Posljedice izbora u Grčkoj za EU ?! Izbori u Grčkoj ništa nisu riješili, pred Europom ozbiljni problem

Na Okruglom stolu razgovarali smo o posljedicama parlamentarnih izbora u Grčkoj za Europsku uniju.

Gosti su bili ekonomist Slavko Kulić i znanstveni novak s Fakulteta političkfh znanosti Kristijan Kotarski.

[mp3player height=50 config=fmp_jw_widget_config.xml playlist=okrugli-stol-posljedice-izbora-u-grckoj-za-eu.xml]
 

Izbori u Grčkoj ništa nisu riješili, pred Europom ozbiljni problem

Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna znatno oscilirale, ovisno o vijestima o dužničkoj krizi i makroekonomskim podacima iz najvećih svjetskih gospodarstava.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna oslabio 0,9 posto, na 12.640 bodova, a S&P 500 indeks 0,6 posto, na 1.335 bodova. No, Nasdaq indeks ojačao je 0,7 posto, na 2.892 boda.Na samom početku tjedna na tržištu je zavladala euforija jer su na izborima u Grčkoj prošle nedjelje pobijedile stranke koje podržavaju mjere štednje, dogovorene s međunarodnom zajednicom.

No, euforija je brzo splasnula jer je tim izborima uklonjena samo jedna prepreka rješavanju dužničke krize u eurozoni, dok mnoge druge tek treba preskočiti.

„Izbori nisu utjecali na promjenu igre, pa preostaje još niz većih problema koje treba riješiti“, kaže Mark Luschini, strateg u tvrtki Janney Montgomery Scott.

Prinosi na obveznice prezaduženih članica eurozone, kao što su Španjolska i Italija, nastavile su rasti, dosegnuvši zabrinjavajuće visoke razine, što pokazuje da ulagači ne vjeruju da će se uskoro situacija poboljšati.

Ulagače je prošloga tjedna razočarao i Fed. Doduše, središnja američka banka produžila je u srijedu program prodaje kratkoročnih, a kupnje dugoročnih obveznica, kako bi snizila dugoročne kamate i tako potaknula rast gospodarstva, no ulagači su očekivali agresivnije mjere.

Razočaranje je bilo tim veće jer je Fed smanjio procjene rasta američkog gospodarstva u ovoj godini u raspon od 1,9 do 2,4 posto, s 2,4 do 2,9 posto, koliko je procjenjivao u travnju.

„S obzirom na smanjene prognoze rasta, što je samo po sebi razočaravajuće, očekivali bismo da će Fed biti znatno agresivniji. Kratkoročan pritisak na prodaju dionica posljedica je nezadovoljstva ulagača jer nije najavljeno dodatno kvantitativno popuštanje monetarne politike. Očito je da postoji razlika između onoga što tržište želi i onoga što je Fed spreman poduzeti“, kaže Chad Morganlander, portfelj menadžer u fondu Stifel, Nicolaus & Co.

Usporava se rast i drugih najvećih svjetskih gospodarstava. Poslovne aktivnosti u eurozoni oslabile su u lipnju peti mjesec zaredom, dok je industrijska aktivnost u Kini skliznula osmi mjesec zaredom.

Zbog toga ulagači strahuju od slabljenja potražnje za sirovinama, pa su pale njihove cijene. Tako je terminska cijena nafte na burzi u New Yorku, po prvi puta od lanjskog listopada, zaronila ispod razine od 80 dolara po barelu.

Najveće gubitnice prošloga tjedna bile su stoga dionice u rudarskom i energetskom sektoru.

Na europskim su burzama, pak, cijene dionica prošloga tjedna blago porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,6 posto, na 5.513 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,5 posto, na 6.263 boda, a pariški CAC 0,1 posto, na 3.090 bodova.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks skočio 2,7 posto, na 8.798 bodova.

Čak 85 posto Francuza smatra kako Grčka nikad neće vratiti novac

Državljani četiriju glavnih zemalja eurozone, Francuske, Njemačke, Španjolske i Italije sumnjaju u sposobnost Grčke da se održi. Ipak, i dalje smatraju da treba zadržati zajedničku valutu, pokazali su rezultati istraživanja instituta Ifop-Fiducial.

Za veliku većinu ispitanika novac posuđen Grcima – izgubljen je novac, jer ga Atena, kako smatraju, neće nikad uspjeti vratiti. Takvog je mišljenja oko 85 posto Francuza, 84 posto Nijemaca, 72 posto Španjolaca i oko 65 posto Talijana. Pokazalo se da su ispitanici pesimisti i kada je riječ o problemima eurozone, pod pretpostavkom da se grčki dug ne sanira. To smatra 84 posto Francuza, 76 posto Nijemaca, čak 90 posto Španjolaca i 88 posto Talijana. Oni vjeruju da će se poteškoće i problemi opasno povećati.

Mali broj ispitanika vjeruje da će Grčka uspjeti smanjiti svoj deficit zahvaljujući pomoći EU-a, kao i vlastitim naporima. U to vjeruje 56 posto Talijana, 44 posto Španjolaca, 39 posto Francuza i samo 27 posto Nijemaca. U slučaju potpunog neuspjeha pokušaja pomoć Grčkoj, većina anketiranih sklona je isključivanju te države iz eurozone. U ovom slučaju najoštriji su Nijemci, njih čak 78 posto i Francuzi sa 65 posto, potom Španjolci 51 posto i na kraju Talijani 49 posto.

Kada je riječ o njihovim državama, većina ispitanih protivi se povratku na staru domaću valutu: 74 posto Francuza protiv je ponovnog uvođenja franka, 75 posto Španjolaca protivi se ponovnom uvođenja pesete, a 71 posto Talijana protiv je povratka na talijansku liru. Najmanje se tome opiru Nijemci, njih 61 posto. Istraživanje je proveo institut Ifop-Fiducial u razdoblju od 18 do 21. lipnja na uzorku od 1001 osobe u Francuskoj, 1003 u Njemačkkoj, 976 Španjolaca i 967 Talijana. Rezultati su istodobno objavljeni u francuskom listu Le Journal du Dimanche, španjolskome ABC-u, njemačkom Bild am Sonntagu i u talijanskom listu Corriere della Sera.

Nisu pomogli ni grčki izbori, euro oslabio

Premda su na izborima u Grčkoj pobijedile stranke koje jamče ostanak te zemlje u eurozoni, na valutnim je tržištima euro prošloga tjedna oslabio prema dolaru zbog zabrinjavajućeg rasta prinosa na španjolske obveznice te niza naznaka slabljenja najvećih svjetskih gospodarstava.

Cijena eura prema američkoj valuti pala je prošloga tjedna 0,5 posto, na 1,2570 dolara. U odnosu na japansku valutu, tečaj eura porastao je 1,6 posto, na 101,05 jena, dok je cijena dolara skočila za 2,1 posto, na 80,40 jena.
Izborna pobjeda stranaka koje podupiru međunarodne programe pomoći otklonila je bojazni od mogućeg izlaska Grčke iz eurozone, no neizvjesnosti ostaju jer nova vlada u Ateni traži promjene uvjeta po kojima je dogovorena pomoć. A Njemačka, glavni uplatitelj u proračun EU-a, protivi se ublažavanju dogovorenih uvjeta.

Ulagače također brine hoće li eurozona moći otkloniti rizike širenja krize na veća gospodarstva, poput Španjolske i Italije. Španjolski troškovi zaduživanja ponovno su se našli u fokusu tržišta jer su ojačale zabrinutosti u vezi fiskalnih i bankarskih problema te zemlje. Prinosi na njezine 10-godišnje državne obveznice dosegnuli su rekordnih 7,30 posto, razinu koja se smatra dugoročno neodrživom cijenom financiranja.
- Euro je opet u silaznoj putanji, što pokazuje da su unatoč dobrom rezultatu grčkih izbora svi svjesni da nam predstoji dug i težak put, a da ništa nije riješeno po pitanju grčkih problema. Čak ako budu nastavile pristizati dobre vijesti iz Grčke, i dalje imamo Španjolsku i njezine probleme – kazala je Jane Foley, valutna analitičarka u banci Rabobank.

S druge strane, dolar je ojačao jer američka središnja banka Fed nije bila toliko agresivna po pitanju popuštanja monetarne politike, koliko se očekivalo. Fed je zasad samo odlučio produljiti na šest mjeseci program kupovine obveznica u sklopu tzv. ‘Operacije Twist’, nakon njegova isteka krajem lipnja.

Euro se također našao pod pritiskom novih sumornih podataka iz gospodarstva eurozone koji svjedoče o drugom uzastopnom mjesečnom padu poslovnih aktivnosti u lipnju, pri čemu su proizvodne aktivnosti u 17-članom bloku pale na najnižu razinu u posljednje tri godine. U Njemačkoj, koja je dosad relativno uspješno odolijevala krizi, aktivnosti su u lipnju smanjene drugi mjesec zaredom, i po najvišoj stopi u zadnje tri godine.

Budno praćeni pokazatelji londonske tvrtke Markit navode na zaključak da je eurozona u drugom tromjesečju možda zabilježila pad gospodarske aktivnosti. Sveukupno podaci ukazuju na sumorne izglede i dodatno podgrijavaju spekulacije da bi Europska središnja banka (ECB) uskoro mogla smanjiti ključne kamatne stope, što je ulagačima dalo povoda za prodaju eura.
 
izvor: radio101.hr, business.hr, lider.hr, hina.hr
 
 
[button_icon icon="asterisk" url="http://www.novi-svjetski-poredak.com/?p=9347"] PRETHODNI ČLANAK [/button_icon]