źnim se name─çe pitanje, ho─çe li nakon nedavnih ustavnih promjena, vezano uz nezastarijevanje kriminala u pretvorbi i privatizaciji, te ratnog profiterstva, Dr┼żavno odvjetni┼ítvo ili USKOK iz svojih pra┼ínjavih ladica izvu─çi koju od kaznenih prijava protiv Franje Lukovi─ça i pokrenuti poneku istragu. Za po─Źetak bi ova o plja─Źki stare devizne ┼ítednje u visini od 2,1 milijardu njema─Źkih maraka bila dovoljno.

Nakon toga, Lukovićeva kriminalna piramida srušila bi se poput neke bankarske kule u pijesku.
 
preneseno sa seebiz.eu
 
 
PRETHODNI ─îLANAK

Karta nuklearnih eksplozija od 1945 - 1998 godine: Razlog za┼íto Amerikanci ne mogu dr┼żati prodike Sjevernoj Koreji
KAKO OSTATI BEZ DOMENE: SAD krši zakon pljenidbom domena?

Filed under: Bankarski sustav, NOVAC, VIJESTI Hrvatska · Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

reklama